Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama.

EKCEM se očituje pojavom crvenih plakova na koži, ponekad uz pojavu sitnih mjehurića, točkastih krasti i ogrebotina (rezultat češanja).

Različite su kliničke slike psorijaze: folikularna psorijaza vezana je uz folikul dlake, promjene veličine kapljice (psoriasis gutatta), promjene veličine kovanog novca (psoriasis nummularis) ili u obliku velikih plakova (psoriasisi in placibus).

Peptid poznat kao A-beta glavna je komponenta amiloidnih plakova koji se akumuliraju u mozgu ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti.

LDL kolesterol je odgovoran za nastanak aterosklerotskih plakova (vidi sliku) na krvnim žilama.

Zbog nastanka tih plakova smanjuje se elastičnost stijenke arterija te se sužuje njihov lumen, što sve dovodi do povišenja krvnog tlaka.

Time je smanjen i rizik od stvaranja štetnih aterosklerotskih plakova.

Glavna značajka Alzheimerove bolesti, kao i nekih drugih bolesti poput inačice Creutzfeldt-Jakobove bolesti, jest formiranje plakova sačinjenih od nakupina proteina za koje se vjeruje da oštećuju moždane stanice.

Takva endotelijalna i epitelijalna oštećenja stijenki krvnih žila podloga su za razvoj aterosklerotskih plakova i koronarne bolesti srca.

Naime, stručnjaci tvrde da će u budućnosti, kod bolesti za koje je karakteristično nakupljanje proteinskih plakova u mozgu, biti moguće odrediti o kojoj se bolesti radi jednostavnim i brzim pregledom oka.

Svaki od proteinskih plakova pojedinih bolesti ima specifičan sastav, tj. specifičan protein odgovoran je za nastanak plaka.

Prema tome su i kemijska i biokemijska svojstva plakova različita.

Ultrazvučnim pregledom arterija se otkriva postojanje ateromatoznih plakova i postotak suženja krvnih žila plakom.

Također, intravenozne se dnevne doze L-karnitina od 9 g tijekom 5 dana, s uzimanjem oralnih doza od 4 g narednih 6 mjeseci ne mogu povezati sa smanjenjem rizika od zastoja srca nakon srčanog udara. [ 33 - 39 ] Zastoj srca je stanje u kojem srce ne može pumpati krv, a nakupljanje aterosklerotičnih plakova u arterijama sprječava dotok krvi u područja srca što rezultira oštećenjem srca i smanjenom sposobnosti srca da pumpa krv.

Tako se multipli kognitivni defekt povezuje s defektom aktivnosti acetilkolina i atrofijom kore, ali i dubljih struktura mozga, što rezultira stvaranjem neurofibrilarnih čvorića i senilnih plakova koji se dokazuju rendgenološkim pretragama (kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija mozga).

To zauzvrat potiče razvoj nakupina tzv. plakova koji oštećuju mozak.

Bolest karakterizira prisutnost amiloidnih plakova u mozgu što su sačinjeni od beta-amiloida (Aß) i neurofibrilarnih snopića koje čine hiperfosforilirani tau proteini.

Multipla skleroza najčešća je bolest živčanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i moždini kralježnice, što dovodi do povremene pojave neuroloških simptoma.

Veliko ushićenje je u svijetu nastalo kada se otkrilo da vitamin B12 preventivno i terapijski sprječava nastanak masnih naslaga (aterosklerotskih plakova) na krvnim žilama.

Posljedica toga moglo bi biti i nakupljanje plakova kakvo se događa u Alzheimerovoj bolesti, a uzrok disfunkcije autori vide u ozljedi ili starenju organizma.

Vitamin E Znanstvenici još uvijek nisu sigurni, ali misli se da vitamin E može pomoći da se zaustavi razvoj plakova u arterijama, što dovodi do bolova u prsima, bolesti koronarnih arterija ili srčanog udara.

Neki od korisnih dokazanih učinaka vina su povišenje korisnih lipoproteina u plazmi koji nas štite od ateroskleroze, koče nepoželjnu aktivaciju već postojećih aterosklerotskih plakova na stijenkama krvnih žila, zatim koče lijepljenje trombocita ili krvnih pločica, a time i nastanak tromba, čuvaju reaktivnost krvih žila i tako dalje istaknuo je dekan Medicinskog fakulteta, dodavši: Osim navedenih učinaka na krvožilni sustav, brojni su još učinci na imunološki sustav, ali i druge sustave u organizmu.

Što je više plakova na stijenkama žila, osobito onih žila koje krvlju opskrbljuju srčani mišić, to manje krvi stiže u srčani mišić, pa je sve slabija opskrba srca kisikom.

Preporuka je terapija omega 3 kiselinama za koje je dokazano da pozitivno utječu na cirkulaciju, spriječavanje stvaranja plakova na krvnim žilama, te na taj način poboljšavaju njezin protok kroz krvne žile.

Tjera srce na brži ritam, povisuje krvni tlak, te stvaranjem plakova suzuje krvne žile.

Zna se da magnezij sprječava odlaganje kalcija u stjenke krvnih žila i djeluje preventivno protiv nastanka plakova i ovapnjenja.

Ranija istraživanja pokazala su da ljudi s kolesterolom većim od 5,8 mmol/L imaju bitno više plakova u mozgu u usporedbi s osobama s normalnim kolesterolom.

Također, nedostatak inozitola se povezuje s većom sklonošću stvaranja masnih plakova u krvožilnom sustavu čime se i posljedično povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Stalna aktivacija imunološkog sustava protiv stranih lektina može u konačnici izazvati trajnu autoimunološku reakciju koja će uzrokovati upale u perifernim tkivima poput mozga, i uzrokovati degeneraciju tkiva ili nakupljanje plakova.

No, istraživanja pokazuju da THC sprečava stvaranje plakova u mozgu koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću, a aktivni sastojak marihuane navodno može spriječiti i razvoj te bolesti tako da zadržava razinu važnog neuroprijenosnika koji omogućava normalno funkcioniranje mozga.