indentiteti se ne šire, oni se formiraju. nije se " neki drugi indentitet " usadio u doba AU monarhije, već postojeća tri indentiteta u bosni koegzistiraju još od 16. st., a u doba AU monarhije se tek politički operacionaliziraju, postaju nacionalni. nisu franjevci ili monasi ili neke novine širili indentitete, već su širili nacionalne ideje, dok su indentiteti postojali odavno. samo su onda, već postojeće zajednice, prihvatile one nacionalne IDEJE koje su bile kompaktibilne njihovom INDENTITETU. katolici, pravoslavci i muslimani u BIH nisu se smatrali jednom zajednicom davno prije negoli su se uopće pojavile nacionalne ideje. naziv bošnjak je po svom postanku i logici geografski, dolazi od naziva zemlje/rijeke. stoga on ne mora imati nikakve druge implikacije, osim da je netko tko se tako naziva - iz bosne. on je kod muslimana poprimio etničku i nacionalnu konotaciju, ali kod krščana nije. s tim bi se već jednom svi trebali pomirit, mada to neće ići lako jer ne odgovara nacionalnim ideologijama koje projiciraju vlastitu nacionalnost daleko u prošlost. jer kada bismo od svakog srednjovijekovog etnonima tražili protonacionalnu grupu, onda bismo samo u hercegovini imali 3: zahumljane, travunjane i neretvane treba s time ohladit. neosporno je da se bošnjački indentitet formirao u doba osmanske vlasti, prije svega s njenim uzmakom na balkanu, kad se kod muslimana bosne razvija svijest o svojoj zasebnosti. tada je kod njih i opao osjećaj pripadanja " turcima ", jer su se od njih osjećali ostavljenima u to vrijeme, loše po muslimane na balkanu. no treba ipak naglasiti da pretakanje etničkog indentiteta u nacionalnu političku operacionalizaciju nije izum islamskog svijeta, već europskog i da je to problem s kojim se muslimani suočavali u bih. oni su bili svjesni svoje zasebnosti, ali im nije bila svojstvena koncepcija nacionalnosti kakvu je europa izumila. s duge strane, i danas je kod bošnjaka prisutna ta podvojenost. jesu li oni narod formiran islamizacijom ili srednjovijekovni narod koji obuhvaća sve stanovnike bosne. ako su ovo prvotno, što onda s indentitetom predislamskog vreman. ako su ovo drugo, što s krščanima u bosni koji se smatraju podgrupom srba/hrvata? svijest o pripadnosti nekoj etniji ne formira se tek tako, zbog neke propagande, već moraju postojati mnogo dublje poveznice. igra se jedna neobična igra s nazivljem. to što garašanin naziva sve stanovnike bosne bošnjacima nije nimalo neobično, jer tada su se oni tako i nazivali. termin " bosanac " je mnogo kasnijeg datuma. ali garašanin smatra bosance za podgrupu srba kojima je zamrla etnička vijest i treba je " obnoviti ". to pokazuje koliko je i garašaninova ideologija bila šuplja, jer etnička svijest nikada u prošlosti i nije bila kristalno čista.