Ustavni sud u tom dijelu prihvaća navode podnositelja ustavne tužbe.

Kriteriji koji su presudni za utvrđenje je li sud povrijedio pravo građanina na suđenje u razumnom roku nisu određeni, već se procjenjuju zasebno u svakom konkretnom slučaju uzimajući u obzir: duljinu trajanja sudskog postupka, postupanje nadležnog suda, ponašanje podnositelja ustavne tužbe, koje može biti od utjecaja na duljinu trajanja sudskog postupka te složenost sudskog predmeta.

Stajalište vijeća u osnovi se zasniva na tvrdnji da su nadležna tijela 2011. godine uspjela podnositelja ustavne tužbe podvesti pod kazneni predmet iz 2003. godine protiv nepoznatog počinitelja, čime je " nastavljen procesni kontinuitet kaznenog postupka u odnosu na mjesto, vrijeme i način počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva ".

Nadalje, primjena ZKP/97 rezultirala je (sudskim) rješenjem o provođenju istrage i rješenjem o jednomjesečnom pritvoru podnositelja ustavne tužbe, koja je rješenja istodobno, u jednom aktu, donio " istražni sudac " u postupku i prema pravilima " starog " zakona.

Ustavni sud u tom smislu ocjenjuje nedvojbenim da nepostojanje personalne veze između zahtjeva za provođenje dviju istražnih radnji iz 2003. godine (koji je zahtjev bio usmjeren na " nepoznatog počinitelja ") i pritvora podnositelja ustavne tužbe 2011. godine (koji pritvor nadležno sudsko vijeće povezuje sa zahtjevom iz 2003. godine tumačeći ga kao " procesni kontinuitet kaznenog postupka u odnosu na mjesto, vrijeme i način počinjenja kaznenog djela ") širom otvara vrata pravnoj nesigurnosti, nepredvidljivosti i neizvjesnosti unutar zaštićenog prostora osobne slobode pojedinca.

Istodobno, postoji i objektivna obveza da rješenje o eventualnom (budućem) oduzimanju slobode podnositelja, to jest o određivanju istražnog zatvora, donese nadležno tijelo (sudac istrage) u postupku i prema pravilima ZKP/08. U tom bi slučaju državni odvjetnik prethodno morao donijeti nalog o provođenju istrage protiv podnositelja ustavne tužbe u postupku koji propisuje ZKP/08. Međutim, sve te eventualne buduće radnje izravno ovise o tome jesu li za to ispunjene zakonske pretpostavke propisane ZKP/08.

Konačno, osobite okolnosti ovog slučaja, vezane uz oduzimanje slobode (pritvor podnositelja) kao glavni predmet ispitivanja u ovom ustavnosudskom postupku, nalažu po naravi stvari da se iz pravnog poretka ukine i rješenje o provođenju istrage protiv podnositelja ustavne tužbe, koje je donio istražni sudac u postupku i prema pravilima ZKP/97. Riječ je, naime, o jednom sudskom aktu, u kojem je istodobno određeno i provođenje istrage i pritvor.

To znači da je nalog o provođenju istrage protiv podnositelja ustavne tužbe trebao donijeti nadležni državni odvjetnik te da je on trebao biti donesen u postupku koji propisuje ZKP/08. To također znači da je rješenje o istražnom zatvoru trebao donijeti sudac istrage prema pravilima koja propisuje ZKP/08.

" Predmet se vraća sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu na postupak odlučivanja o zamjeni istražnog zatvora drugom odgovarajućom mjerom ili mjerama za osiguranje prisutnosti podnositelja ustavne tužbe na suđenju ", piše u odluci Ustavnog suda, kojim se traži ukidanje privora bivšem premijeru Sanaderu.

(...) (2) Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta. "

Organizatori su odlučili cijeli slučaj prijaviti Ustavnom sudu Srbije koji je prošli tjedan usvojio ustavnu žalbu organizatora Parade ponosa 2009. uz napomenu da su rješenjem Direkcije policije od 19. rujna 2009. godine povrijeđena prava podnositelja ustavne tužbe na slobodu okupljanja i prava na pravno sredstvo garantirana Ustavom Srbije.

Budući da je zahtjevom Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu 22. listopada 2003. samo zatraženo provođenje dviju istražnih radnji (ekshumacije i ispitivanja svjedoka) protiv nepoznatog počinitelja, tim aktom uopće nije pokrenut kazneni postupak, pa se pravila iz članka 574. stavaka 1. i 2. ZKP/08 ne primjenjuju na podnositelja ustavne tužbe.

(1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku osporavane odluke, naznaku ustavnog prava za koje se tvrdi da je povrijeđeno s naznakom mjerodavne odredbe Ustava kojom se to pravo jamči, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. (2) Uz tužbu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

Ako utvrdi da je ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe povrijeđeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud će odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt.

Ovdje treba istaći da Ustavni sud nije precizirao koja postupovna ili materijalna odredba zakona je povrijeđena time što je prvostupanjsko tijelo odbilo dokazni prijedlog za neposredno saslušanje M. Ž i za to dalo obrazloženje te kakvu je to konkretnu posljedicu proizvelo na štetu podnositelja ustavne tužbe.

Proizlazi kako egzistiranje ove pravne praznine u praksi dovodi do toga da općinski sudovi po tužbi vlasnika presuđuju iseljenje zaštićenog najmoprimca, županijski sudovi ove presude po žalbi zaštićenog najmoprimaca potvrđuju, a Ustavni sud RH na prijedlog zaštićenog najmoprimca kao podnositelja ustavne tužbe, riješava odgodu ovrhe.

Ukidanje zabrane obrazloženo je formalnim nedostacima izmjena Zakona o javnom okupljanju, na zahtjev podnositelja ustavne tužbe među kojima je i " nekoliko sindikata ".

Očito je, naime, da je konkretan slučaj podnositelja ustavne tužbe taj pravni problem iznio na svjetlo dana u punom intenzitetu i u svoj njegovoj važnosti.

20. U svjetlu prethodnih utvrđenja, Ustavni sud zaključuje da je temeljno razmimoilaženje u stajalištima nadležnog sudskog vijeća i podnositelja ustavne tužbe u svojstvu žalitelja nastalo u načelnom pravnom pitanju: može li se smatrati da je kazneni postupak " pokrenut ", u smislu ZKP/97 u vezi s člankom 574. stavcima 1. i 2. ZKP/08, ako je riječ o zahtjevu ovlaštenog tužitelja za provođenje pojedinih istražnih radnji protiv nepoznatog počinitelja prije donošenja rješenja o provođenju istrage?

23. Poštujući pravne standarde koje izgrađuje Europski sud u svojoj praksi, pritvor podnositelja ustavne tužbe, u okolnostima konkretnog slučaja, mora se smatrati " nezakonitim " jer nije određen " u skladu s postupkom propisanim zakonom ".

Stoga postoji ustavna i konvencijska obveza Ustavnog suda da rješenje o pritvoru podnositelja ukine te ustavna i konvencijska obveza na strani nadležnog tijela da podnositelja ustavne tužbe odmah oslobodi.

Nadalje, Ustavni zakon o Ustavnom sudu, u članku 63 stavku 1., propisuje da će Ustavni sud pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kada o pravima i obvezama stranke ili sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud, ili u slučaju kada se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.

Sudac izvjestitelj: - poziva podnositelja ustavne tužbe da je u određenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tužbe ne može utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tužba nije potpisana (nepotpuna ustavna tužba), - dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne, - prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tužbe, odnosno izvješće o povredama ustavnih prava učinjenih osporenim aktom.

Predmet se vraća sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu na postupak odlučivanja o zamjeni istražnog zatvora drugom odgovarajućom mjerom ili mjerama za osiguranje prisutnosti podnositelja ustavne tužbe na suđenju ", stoji u odluci Ustavnog suda, koji smatra da istražni sudac do navedenog datuma mora ispitati sve činjenice i okolnosti te na toj osnovi odlučiti o primjeni odgovarajućih mjera koje će zamijeniti istražni zatvor.

Ustavno je sudište, dodatno, ovako obrazložilo svoje motrište o nevraćanju predmeta upravnomu sudištu na ponovno odlučivanje, što parafrazirano izlazi na ovo: Vraćanje na ponovni postupak cjelokupnoga predmeta upravnom sudištu ponovno bi otvorilo pravnu mogućnost da nezadovoljna stranka, nakon provedbe upravno-sudbenoga postupka u skladu s člankom 66. Z. U. S., podnese ustavnu tužbu i pokrene postupak pred ustavnim sudištem u istoj ustavno-sudbenoj stvari o kojoj je ovom odlukom meritorno odlučeno; u svjetlu okolnosti konkretnoga slučaja, takvo rješenje ne imade racionalnoga temelja niti razumnoga opravdanja, posebice stoga što je glasom stavka 2. članka 77. Ustavnog zakona upravno sudište dužno pri donošenju novoga akta iz stavka 2. članka 76. Ustavnog zakona... dužno poštivati pravna motrišta izražena u odluci kojom se dokida akt kojim je podnositelja ustavne tužbe (bila) povr jedjena ustavna pravica.

Ta utvrđenja Ustavni sud smatra ustavnopravno relevantnim za prosudbu o eventualnim povredama ustavnih prava podnositelja ustavne tužbe, jer ni ZUP ni mjerodavni Zakon o gradnji ne dopuštaju izrijekom ukidanje po pravu nadzora pravomoćnih upravnih akata zbog bilo kakve, pa ni očite materijalne povrede zakona.