Naime, Plinije Stariji u dilu " Naturalis historia ", knj.

Plinije stariji spominje kako su Grci spremali ječam, a nazivali su ga darom božice Demetre - majke zemlje.

Arvate, kao jednu od ljudskih skupina na našim užim i širim prostorima, koja je ovdje bila i ostala, naveli su Plinije Stariji i Strabon.

Tu je zapadnjački ethos još netaknut Arhimed, koji crta svoje krugove u Siracusi, Plinije Stariji na putu prema Vezuvu.

Plinije stariji je u 1. stoljeu prije Krista napisao Povijest prirode, knjigu u kojoj tvrdi ako je Livija, majka rimskog cara Tiberija, doživjela 82 godine, što je za ono vrijeme bilo nezamislivo, zato što je redovito pila vino proizvedeno u sjevenoj Istri.

Plinije Stariji kao i još neki autori spominju korištenje konoplje za suzbijanje bolova.

U rim. vrijeme je municipij, a Plinije Stariji njezine stanovnike naziva Flanates i Flamonienses Vanienses.

Plinije Stariji sredinom prvoga stoljeća nakon Krista piše o službenom nazivu grada koji glasi Colonia Pietas Iulia Pola, dok se na pronađenom natpisu s kraja 2. ili početka 3. stoljeća on naziva Colonia iulia Pollentia Herculanea.

Elafitske ili Jelenske otoke pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. stoljeću u svome djelu Naturalis Historia.

V eć je rimski povjesničar Plinije Stariji svojevremeno bio zapisao često i danas citiranu misao: " In bibliothecis loqu-untur defunctorum immortales animae. " U našoj parafrazi prijevod bi mogao glasiti: " Kroz ovo djelo progovaraju besmrtne duše pokojnih fratara. " Potvrdu tome blagohotni čitatelj može otkriti i prepoznati u djelu koje se ovih dana pojavilo u našoj javnosti.

Plinije Stariji navodi kako je na području Conventusa Lucensisa živjelo 166.000 " slobodnih barbara ", većinom pripadnika plemena Celtici i Lebuni, te još 16 manjih plemena.

Naziv za otok Pag donosi rimski pisac Plinije Stariji (24. do 79. god. poslije Krista) kada spominje, nabrajajući otoke Absortium (Osor), Arba (Rab) Crexi (Cres) i Gissu ili Cissa (Caska tadašnji naziv za čitav otok) te uz nju navodi portunata, epitet Kise što bi značilo da se odlikuje lukama.

Plinije Stariji u svojem djelu Naturalis Historia kaže... capris laudata Brattia... (po kozama slavni Brač; NH III, 151) Na to ukazuju i brojni arheološki nalazi.

To su međutim osporili Strabon (Geogr. 215) i Plinije Stariji (Nat. hist. 3, 152).

U tekstu istoimenog kataloga izložbe Antičko staklo: restauracija " kojem je autor također Šime Perović spominju se i prvi opisi restauratorskih zahvata na razbijenim staklenim predmetima. Jedan od takvih je slikovito opisan postupak lijepljenja razbijenih staklenih ulomaka smjesom bjelanjka jajeta i gašenog vapna, koji donosi Plinije Stariji u djelu Naturalis historia...

Pokušaje antičkih staklara restauratora u rješavanju i tih poteškoća također nam prenosi Plinije Stariji koji dalje u istom djelu opisuje druge pokušaje i tehnike kvalitetnog lijepljenja i integriranja staklenih ulomaka.

Plinije Stariji u svojem djelu " Prirodoznanstvo " za članove aserijatske zajednice kaže da su uživali imunitet, tj. da su bili oslobođeni od plaćanja tributa, tj. poreza (immumes).

Pedesetih godina 1. stoljeća, Plinije Stariji (23. - 79.), rimski državnik i vojskovođa, suvremenik Dioskorida, u svom djelu Historia Naturalis (Povijest prirode, u 37 knjiga) govori o ljekovitom bilju.

Diomeda još spominje Plinije stariji no kao što to obično već biva (vidi moj članak o Luciusu Artoriusu Castusu) dokazi bivaju zaboravljeni a određeni interesi zauzimaju njihovo mjesto.

Hipokrat, Dioskorid i Plinije Stariji preporučivali su uporabu konopljike kod različitih stanja, uključujući i bolove nakon i tijekom poroda, upalu rodnice, dismenoreju, nakupljanje tekućine u organizmu.

Vjetrenica je poznata još od rimskoga doba, prvi put je spominje Plinije Stariji, a do danas je otkriveno preko 6 km njezinih hodnika.

Već Plinije Stariji u svojoj Naturalis histora prepričava stara vjerovanja da je murina uvijek i samo ženka te da izlazi na kopno pariti se sa zmijama, dok Atenej i Elijan čak tvrde da njezin ugriz može biti smrtonosan jer je začeta od ljutice jer zmija mužjak riga otrov prije nego li će oploditi murinu.

Plinije Stariji s oduševljenjem govori o dupinu koji, osim što je čovjekov prijatelj, uživa u simfonijskom pjevanju (mulcetur symphoniae cantu, Nat. hist. 9,8,8).

Stari naziv Barbarige bio je Punta Cissana i pod tim nazivom spominje je još i Plinije stariji.

Plinije Stariji samo pominje konopljino ulje, i to kao lek za svakakve bolesti, dok Klaudije Galen, rimski fizičar, daje recepte za poslastice, gde se koriste seme i cvetovi konoplje, i opisuje kako se oni koji jedu ova jela osećaju " toplo i oduševljeno ".

Otkrivena su i četiri recepta za pripremanje mirisa, pa je to omogućilo timu u eksperimentalnom arheološkom centru u Italiji da, koristeći tehnike koje je u svojim djelima opisao Plinije Stariji, rekonstruiraju te mirise.

No, pod tim nazivom Plinije Stariji imenuje " grad u Li bur niji ", a postoji i kameni natpis " Senia "; vjerojatno se tu radi o Senju, dok bi ova Senia u Istri mogla biti da na šnja Savudrija, koju Talijani nazivaju " Salvore ".

Livije, Kasije Dio, Plinije Stariji i mnogi drugi opisuju u svojim djelima mnoge misteriozne nebeske pojave, za koje ni tada, a ni danas nije moguće naći logićko objašnjenje.

Prvi pisani trag o Podstrani nalazimo u prvom stoljeću (Plinije Stariji), kad se spominje spor između ilirskih plemena Nerestina (Jesenice) i Pituntina (Podstrana).

" Kornelije Tacit - poslije 100. godine spominje postojanje kršćanske zajednice (i ovo je vjerojatno lažirano jer je najstariji prijepis iz 8. stoljeća); Plinije Stariji - živio u vrijeme navodnog Krista - nikada ga spomenuo nije; Plinije Mlađi - oko 100. godine izvještava o postojanju ranokršćanske zajednice, Krista ni vidio ni čuo nije; Gaj Svetonije i Flavije - opet, spominju zajednicu kršćana, nema svjedočanstava o Isusu; " Koliko su tek idiotski gorenavedeni argumenti o nepostojanju Isusa?