U tim se podregijama od iste sorte, sangiovese, rade podosta različita, ali iznimno kvalitetna vina.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v. l. u RH (NN 159/04.) a. b. je uvršten među preporučene samo u podregijama [ [ Podunavlje ] ], [ [ Moslavina ] ] i [ [ Prigorje-Bilogora ] ].

Prema tome, na području RH može se uzgajati a. b. i u ostalim podregijama, ali će samo vina proizvedena iz njegova grožđa s navedenih područja gdje je uvršten među preporučene, moći nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla.

Zašto neka naselja ili katastarske općine po podregijama nisu navedene u Pravilniku o vinogradarskim područjima Republike Hrvatske?

To znači da jedan vinograd ako se nalazi u području koje je podijeljeno, bilo vinogradarskim zonama, podregijama, vinogorjima ili vinogradarskim položajima, može biti i više vinograda; â proizvođač grožđa je fizička ili pravna osoba koja proizvodi grožđe; â proizvođač je fizička ili pravna osoba koja ima, ili je u svojemu vlasništvu imala grožđe, mošt i/ili mlado vino u vrenju, i koja ih prerađuje ili ih u svoje ime daje preraditi.

[ [ Slika: Glavinusa.jpg thumb 200 px left okatac, (GZ) ] ] ([ [ ružica crvena ] ], [ [ glavinuša ] ]) je vinska sorta crnog grožđa što se uzgaja u podregijama Dalmatinska zagora i Srednja i južna Dalmacija.

NN 159/04. ]) u podregijama [ [ Moslavina ] ], [ [ Prigorje-Bilogora ] ] i [ [ Zagorje-Međimurje ] ] uvrštena među preporučene kultivare v. l.

U spomenutim podregijama Hrvatske, kao i u podravskom i posavskom rajonu [ [ Slovenija Slovenije ] ], nekada je bila više nego sada zastupljena u sortimentu.

Premda se posljedično tome omjer kredita i depozita na većini tržišta SIE-a tijekom posljednjih 24 do 36 mjeseci smanjio, među podregijama postoji stanovita razlika u pogledu omjera kredita i depozita te bilančne likvidnosti, objašnjava Gunter Deuber, voditelj Raiffeisen istraživanja zadužen za istraživanja unutar SIE-a.

U okviru regionalizacije vinogradarske proizvodnje, izrađena je karta s podregijama, vinogorjima i položajima.

Naime, Hrvatska mora uspostaviti sustav zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju već postojećeg Zakona o vinu, kako bi ispunila kriterije postavljene za organizaciju europskog tržišta vina. Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) označava naziv regije ili određenog mjesta, a u skladu s već uvedenim oznakama zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, podrijetlo bi se moglo temeljiti na postojećim podregijama (npr.

Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka na području Hrvatske, određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno specifičnim reagiranjem vrsta i sorata voćaka prema klimi.

Nacionalna lista dopuštenih kultivara u RH i pregled dopuštenih kultivara za određena vinogradarska područja u RH vidljiva su iz slijedećih propisa: 1. Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) i 2. Pregled preporučenih i dozvoljenih kultivara u hrvatskim vinogradarskim podregijama Prema naprijed citiranom Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04.) na području podregije Plešivica preporučeni kultivari bijelog grožđa su graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni i moslavac, a od crnih, frankovka, portugizac, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) njen se uzgoj preporuča u svim podregijama izuzev u podregiji Srednja i južna Dalmacija.

U 1998. godini, uz sedam vina iz kategorije stolno (što se proizvode u podregijama Slavonija, Plešivica i Zagorje-Međimurje) i deset kvalitetnih (iz podregija Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica i Zagorje-Međimurje), samo su tri proizvođača (svi iz međimurskog vinogorja) stekla pravo na označavanje svojih sauvignona kvalitetnom kategorijom vrhunski.

(šipon, mosler, pošip, furmint, pošipel i pušipel) je vinska sorta bijeloga grožđa, koja se prema Pravilniku (NN 159/04.) svrstava među preporučene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska, izuzev u Podunavlju.

Uzgaja se u svim vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska i u svim vinogorjima u podregijama Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.

U Hrvatskoj se (u skladu Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara) uzgoj ove sorte preporuča se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje).

U odgovarajućim podregijama ćete još dodatno doznati o znamenitostima pojedinačnih otoka.

U svim navedenim podregijama manje vinogradarske nasade podizale su i poljoprivredne zadruge (npr.

Sauvignon se uzgaja, u svim kontinentalnim hrvatskim podregijama.

Portugizac je u svim podregijama kontinentalne Hrvatske preporučena vinska sorta crnoga grožđa.

U Republici Hrvatskoj značajnija proizvodnja pinota crnog sačuvala se u podregijama Slavonija, Moslavina i Istra, kao i u svim podregijama Vojvodina.

(istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je sorta bijelog grožđa nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama Moslavina i Pokuplje (gdje je i NN 159/04. uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla (autohtona).

Kažimo riječ-dvije o povijesti jer treba znati da pred izvjesno vrijeme Muškat žuti, koji se tradicionalno proizvodi u kontinentalnom dijelu Lijepe naše - Zagorju, Međimurju, dijelu Slavonije, odnosno u Istri (Momjanski muškat) vinogorjima Hrvatskog primorja, Moslavine, Plešivice, a dopušten je za uzgoj u podregijama Podunavlja, Slavonije, Prigorje-Bilogore i Pokuplja, ovdje nije ni spominjan.

Pravilnikom (NN 159/04.), uvršten je među preporučene kultivare u podregijama Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Istra, Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija.

Kod nas je svrstana među preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska.

U svim kontinentalnim vinogradarskim podregijama proizvode se kvalitetne graševine s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Nužan je daljnji razvoj pokazatelja na temelju iskustva stečenog u nekim podregijama.

U okviru regionalizacije vinogradarske proizvodnje, dodao je Nikola Mirošević, profesor zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, izrađena je karta s podregijama, vinogorjima i položajima.