Vašingtonski su stručnjaci ustanovili kako su miševi prosječno spavali 40 minuta svaki sat tijekom dana, no jednom kada su se plakovi u mozgu stali nakupljati, njihovo se vrijeme spavanja skratilo na pola sata.

Može se dogoditi i da plakovi puknu, a kako njihova masna jezgra potiče stvaranje ugrušaka, na mjestu pucanja plaka može nastati ugrušak i potpuno začepiti krvnu žilu te onemogućiti dotok krvi u određeni dio srca ili mozga pa tada nastupa infarkt srca ili ishemijski moždani udar.

Naime postoje tzv. stabilni i nestabilni plakovi.

Ima dakle nešto što štiti nježnu unutrašnju ovojnicu njihovih arterija pa se masni plakovi ne zaustavljaju.

Tako plakovi morfee traju od 1,5 do 4 godine, a potom se polako popravljaju tj. upala jenjava, dok linearni oblici mogu trajati i dulje.

One mogu nestati, ali ako je u krvi mnogo LDL-čestica bogatih kolesterolom, promjene napreduju i nastaju ateromi ili plakovi.

Kolesterol je neophodan za normalno funkcioniranje stanica i tijela u cjelini, no vrlo visoke razine mogu voditi nastanku ateroskleroze, stanja u kojem se plakovi koji sadrže kolesterol ugrađuju u stijenke arterija te reduciraju tok krvi.

Plakovi se kod navedenih bolesti nalaze i u oku pacijenata.

Kako se na takovoj krvnoj žili formiraju aterotomatozni plakovi, dolazi i do smanjena promjera arterije, a time i smanjene količine krvi koja može proći kroz suženu arteriju.

sklonost prema kardiovaskularnim oboljenjima (vide se plakovi koji se mogu lijepiti na krvne žile, nerazgrađene masnoće, agregacije trombocita...)

aktinična keratoza orožnjenje na koži, ružičasti ili sivi plakovi na licu ili vlasištu ili na dlanovima.

Stvaraju se ateromatozni plakovi, koji mogu prsnuti, a na plak se mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti, što dovodi nastanka tromba i zatvaranja arterije.

Moždani udar može se dogoditi ako su plakovi u arterijama istjerani kada kateter prođe kroz krvne žile.

Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja.

Definicija Multipla skleroza je kronična sporo napredujuća bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju difuzni (raspršeni) plakovi (nakupine) demijelinizacije (gubitka bijele tvari mijelina, koji omogućuje provođenje električnih impulsa) u mozgu i kralješničnoj moždini, a to rezultira različitim neurološkim simptomima i znakovima, kao što su defekti osjetilnog i vizualnog korteksa, koji se javljaju u remisijama i egzacerbacijama (pogoršanje bolesti, pa smirenje kroz neko vrijeme).

Pri CD pregledu karotidnih arterija nalaze se obostrano tek difuzni manji aterosklerotski plakovi.

U dojenačkoj dobi karakteristične su simetrični, suhi, crvenkasti, ljuskavi plakovi s papulama (čvorićima) na licu, najčešće na obrazima, čelu uz pošteđeno područje oko usta.

Plakovi građeni pretežno od lipida imaju tanki pokrov, kapu plaka, i lakše pucaju.

Nasuprot tome, veći plakovi s tvrdom kapom, koji sadrže manje masnoća, rijetko pucaju jer su stabilniji.

Formirani plakovi mogu se otkinuti i strujom krvi dospijeti u mozak i zatvoriti krvnu žilu i prouzrokovati moždani udar (embolija).

U osnovi svih procesa starenja u organizmu je ateroskleroza krvnih žila - to su promjene na stijenkama žila - plakovi, tj. naslage koje dovode do sužavanja lumena žile i slabijeg protoka krvi kroz žilu, pa su na taj način stanice i organi slabije prokrvljeni (imaju manje hrane i kisika), što uzrokuje promjene u građi i funkciji organa.

Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do suženja i začepljenja krvnih žila.

Najvažniji mikroskopski nalaz su amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi.

Pleuralni plakovi i difuzna zadebljanja pleure

Osim toga, plakovi kod svih tipova psorijaze često nastaju u pregibima i naborima kože.

Na osnovi autopsija 135 odraslih Japanaca, istraživači su napravili usporedbu različitih indikatora inzulin rezistentnog dijabetesa tipa 2 u korelaciji s razvojem plakova i depozita između živaca (neuritički plakovi) ili neurofibrilarnih klupka, koje nalazimo u umirućim stanicama u mozgu što se smatra glavnim uzrokom propadanja moždanih stanica u Alzheimerovoj bolesti.

Ekstrakranijski obojeni dopler/CDFI/karotida i vertebralnih arterija, provodi se na najmodernijim ultrazvučnim aparatima koji koriste tehniku obojenog i energetskog/color i power/doplera u prikazu anatomskih promjena kod ateroskleroze/suženja i plakovi /, kao i protoka u karotidnim, vertebralnim i potključnim arterijama.

Navedeni plakovi, kao što je rečeno, sužavaju krvnu žilu, ali mogu čak i blokirati protok krvi kroz nju, što, ako se ne liječi, može imati vrlo ozbiljne posljedice infarkt miokarda ili čak smrt.

U većine ovih dermatoza na koži se javljaju crveni flekovi ili plakovi, uz moguće ljuštenje ili pustule.

Pojavljuju se i plakovi, dolazi do smanjenja promjera arterije, što smanjuje količinu krvi koja može proći kroz nju.