Porfirogenet napisao u svojoj knjizi " O upravljanju carstvom " (" De administrando imperio "), da je za Tomislava " Hrvatska mogla dići 60.000 konjanika i 100.000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10 - 20 mornara-ratnika ".

Konstantin Porfirogenet u nabrajanju hrvatske vojne sile u doba kralja Tomislava navodi kako se ona sastoji od " osmadeset sagena i stotinu condura "

Među ostalim, rekao je da u prilog Mljetu ide činjenica da Pavlu nije bila nepoznata Dalmacija, da je Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću također tvrdio da je Pavao na Mljetu doživio brodolom kao i Serafin Razzi u 16. stoljeću.

Splet starih naselja okolo crkve sv. Nikole vjerojatno je činio drevni utvrđeni grad stare hrvatske kneževine Paganije, Beruliju, koju bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje u svom djelu " O upravljanju carstvom " iz 950. godine.

Tako Konstantin Porfirogenet piše o tome da su Hrvati svoje lađe u doba mira koristili za trgovanje (Docu-menta 398).

slavonija je u ranom srednjem vijeku mogla prostorno značiti sve i svašta. konstantin porfirogenet njezin grčki oblik upotrebljava kad opisuje slavenske tvorbe u rusiji. franački izvori ponekad koriste ime slavonija za krajeve oko magderburga i slično. supetarski kartular spominje bana slavonije (i bana bosne i bana onoga i bana ovoga). ladislav pokorava skoro cijelu slavoniju. poljska vrela slavonijom smatraju sve od baltika do egejskog i jadranskog mora... i tako dalje i tako dalje...

No, vratimo se gradu iznad Mokarskog polja (o kojem sredinom 10. stolje ć a piše bizantski car Konstantin Porfirogenet) i srednjovjekovnom gradu u Borku, nedaleko od vrela Lištice.

Porfirogenet za otok Hoara (Sušac) navodi da zajedno s Visom i Lastovom nije u vlasti Neretljana pa iz toga zaključujemo kako je dio ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Posebno interesantne su rekonstrukcije najvažnijih tipova hrvatskih brodova tijekom povijesti.O hrvatskim kondurama i sagenama pisao je već u 10. vijeku bizantski car Konstantin Porfirogenet.

Povijest i mitovi isprepliću se kao što to biva s većinom gradova, pa ako se Zadru počelo bilježi od postanka imena, onda je svakako i ovdje zapaziti Seferovićev osjećaj za posebno zanimljiv detalj kada zapisuje kako je bizantski car Konstantin Porfirogenet, uvijek tako važan za sve južne Slavene, pradavne 950. godine duhovito odgovorio na pitanje otkad je Zadar rekao Iam erat (Već bijaše) prema latinskome Iader, Iadera.

Srednjovjekovnu Krbavu (Corbavia) prvi puta spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet oko 950. Krbavska biskupija bila je osnovana još godine 1185. Bila je to visoko razvijeni pravni poredak među srednjovjekovnim Hrvatima, čak u europskim razmjerima.

Porfirogenet u svom djelu« De administrando imperio »(O upravljanju carstvom) piše da su Hrvati u 7. stoljeću po nalogu bizantskog cara Heraklija preseljeni u Galiciju (Bijela Hrvatska) kako bi služili za zaštitu od Avara, da bi potom u drugoj seobi došli na prostore današnje Hrvatske.

Jer horonim (ime ozemlja) Gacka je mnogo starije, prvi put zabilježio ju je Konstantin Porfirogenet polovicom 10. stoljeća u svom djelu latinizirana naslova De administrando imperio (ili O upravljanju Carstvom), kada nabraja hrvatske zemlje od jugoistoka pa prema zapadu, i na krajnjem sjeverozapadu navodi da Gackom, Likom i Krbavom upravlja ban, dakle jedino ovim zemljama vlada ban (to je tzv. prva Banska Hrvatska), dok drugim hrvatskim zemljama vladaju (upravljaju) knezovi.

Porfirogenet, Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile.

Raukar je kao važne u tom kontekstu naveo radove Vesne Jakić-Cestarić Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena (objavljen u Radovima instituta JAZU u Zadru 1972. godine) i posebno Luje Margetića Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata (u Zborniku Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1977. godine).

U 10. stoljeću Nin spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet kao srednjovjekovno hrvatsko naselje.

Da Tomislav nije krunu primio iz Carigrada, vidi se već po tomu, što ga njegov savremenik car Konstantin Porfirogenet u svojim spisima ne priznaje kraljem. "

Tu se ubicira grad Berulia, koji spominje Konstantin Porfirogenet (X. st.).

Naveo je prvi zapis iz 10. stoljeća, kada Konstantin Porfirogenet bilježi palaču kao već znatno porušenu, sa supstrukcijama, ali kamene građe " uzvišena dojma ".

Na njezinu području nalazilo se jedno od naselja stare hrvatske države, koje u 10. stoljecu spominje car i pisac Konstantin Porfirogenet Stelpona danasnji Stupin nedaleko Rogoznice.

Ali ukratko već Konstantin Porfirogenet u svom djelu O vladanju carstvom piše o Hrvatima koji su bili pozvani da pobjede Avare i Slavene i nasele današnju Hrvatsku.

Isti taj Konstantin Porfirogenet navodi da je Hrvatska u Tomislavovo doba imala 100 000 pješaka i 60 000 konjanika.

U Stulinoj ulici su ruševine starohrvatske, poslije dograđivane crkve sv. Stjepana, koju spominje Konstantin Porfirogenet (oko polovice X. st.).

Broj hrvatskih otoka prvi spominje antički geograf Strabon, a nakon njega to u 10. stoljeću čini bizantski car Konstantin Porfirogenet koji samo kaže kako ih ima mnogo.

Prvu verziju zabilježio je bizantski car Konstantin Porfirogenet VII. (905. - 959.) u svom poznatom djelu O upravljanju carstvom.

Pitali jednom neki srbi bosanca Mustafu koljegu sa fakulteta bili volio da mu se sestra uda za albanca muslimana ili za bosanca pravoslavca.,. a on kaže da rađe za lbanca,.,. isto tako je i Porfirogenet volio više pravoslavce samo oni se tada nisu zvali srbi nego crveni hrvati.Kasnije smo si mi sami smjestili i prešli u srbe ali takva je povest.,. kad nestane svest.,.,.,.

Zaronimo li u povijest, možemo naučiti kako Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod nazivom Pizuh.

vlad-če, Što se tiče pisanih zapisa o povjesti pročitati što piše Konstantin VII Porfirogenet u X st. koji nema nikakve veze ni sa Srbima niti sa Slavenima niti Hrvatima.

Quassa ili Kessa veterana a car Konstantin Porfirogenet naziva ga Kissa.

Dugi otok prvič omenja bizantski car Konstantin Porfirogenet v polovici 10. st. in ga v svojemu delu De administrando imperio imenuje Pizuh.