Pred Vladom RH je donošenje Zakona o plaćama državnih službenika, nad kojim je nadzor i vodeću poziciju u kreiranju preuzelo Ministarstvo financija, na što je u svojim izvješćima ukazala i SIGMA, koja je upozorila i na neprihvaćenost Središnjeg državnog ureda za upravu od strane ministarstava.

Danas su Nezavisni hrvatski sindikati i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske započeli s potpisivanjem peticije kojom se protive ukidanju dodatka za minuli rad koji se nalazi u prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika.

Naravno, danas su stvari sasvim drugačije i novi se Zakon o plaćama državnih službenika donosi u sasvim drugačijem ozračju.

Sindikat se pita kako je moguće da u istoj djelatnosti državni službenik sa SSS ima 0,88 početni koeficijent, a javni službenik 0,97. Sve ove nedorečenosti platnog sustava u javnoj upravi ne samo da se neće ispraviti novim Zakonom o plaćama državnih službenika, nego će se i produbiti.

U takvim uvjetima, odgovornost saborskih zastupnika za donošenje kvalitetnog Zakona o plaćama državnih službenika ogromna je i trebala bi nadići razinu stranačkih prepucavanja, jer samo kvalitetan, poticajan i pravičan platni sustav može osigurati učinkovitost državnih službi.

Poruke o zamrzavanju plaća u paketu s najavama nastavka provedbe reforme državne uprave na način kako ju predlaže Vlada, tj. kroz ukidanje dodatka za radni staž i njegovim zamjenjivanjem arbitrarnim ocjenskim modelom promicanja u službi, za državne službenike i namještenike značile bi dvostruko zamrzavanje plaća, jer najveći broj državnih službenika prvo povećanje plaća prema nacrtu Zakona o plaćama državnih službenika može očekivati tek nakon pet godina, a za to vrijeme im ne bi bio isplaćivan dodatak za staž od 0,5 posto.

Dvostruka mjerila do izražaja dolaze i kod rješenja iz Zakona o plaćama državnih službenika kojima se poništava učinak minulog rada na povećanje plaće državnih službenika.

Dok se minuli rad priznaje državnim dužnosnicima u iznosu od 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, kao i javnim službenicima temeljem nedavno zaključenog Temeljenog kolektivnog ugovora, nacrt Zakona o plaćama državnih službenika ukida dodatak za godine staža i promicanje u plaću uvjetuje isključivo ocjenom učinkovitosti rada.

Iako je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor javno rekla kako Vlada ne namjerava državnim službenicima ukinuti dodatak za minuli rad, u to ćemo povjerovati tek kada on bude ugrađen u prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika, rekao je Pleša pozivajući Vladu da aktivira zajedničko povjerenstvo za izradu Zakona.

Od strane Pregovaračkog odbora nije javno objavljen Nacrt prijedloga zakona o plaćama državnih službenika niti eventualno mišljenje koje su sindikati bili dužni dostaviti nadležnom ministarstvu.

Cilj donošenja Zakona o plaćama državnih službenika sigurno nije smanjenje mase sredstava za plaće, već ispravljanje starih koalicijskih nepravdi, pa smo stoga sigurni da u virtualnoj zavjetnoj škrinji sadašnje vlade nećemo pronaći sličan dokument poput ovoga koji smo podijelili s Vama.

(SDLSN, 4. studenoga 2008.) Novi sustav plaća koji Ministarstvo financija i predsjednik Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika tako gorljivo najavljuju kao spasonosni instrument kojim će se postići veća učinkovitost državne uprave kao servisa građana i službenici za svoj rad nagraditi prema učinku, u stvarnosti je ništa drugo do nekritična primjena modela plaćanja po učinku koji u svijetu i EU doživljava sve više kritika.

Sindikati državnih službi prosvjeduju jer se time krši sporazum Vlade i sindikata potpisan 21. studenoga 2006. Njime je predviđeno da se Zakonom o plaćama državnih službenika utvrde koeficijenti radnih mjesta u platnim razredima koji će službenicima omogućiti profesionalno i materijalno napredovanje pri prvom razvrstavanju u platne razrede.

Sindikat drži dogovor oko tog zakona ključnim testom socijalnog partnerstva u idućem razdoblju pa od vlade traži aktiviranje Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika, kako bi se postigao konsenzus oko rješenja o kojima će ovisiti hoće li i kojom dinamikom ubuduće rasti plaće državnih službenika.

Na skupštini je članove Županijskog povjereništva pozdravio predsjednik sindikata Ivica Ihas, a obratio im se i njegov zamjenik Boris Pleša, koji je prisutne, kao član Povjerenstva Vlade RH za izradu Zakona o plaćama državnih službenika informirao o aktivnostima Sindikata kako bi ovaj zakonski prijedlog bio što povoljniji za državne službenike, podsjetivši ih na potrebu odgovorajućeg reguliranja dva ključna pitanja oko kojih se dvije strane razilaze - početne koeficijente SSS i vrednovanje minulog rada.

Pri donošenju novog Zakona o plaćama državnih službenika intencija je u državnu službu privući mlade i obrazovane kadrove, a postojeće stimulirati na ulaganje u vlastito obrazovanje.

Na sastanku su bila i dva predstavnika MUP-a, što nije čudno, s obzirom na još uvijek neriješenu dilemu hoće li se Zakon o plaćama državnih službenika primjenjivati i na policijske službenike, ali je i znakovito da MUP s više od 25.000 zaposlenika u povjerenstvu službeno nije zastupljen, ako ne brojimo članove povjerenstva iz čak tri sindikata koji djeluju u ovom ministarstvu.

Ovakav lepršavi pristup u sastavljanju i radu povjerenstva ponukao je predstavnike Sindikata da od Vlade zatraže izmjenu i dopunu Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za izradu Zakona o plaćama državnih službenika kojom će se utvrditi legitimitet i sastav povjerenstva.

Na razini povjerenstva ponovno je naglašeno kako bi Zakon o plaćama državnih službenika trebao državnim službenicima omogućiti plaću razmjernu kvaliteti radnog učinka, ali je sindikalna strana pri tome ponovno pokrenula pitanje početnih koeficijenata i očuvanja instituta minulog rada, odnosno dodatka od 0,5 posto po godini staža.

Naime, samo u OSRH ima preko 3.100 namještenika, na koje se neće primjenjivati Zakon o plaćama državnih službenika, već Uredba o plaćama državnih namještenika.

Također, sindikati državnih službi pozivaju Vladu na nastavak pregovora o prijedlogu Zakona o plaćama državnih službenika, koji bi, kako je utvrđeno Sporazumom dviju strana potpisanim 21. studenoga 2006. godine, trebao stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, premda je vjerojatnost da će se to dogoditi sve manja, kao i vjerodostojnost Vlade kao potpisnika sporazuma.

Vlada se tijekom posljednjeg sastanka pregovaračkih odbora obvezala izvršiti simulaciju fiskalnih učinaka povećanja plaće s početnim koeficijentom za SSS od 0,90 i 0,95, no od državnih tijela je zatraženo da Ministarstvu financija dostave podatke o potrebnim sredstvima za povećanje plaća samo za koeficijent 0,90. Sindikati negoduju i zbog činjenice da je prijedlogom Zakona o plaćama državnih službenika Vlada, mimo usuglašenom stavu postignutom na posljednjem sastanku povjerenstva, u kasnije dostavljenim verzijama zakona ugradila rješenja kojima se minuli rad, odnosno 0,5 posto dodatka po godini staža uređuje na način koji nije rezultat dogovora postignutog na sastanku povjerenstva.

Budući da ovakav način rada ocjenjuju kao neprihvatljiv, sindikati državnih službi razmatraju mogućnost da od svojih članova, ali i ostalih državnih službenika čije interese također zastupaju u povjerenstvu za izradu Zakona o plaćama državnih službenika, zatraže izjašnjavanje o prihvatljivosti rješenja kojim se dodatak za minuli rad kao objektivni kriterij uvećanja plaće ukida i prebacuje u sferu ocjenjivanja učinkovitosti rada.

Ukoliko Vlada ustraje na uređenju dodatka za staž kojim se minuli rad iz objektivnog pretvara u diskrecijski mehanizam povećanja plaće, sindikati će od državnih službenika zatražiti izjašnjavanje o tome što misle o sindikalnom, a što o Vladinom modelu vrednovanja minulog rada Odricanje legitimiteta sindikalnom prijedlogu promicanja kao nazadnom socijalističkom rješenju neprimjerenom zemlji koja se priprema za ulazak u EU apsurdno je kad se zna da je dodatak za staž kao institut zadržala Slovenija koja je članica EU, a u svoj Zakon o plaćama državnih službenika ugradila ga je i Srbija, koja se također priprema za ulazak u EU i svoje zakonodavstvo prilagođava pravnoj stečevini EU uz stručnu pomoć stranih konzultanata od kojih su neki sudjelovali i u pripremi reforme državne uprave u Republici Hrvatskoj.

Sindikati ističu da ih upućivanje zakonskog prijedloga u saborsku proceduru bez njihova saznanja o projekciji povećanja materijalnih prava u 2007. s osvrtom na osiguranje materijalnih sredstava budućeg Zakona o plaćama državnih službenika, dovodi pred gotov čin, te izražavaju nezadovoljstvo takvim odnosom između socijalnih partnera.

Najnovija izmjena, zbog koje je došlo i do zastoja u pregovaranju, startna je pozicija službenika, odnosno najniži službenički koeficijent kojeg je ministarstvo financija s utvrđenih 0,95 snizilo na 0,90. Uz to, već sada je posve jasno da Vlada neće ispoštovati niti sporazum potpisan s državnim službama koncem prošle godine, u kojem se obvezala na primjenu novog zakona o plaćama državnih službenika od srpnja ove godine.

NHS se pridružuje, piše, zahtjevima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i ostalih sindikata državnih službi za njihovim hitnim uključivanjem u proces izrade Zakona o plaćama državnih službenika.

Vlada je utvrdila i izmjene Zakona o plaćama državnih službenika, koje bi trebale onemogućiti negativnu selekciju i u državnu službu privući mlade, obrazovane i kreativne osobe, čime bi se otklonilo sadašnje uvjerenje o sporoj, neučinkovitoj i korumpiranoj državnoj upravi.

dopuna: predlažem premijeru da na čelo trećeg maja postavi mudrog ivicu mudrinića, a na čelo brodosplita lukovića, pa nek uzdignu 3 maj i brodosplit iz mrtvih. takvi fenomenalni manageri će sigurno znati kako to učiniti. nadana vidoševića nek stavi na čelo brodogradilišta kraljevica - garantiram procvat kao što je procvala hgk pod njegovim vodstvom. a plaće neka budu transparentne i sukladne plaćama državnih službenika i namještenika, mislim prema koeficijentima plaća, ipak su ta brodogradilišta u većinskom valsništvu države, pa bi i plaće trebale bit državne.

Uputama za rukovoditelje u državnoj službi " Kako provesti ocjenjivanje rada i učinkovitosti " Vlada je rukovodećim službenicima dala nalog da ocjene rada i učinkovitosti svedu u okvire koji će joj po donošenju Zakona o plaćama državnih službenika, omogućiti upravljanje masom sredstava za plaće neovisno o stvarnim rezultatima rada državnih službenika.