Dok su relativne konstante veličine koje ne ovise o promjeni nekih veličina, ali ovise o promjenama drugih (primjerice vrelište tekućina je konstanta samo uz stalan tlak), apsolutne konstante, poput brzine svjetlosti ili Planckove konstante, ne mijenjaju se ni pod kakvom promjenom uvjeta.

Nitko ne može ništa reći dok je svemir bio manji od planckove duljine.

Prema Planckovoj hipotezi to nije točno, odnosno može biti točno samo u ograničenom smislu, u limesu, tj. u situacijama kada je veličina Planckove konstante zanemariva relativno prema drugim relevantnim veličinama.

Ok, slučajnost da se dobije cijeli broj iz nečeg tako bizarnog ne djeluje tako fascinantno... ali računski se dobiva kao: umnožak brzine svijetlosti i Planckove konstante podijeljen s kvadratom naboja elektrona i 2 pi.

Kineski zen-budista Šenhui upitan: »Što je ništavilo? »odgovara: »Ako kažeš da postoji onda sigurno pretpostavljaš obeležja čvrstoće i otpornosti, a ako kažeš da je to nešto što ne postoji, kakvu onda tražiš pomoć od tog pojma?« Fizika se u principu ne bavi onim što je bilo sa svemirom dok je on bio manji od PLANCKOVE DULJINE 1.6 x 10 - 35 m.

Interesantno je i pitanje da li, a sigurno se mora ici ispod Planckove 10 _43 sekunde, da bi dosli to neke najmanjeg moguceg spana vremena.

Promijenio je tri države Jugoslaviju, Bosnu i Hrvatsku i u svima ispao trajniji od Planckove konstante.

1827. - Irski matematičar i fizičar Rowan Hamilton predstavio je svoju Teoriju sustava zraka. 1858. - Rodio se njemački fizičar i nobelovac Max Planck, autor Planckove formule. 1922. - Umro je slikar Vlaho Bukovac. 2001. - Intel je pustio u prodaju Pentium 4.

Iako se u doba nastajanje Planckove formule pretpostavka o kvantiziranost energije, zajedno s E = hf, smatrala tek kao neobična postavka, ipak se ta godina uzima kao početak nastanka kvantne mehanike, teorije koja je svoj puni oblik dobila tek 1925. godine, radovima W. Heisneberga i A. Schroedingera i ostalih fizičara tog doba.

Kombinirajući formule od Wien-a i Raylegh-a, on je 1900. godine najavio formule koje su sada poznate kao Planckove FORMULE ZRAČENJA.

Pratit će se razvoj opće tehnike od velikog praska do Planckove tehnike.

To je ujedno i najmarkantniji primjer razrješenja problema zahvaljujući uvođenju Planckove kvantne hipoteze, već i zato što je tako dobivena prva kvantnomehanička formula uopće - naime Planckov zakon zračenja (1.17).

Pogotovo se ne zna kada je svemir bio manji od Planckove duljine.

Sam planckov radijus, definiran preko planckove konstante, brzine svjetlosti i gravitacijske konstante, čvrsto je povezan s prostorom i gravitacijskom silom.

" Postignut je međunarodni konsenzus da se u bliskoj budućnosti redefinira kilogram, na temelju fiksne vrijednosti Planckove konstante ", izjavio je Micheal Stock, fizičar u BIPM-u.

Je li zapravo smanjenje valne duljine zračenja do razine planckove udaljenosti nepovratni proces kojim se elektromagnetsko zračenje pretvara u čestice poput protona ili čak elektrona (koji ima manju energiju pa je prvi na udaru za kandidata... iako je lepton)?

Prije nego dođemo do planckove energije (fizika o kojoj baš i ne znamo puno), treba ispitati ovo što si rekao da se na valnim duljinama ispod 10 ^ (- 15) m iz valova spontano stvaraju čestice.

Matematičkim jezikom rečeno, proizvod neodređenosti u mjernim vrijednostima položaja i momenta (proizvod mase i brzine) ne može biti manji od Planckove konstante.

Albert Einstein (1879. - 1955.) objasnio je 1905. tu pojavu na temelju Planckove teorije: što je više energije u kvantu svjetlosti, to je veća energija izbijenog elektrona.

Je li zapravo smanjenje valne duljine zračenja do razine planckove udaljenosti nepovratni proces kojim se elektromagnetsko zračenje pretvara u čestice poput protona ili čak elektrona (koji ima manju energiju pa je prvi na udaru za kandidata... iako je lepton)?

Tako danas imamo teoriju koja lijepo objašnjava elektromagnetski val u atomu, izvodi energiju fotona i pokazuje da se umjesto Planckove konstante može uspješno koristiti jedna druga konstanta koja ju zamjenjuje, pa se bez Planckove konstante može napisati i Schrödingerova jednadžbe s jasnim značenjem valne funkcije u njoj.

Kako sada stvari stoje to je nemoguće, jer se radi o entitetu koji je manji od planckove duljine.

Epoha untar spomenute Planckove udaljenosti i Planckovog vremena, epoha kvantne gravitacije, nama je još uvijek velika nepoznanica.

Problem je u tome da jedina opće prihvaćena teorija prostora i vremena, Einsteinova opća teorija relativnosti, ne funkcionira za sustave manje od tzv. Planckove udaljenosti (koja iznosi 10 - 35 metara) i za događaje koji traju kraće od tzv. Planckovog vremena (koje iznosi 10 - 44 sekundi).

Ova je relacija konačno razbila mističnu aureolu oko Planckove konstante: proizlazi da ona nije ništa drugo nego prirodna granica do koje možemo točno mjeriti kvantne pojave.

Njegova interpretacija fotoelektričnog efekta omogućila je eksperimentalno određivanje vrijednosti Planckove konstante (h), dotada nepoznatog iznosa.

Čak sam negdje pročitao da kad bi napravio pomak 1 Planckove duljine desno pa 1 duljine dolje ne bi se pomakao za korijen iz 2 već za 1 duljinu

Izvedene su Planckove jedinice: Planckova energija, Planckova sila, Planckova snaga, Planckova gustoća, Planckova kutna frekvencija, Planckov tlak, Planckova struja, Planckov napon, Planckova impedancija i Planckov moment

Strune su u okvirima tzv. Planckove veličine, različitih oblika ali što je još važnije one različito titraju u okviru tzv. Planckova vremena (kao žice na muzičkom instrumentu).

Osnovne su Planckove jedinice: Planckovo vrijeme, Planckova duljina, Planckova masa, Planckov naboj i Planckova temperatura