Planck je uvidio da eksperimentalne gustoće energije zračenja može teorijski reproducirati samo ako pretpostavi nešto, sa stanovišta dotad poznate fizike vrlo neobično - naime, da harmonički oscilator prirodne frekvencije može emitirati i apsorbirati energiju samo u diskretnim porcijama, u kvantima energije, gdje je h nova fundamentalna konstanta, kasnije prozvana Planckova konstanta.

Međutim, problem zračenja crnog tijela očito ne spada u takve situacije (osim za razmjerno niske frekvencije), i upravo je Planckova kvantna hipoteza donijela rješenje koje ćemo sad izložiti.

Ta se konstanta naziva Planckova konstanta, i jedna je od fundamentalnih brojeva, poput npr. brzine svjetlosti.

gdje je n cijeli broj (1, 2,...), a h je tzv. ' h-precrtano ', Planckova konstanta podijeljena s 2 p, h = 1.05456 x10 - 34 Js.

gdje je E energija zračenja po jediničnoj površini i jediničnom prostornom kutu, T je površinska temperatura crnog tijela, l valna duljina zračenja, h = 6,6 10 - 34 Js je Planckova konstanta, k = 1,38 10 - 23 J/K je Boltzmannova konstanta i c = 3 10 8 m/s je brzina svjetlosti.

Ova je zakonitost (Wienov zakon) bila poznata prije otkrića Planckova zakona zračenja crnog tijela.

Valna duljina čestica se naziva de Broglijeva valna duljina i iznosi λ = h/p gdje je h Planckova konstanta a p impuls (masa brzina čestice za čestice koje se ne kreću brzinama bliskim svjetlosnoj).

Nedavna otkrića pružaju dojmljive dokaze da je Planckova matrica - Božanska matrica - stvarna.

Koliko znam fiziku (malo), ovaj svijet je moguc upravo ovakav kakav jest zato jer fizikalne konstante (konst.gravitacije, Planckova konst.,) iznose tocno koliko iznose.

Tako tvrdi Wulf Schiefenhovel s Max Planckova instituta za psihologiju međuljudskih odnosa.

Time izraz za spektar poprima oblik (Planckova formula):

Bohr je kvantno zasnovao atom postulatom kvantizacije: dopuštene su jedino staze po kojima je kutni moment količine gibanja elektrona L kvantiziran tako da poprima vrijednosti jednake cijelom broju od = h/(2 p), L = n, pri čemu je h = 6,626 x 10 - 34 J s (33 nulā iza decimalnog zareza) univerzalna Planckova konstanta.

U prirodi postoje razlicite konstante, kao sto su brzina svjetlosti, Planckova konstanta, vodljivost bakra u standardnim uvjetima, specificni toplinski kapacitet vode, itd. itd...

gdje je h - Planckova konstanta, f 0 - granična frekvencija ovisna o materijalu, f frekvencija ulazne svjetlosti, a hf 0 - jednako izlaznom radu materijala W 0.

energija elektromagnetskog zračenja ovisna je o frekvenciji (E = h ni, gdje je h Planckova konstanta a ni je frekvencija).

Svoju je ideju Planck izrazio vrlo jednostavnom jednadžbom, E = hV, gdje je E energija, V je frekvencija, a h je konstanta, danas poznata kao " Planckova konstanta ".

Kod vrlo malih skala, kao što je Planckova dužina i ispod toga, također je moguće podbacivanje posebne relativnosti zbog efekata kvantne gravitacije.

Energija kvanta (E) iznosi E = h ν gdje je h Planckova konstanta s vrijednošću 6.63 10 - 34 J s a ν frekvencija elektromagnetskog zračenja

Ta Planckova formula je sadržavala jednu novu konstantu h, koju je on nazvao elementarnim kvantom akcije.

U ovom radu, Einstein proširuje Planckovu hipotezu (E = h ν) o diskretnim djelićima energije, na svoju vlastitu hipotezu da se elektromagnetska energija (svjetlost) takođe emitira iz materije ili apsorbira u diskretnim djelićima, kvantima, čiji je iznos h ν (gdjе је h Planckova konstanta, a ν je frekvencija svjetlosti) predlažući tako novi zakon:

Taj kvant, ta količina energije opisana je medenom formulom: E = h ni (hani, engleski honey = med) gdje je h planckova konstanta a ni, kao grčko slovo je oznaka za frekvenciju.

Inače, da bi se došlo do najmanje mogućeg komadića, tzv. Planckova dužina, kako kaže S. Hawking, LHC bi morao biti veći od Sunčevog sustava (Svemir u orahovoj ljusci, str. 176) Znači " idemo dalje " i poslije ovog LHC-a

Svaki kvant ili foton ima energiju E = h v, gdje je h Planckova konstanta koja ima vrijednost h = 6,626 10 ^ - 34 Js, a v frekvencija svjetlosti. " Mikuličić - Varićak - Vernić: Zbirka zadataka iz fizike, str. 239.

Planckova konstanta u SI jedinicama ima vrijednost 6.625 10 ^ (- 34), ali ne znam bas neku konstantu koja bi bila reda 10 ^ (- 1000) ili 10 ^ (1000).

Al cesto ljudi, pa i fizicari voleee razglabat o necem sasvim stotom i kao ful znanstvenom da ispadnu kul i pametni, a onda pri tom zaboravljaju osnove osnova.. MODELI... MODELIRANJE U FIZICI.. manje i vise tocni, ALI NIKADA U POTPUNOSTI TOCNI.. Emisija na rubu znanosti promovira pseudoznanost??? A nije daleko ni sama fizika od pseudoznanosti.. pa fizika danas ne zna objasnit što je elektron, val ili cestica, oboje, nesto trece, a sto??? Foton, jel ima masu? nema masu? ima jakooo jako malu masu?? Planckova konstanta.. cisto namjestanje da se izbjegne krivulja ultraljubicaste katastrofe (kasnije mjerenjima nebrojeno puta dokazana-P.konstanta).

Pri tome je: h Planckova konstanta, c brzina svjetlosti, m masa, m p masa protona, G gravitacijska konstanta, e na boj elektrona, gF Fermijeva konstanta slaboga vezanja, a ovisi o varijanti teorije kvarkova, u standardnom modelu od šest kvar kova je približno jedan (vidi Rozental 1988, str. 13).

Na jednom od ekrana uživo se može pratiti rad CERN-ova akceleratora čestica i putanja Planckova satelita.

Na osnovu Planckovog zakona, zaključio je da bi iznos kvanta svjetlosti trebao biti proporcionalan sa frekvencijom svjetlosti i pomnožen sa konstantom, koja se pokusima dobila kao Planckova konstanta.

Uz polumjer orbite r i brzinu elektrona v, dodan je kutni moment l (umnožak mase m sa v i r), a u formulu je unesena i Planckova konstanta ħ (što je izmišljeni broj, ali nužan za točno/predviđajuće izračunavanje).

pitati se o bitku je isto sto i pitati se o Bogu... neki ljudi misle da je odustajanje od toga da se pojmi Boga mudrost, a odustajanje od toga da se pojmi bitak kukavicluk, ja ne bih radio takvu razliku izmedu te dvije stvari ili jos bolje ja ne bih izmedu te dvije stvari uopce radio nikakvu razliku, osim kad bih mislio da Bog ne postoji... dakle, misliti da Bog ne postoji je infantilno, ali je jos infantilnije misliti da izmedu bitka i Boga postoji nekakva razlika, naime bi li bilo bitka bez Boga?... naravno da ne... ako neko pomislja da bi se mogao ovo pitanje obrnuti pa pitati bi li bilo Boga bez bitka taj bi kod mene odmah dobio jedinicu iz osnova logike... jedina distinkcija bi u ovom pogledu mogla biti izmedu bitka prije Velikog praska kad Bog odluci stvoriti vrijeme i prostor kao dvije strane iste medalje i bitka poslije velikog praska, ali to je isto privid, jer bi ta distinkcija bila prije primjerena za pojam bice, a ne za bitak, posto je u trenutku Velikog praska nastalo bice svemira u kojem je iznjedrena lepeza raznih i raznolikih drugih bica, a vrhunsko bice ili kruna stvaranja kako nas uci Biblija je covjek stvoren na sliku samoga Boga... moc misljenja (namjerno necu reci filosofija) je osim slobode volje ono najimanentnije covjeku kao takvom (bicu s besmrtnom dusom i materijalnim tijelom koje je takoder predvideno za besmrtnost usprkos privremenoj osudi na raspadanje zbog znamo cega, da se sad ne ponavljam jer sam to dotaknuo u prethodnom postu) i ta moc misljenja nam jasno ukazuje u pravcu Stvoritelja (Nepokretnog Pokretaca) bez kojeg ne bi moglo biti ne samo covjeka nego niti iceg suvislog i strukturiranog (Planckova konstanta), a ako odemo korak dalje (a taj korak je nuzan) onda mozemo reci da bez Stvoritelja ne samo da ne bi moglo biti covjeka pa cak ni ikakvog suvislog i strukturiranog materijalnog bica (svemir), nego ne bi uopce moglo biti icega, odnosno bez Velikog praska ne bi postojalo ni vrijeme ni prostor, a bez ove dvostrane medalje nema nicega o cemu bi covjek kao takav uopce mogao umovati, osim ciste apstrakcije... e sad... kao duhovna bica mi mozemo postojati i bez vremensko-prostornog odredenja sto i cine svi nasi pokojnici cije su duse privremeno odvojene od svojih tijela, ali oni imaju jasne i direktne zorove jer gledaju direktno u ideje bez materijalnog ogranicenja dok smo mi zarobljeni u nasu vrijeme-prostor dimenziju jos uvijek osudeni na umovanje ili filosofiju kojoj je cilj nagadati o tome postoji li ovo o cemu ja sad ovdje govorim i ako postoji kakvo je to i u kakvom je odnosu to sto tamo (s onu stranu one Platonove provalije) postoji s ovim sto postoji u vidokrugu naseg ovosvjetskog zora... i da ne duzim bitak ili ono po cemu nesto uopce jest je Bog iliti Stvoritelj...