Ovaj postupak prati mali rizik od ulaska zraka u pluća i razvoja pneumotoraksa (3 do 5 %).

Kod pneumotoraksa (zraka u plućnoj maramici) disanja uopće nema na zahvaćenoj strani ili je oslabljeno.

c) ako se radi o izlječenju s defektom (očišćena, abacilarna kaverna) u fizičkih radnika, zbog potencijalne opasnosti od krvarenja ili pneumotoraksa.

U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 40 pacijenata 9. Infektologija (1 mjesec) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih infektoloških bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno u prijemnoj infektološkoj ambulanti dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u infektologiji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak kod uobičajenih zaraznih bolesti 10. Pedijatrija (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih pedijatrijskih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u pedijatriji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak. c) znati provesti program zdravstvene zaštite djece predškolske dobi 11. Kirurgija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih kirurških bolesti b) samostalno izvesti ove procedure: uklanjanje kožnih izraslina i lezija ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom; liječenje (incizija) paronihije; incizija i drenaža panaricijuma; djelomična ili potpuna ablacija uraslog nokta; infiltracijska i provodna anestezija, primarna obrada i liječenje rane i opekotina, previjanje, zaustavljanje krvarenja (privremeno, trajno); imobilizacija privremena, transportna kod iščašenja velikih zglobova, fraktura dugih kostiju, kralježnice, zdjelice; punkcija i drenaža toraksa kod pneumotoraksa, osobito tenzijskog; ispiranje želuca, primjena obloga, omota, zaustavljanje krvarenja iz vena i arterija, incizija gnojnih procesa kože i potkožja, incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u slučaju hitne indikacije, intraartikularna punkcija i aplikacija lijeka, infuzija, vađenje stranog tijela iz kože i potkožja, skidanje gipsa u slučaju hitne indikacije, zamjena vrećica i toaleta kolostome i toaleta gastrostome (po mogućnosti svaku proceduru po 10 puta). 12. Urologija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih uroloških bolesti b) samostalno izvesti procedure: rektalni pregled, proktoskopiju, anoskopiju, pregled testisa i penisa, rektalni pregled (rektum, prostata), test na okultno krvarenje, interpretacija rezultata dijagnostičkih pretraga (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih), kateterizaciju mokraćnog mjehura, postavljanje i promjena trajnog katetera 13. Ginekologija i opstetricija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ginekoloških i opstetričkih bolesti i stanja te provoditi kontracepciju i rano otkrivanje malignih bolesti. b) Treba izvesti: pregled abdomena i zdjelice, palpatorni pregled dojke; osposobiti bolesnicu za izvođenje samopregleda; vaginalni pregled u spekulumima; bimanualni vaginalni pregled; uzeti, obojiti i pod mikroskopom pregledati i ocijeniti stupanj čistoće vaginalnog brisa; uzimanje i interpretacija dobivenog rezultata brisa po Papanicolaou.

Kao i kod iglene aspiracijske biopsije, postoji malen rizik od pneumotoraksa.

Kod pneumotoraksa (zraka u plućnoj maramici) disanja uopće nema na zahvaćenoj strani ili je oslabljeno.

Po potrebi se provode i druge mjere: kardiopulmonalna reanimacija (oživljavanje), defibrilacija (vanjska električna stimulacija srčanog rada), zbrinjavanje zatvorenog (tenzijskog) pneumotoraksa (stanje pojave slobodnog zraka u prsnoj šupljini zbog pucanja plućnog tkiva).

Laura Šimić je na ECMO-u provela sedam dana, potom je dulje vremena bila na respiratoru. Dogodile su se i brojne sekundarne komplikacije u obliku infekcije, sepse, pneumotoraksa i sve smo ih uspješno prebrodili, prisjeća se prof. Malčić koji je pohvalio i Laurine roditelje za koje ističe da su bili iznimno strpljivi i kulturni, jer, kako kaže, nije uvijek tako, pa takav odnos roditelja daje posebne motive liječnicima. Laura je sada dobro i bit će dobro cijeli život.

Porast tlaka u dišnim putovima s prvih nekoliko udaha smatra se odgovornim za rupturu alveola i nastanak pneumotoraksa.

Riziku pneumotoraksa izložena su novorođenčad u kojih se provodi reanimacija, odnostno mehanička ventilacija.

3.2.3. (a) Izdavanje svjedodžbe nakon potpunog ozdravljenja od pojedinačnog spontanog pneumotoraksa može biti prihvatljivo kroz određeno razdoblje nakon događaja uključujući potpunu kliničku obradu dišnog sustava, uključujući magnetnu rezonanciju (MRI) ili ekvivalentno.

(a) Izdavanje svjedodžbe, nakon potpunog ozdravljenja od pojedinačnog spontanog pneumotoraksa, može biti prihvatljivo nakon jedne godine od pojave događaja, ali nakon cijelokupne procjene dišnog sustava.

(b) AMS može razmotriti ponovno izdavanje svjedodžbe za letenje s višečlanom posadom (kategorija 1 OML) ili letenje uz sigurnosnog pilota (kategorija 2 OSL) ukoliko se kandidat nakon šest tjedana potpuno oporavio od pojedinačnog spontanog pneumotoraksa.

Drenaže pneumotoraksa su stupnja hitnosti koja se mjeri u minutama.

Zbog tih je razloga nedonoščad posebno sklona teškoćama prilagođavanja respiracije u obliku hijalinomembranske bolesti, hemoragije pluća, aspiracijskog sindroma, pneumotoraksa i drugih.

Također, moguće je da Sanader uslijed upale pluća ima i neke komplikacije poput, primjerice, pneumotoraksa (kolaps plućnoga krila).

Kod tenzijskog pneumotoraksa potrebno je učiniti hitnu drenažu toraksa.