Mesa i divljač najpopularnija su plemićkim kućama, a društvo im prave tada vrlo popularni umaci.

Ako se već to ime Kalinoa spominjalo u dokumentima koji su se nalazili po plemićkim i kraljevskim dvorima, tad je moguće da je Kalinovac dobio ime po najbližem potoku koji je već bio poznat u plemićkom staležu, a samo ime je označavalo mjesto gdje je nastalo novo naselje.

Postoji još jedan razlog ostanka i prihvaćanja špenzleta u tradiciji i običajnoj kulturi starosjedilaca pravoužitnika, a to je taj, da pokažu da su različiti od ostalih paora i Hrvata, koji su bili nečije sluge ili poniznici, a ne s koljena na koljeno vojnici sa svim pravima i povlasticama te plemićkim zasluženim titulama i časničkim činovima stečenim u ratu ili po školovanju i mogućnostima školovanja za župnike (paroke) i učitelje (meštre), t e su mogli ići u časne službe lugarske (fešteri).

Ono će biti znanstveni oslonac u interdisciplinarnim istraživanjima o plemićkim gradovima na hrvatskom prostoru, a istodobno znak i opomena našoj suvremenosti da je krajnji čas da se nešto učini za spas tog dijela hrvatske kulturne baštine, najavljuju iz DPUH-a.

Predstave pučkih komedija putujućih družina održavale su se u dvorištima gostionica, a u gradovima također i u plemićkim palačama, u kojima se pozornica s gledalištem preinačila prema tal. načelima perspektive i rudimentarnoga iluzionizma.

Na dvorskoj su operi mogli biti nazočni samo članovi plemstva; kad bi pjevačice u amaterskim nastupima dobile dvije besplatne ulaznice, morale su ih dati nikom drugom nego svojim plemićkim prijateljima.

U svojim maštarijama često se s njim valjam u dubokom snijegu, a onda poslije, naparfemirani, u plemićkim kostimićima kao iz Kubrickovog filma« Barry Lyndon »jedemo neku finu, egzotičnu juhicu u dobro zagrijanom sanatoriju i raspravljamo o plodonosnoj šizofreniji svetog Pavla i sporimo da li je to uopće bila šizofrenija.

Štoviše, svojem je tvorcu osigurala ne samo vodeće pozicije u plemićkim kuhinjama, a potom i samostojnost, nego i mjesto u povijesti Beča i kulinarstva općenito.

Raspolažu s golemom imovinom i pripadaju najbogatijim i najutjecajnijim zadarskim plemićkim obiteljima.

Tako su i dijelovima velebitskog prostora, u različitim razdobljima srednjeg vijeka gospodarili knezovi Kurjakovići (južni Velebit), knezovi Krčki Frankapani (srednji i sjeverni Velebit) i dr. Eksploatacija šuma ovim je plemićkim obiteljima bila jedan od temelja njihova bogatstva i moći.

Neki nam grbovi govore da je do početka XIX. st. ipak došlo do povezivanja plemićkih obitelji iz Zadra s hrvatskim plemićkim obiteljima iz njegova zaleđa.

Jačanjem plemićkih i velikaških obitelji brojni se plesni događaji održavaju u zagrebačkim plemićkim gornjogradskim aristokratskim palačama.

Danas su ti osvajači hedonisti koji uživaju u gastronomskim užicima pripremanim u tim istim plemićkim palačama u kojima se danas nalaze najbolji hvarski restorani.

Svu vlast je i dalje držao knez Menšikov koji će biti svrgnut tek u rujnu 1727. godine plemićkim udarom.

No, njegove skladbe pisane za potrebe izvođenja u Varaždinu i okolnim varaždinskim plemićkim dvorcima slabo su poznate u međunarodnim relacijama i danas se rijetko izvode.

To su godine kad Gavrilovićevi mesni specijaliteti stoluju u kućama više srednje i više klase, pa tako i u plemićkim kurijama i dvorcima, poput spomenutog u Gradicama u vlasništvu plemenitaša i književnog klasika Ksavera

Delidvor ležao je u sredini mnogih drugih zagorskih imanja, u kraju koji bijaše sav posut velikaškim i plemićkim dvorovima.

Tvrđa se sastoji od velikog baroknog trga Sv. Trojstva koji je okružen plemićkim, građanskim i vojnim zgradama s velikim spomenikom posvećenom Sv. Trojstvu na središtu trga.

Kao Castri Muscoli naziva se u sporu između krčkog biskupa i omišaljskog klera 1213. godine, 1248. godine u dokumentu o plemićkim obiteljima oslobođenim plaćanja poreza i 1252. godine u pismu pape Inocentija IV. kojim se dopušta korištenje glagoljice i staroslavenskoga jezika u bogoslužju samostana Sv. Nikole u Omišlju.

Tako, primjerice, srebrno kandilo sa svojim plemićkim grbom dariva crkvi sv. Nikole u Perastu, a jednu zlatnu ogrlicu i pedeset dukata godišnje in perpetuo dariva peraškoj crkvi Gospe od Ružarija.

U Grazu 1839. uči krojački i kitničarski zanat, u Trstu i Veneciji služi u plemićkim obiteljima kao pratilja i odgojiteljica.

Bio je u stalnom sukobu sa vladajućim plemićkim staležom i kraljem.

Stanje je slijedeće, ti žaluješ za plemićkim vremenima i takvom poretku, ono, mi đabalebarimo a kmetovi delaju po poljima.

Opširno tematizira tri vrste izvora za povijest poduzetništva: izvore što su ih proizvodila sama poduzeća (računske knjige, korespondencija, podsjetnici...), izvore koji nam mogu nešto reći o konkretnim poduzećima (razni ugovori, fiskalni izvori, različiti materijalni ostatci...) te izvore o agrarnim veleposjedima, tj. uglavnom plemićkim poduzećima koja su za Vernu često sporna jer nije lako dokazati da su sva bila orijentirana na profit.

Zahvaljujući višegodišnjem neumornom radu dvoje konzervatora brinjski je plemički grad postao mjesto učenjao slavnoj prošlosti naše zemlje i putokaz za rad na hrvatskim plemićkim gradovima kao iznimno sugestivnom i ugroženom dijelu nacionalne kulturne baštine.

Riječ je bila o bradi, koju su morali početi na vrijeme puštati, što potvrđuju i stihovi iz Pjesme za ušikati dijete, namijenjene dubrovačkim plemićkim dječacima: Ninaj zemlje gospodaru, Ninaj carski poklisaru, Čudiće se svak u gradu Kad zapuštiš, sinko, bradu Ko posvećen kosmurati Hodža kad se s Ćabe vrati.

Carski generali ne bijahu tek zadovoljni da im dobro njihovo, tada u blizini Karlovca, utjelove Krajini, nego su im znali izmamiti i obiteljska pisma, da ih onda mogu kao krajišnike vojnike skučiti pod vojnu dužnost, i zacijelo im išlo kao i mnogim hrvatskim plemićkim obiteljima, koje su na taj način izišle iz knjige plemstva kraljevine.

Čini se da su do danas poumirale do posljednje... a u starinskim patricijskim i plemićkim kućama nastanila se većinom sirotinja grada.

U sudskoj i upravnoj struci Mažuranić se bavio ponajviše proučavanjem zemljišnih odnosa u kućnim zadrugama, zemljišnim zajednicama te plemićkim općinama.

Sada vjenčani, Julija i Antun Lucić posvećuju se svojim plemićkim dužnostima-upravljanju imanja, ali i održavanj brojnih kontakata s najaktivnijim kulturnjacima svoje sredine.