Ističu također da je u jesen 2012. znatno usporio proces razduživanja koji su pokrenule banke ponajprije u podregiji srednje i istočne Europe i baltičkih zemalja, kao i u podregiji južne i istočne Europe.

To je vjerojatno razlogom što se ovaj kultivar u podregiji Sjeverna Dalmacija, i poglavito u vinogorju Benkovac-Stankovci uvrštava među preporučene.

U 2014. rast bi u toj podregiji trebao ubrzati na 2,8 posto.

Najviše se uzgaja u vinogorju Korčula, gdje je, prema Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v. l. (NN 159/04.), uvrštena među preporučene, tj. one koji su namijenjeni proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina s k. z. p. u podregiji Sjeverna Dalmacija.

Bolfan Vinski Vrh nalazi se u općini Hraščina, vinogorju Zlatar, u vinogradarskoj podregiji Međimurje - Zagorje.

Ima je jedino u vinogradarskoj podregiji Istra (i to u zapadnoistarskom vinogorju) gdje je prema Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze i uvrštena među preporučene, tj. među sorte za proizvodnju vina s k. z. p..

Spomenimo da je m. i. b. [ Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara v. l. u RH Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) ] svrstana među preporučene ne samo u podregiji Istra, već i u podregiji Hrvatsko primorje i kvarnerski otoci.

Nakon prve regeneracije vinograda na području Hrvatske (u prvoj dekadi XX. st.), zamijenjena je drugim kvalitetnijim crnim (crvenim) i bijelim kultivarima, pa se danas u manjem opsegu uzgaja još u podregiji Slavonija i Prigorje-Bilogora.

Klimatske prilike u Dalmaciji podosta variraju, pa je primjerice najniža srednja mjesečna temperatura zraka (u siječnju) u podregiji Dalmatinska zagora za 5,0 C (Vrgorac) niža od one u podregiji Srednja i južna Dalmacija (gdje primjerice u Blatu ona iznosi 9,2 C).

Raspon između najviših srednjih temperatura zraka (u sve tri podregije Dalmacije zabilježene su u srpnju) i kreću se između 23,0 C (u Kninu) i 26,8 C (u Vrgorcu) Srednja godišnja temperatura zraka u podregiji Sjeverna Dalmacija iznosi 13,4 C (Knin) i 14,8 C (Zadar i Šibenik), u Dalmatinskoj zagori 13,8 C (Imotski) i 15,0 C (Vrgorac), a u podregiji Srednja i južna Dalmacija između 15,7 C (Konavle) i 16,4 C (Korčula).

Tjedan autohtone kuhinje, Dani boba i blitve, ove je godine vrata Dalmacije otvorio vinima iz vinarije Vinski vrh u Hraščini, odnosno vinima iz vinogorja Zlatar u vinogradarskoj podregiji Međimurje Zagorje.

U podregiji Plešivica nalazi se pet vinogorja, a to su Samobor, Sveta Jana-Slavetić, Plešivica-Okić, Krašić i Ozalj-Vivodina.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) njen se uzgoj preporuča u svim podregijama izuzev u podregiji Srednja i južna Dalmacija.

U podregiji zemalja srednje Europe i Baltika, u koju je svrstana Hrvatska, za ovu je godinu predviđen rast BDP-a od 3,5 %.

U ovoj najvećoj dalmatinskoj vinogradarskoj podregiji, gdje je u uzgoju i najveći broj autohtonih i uvezenih sorata, registriran je i najveći broj proizvođača vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom.

KRALJEVINA CRVENA - naša autohtona sorta, najviše rasprostranjena u podregiji Prigorje-Bilogora.

Ovisno o položajima u podregiji loza je u različitim fazama razvoja.

Premda s gospodarskog stajališta ovaj kultivar (kojeg su u prošlosti i u Dubrovniku i na otoku Korčuli zvali i malvazija dubrovačka) ima navedene nedostatke, Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v. l. (NN 159/04.) Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) uvrštena je među preporučene u cijeloj podregiji Srednja i južna Dalmacija.

U podregiji Prigorje-Bilogora proizvode se četiri kvalitetna, a u moslavačkom vinogorju, po kojem je ovaj kultivar i dobio ime, najmanje, točnije samo jedno kvalitetno i jedno stolno vino moslavac s k. z. p.

Manji dio navedenih vinogorja u ovoj podregiji smjestio se u ravničarskom dijelu (poput vinograda u Donjem Međimurju), dok se veći nalazi na brežuljkastim obroncima alpskog sustava koji do tamo sežu i čiji najviši vrh (Mohokos) dosiže jedva 363 m/nm.

Tek su u zadnjoj četvrtini XX. stoljeća u ovoj podregiji kontinentalne Hrvatske posađeni prvi plantažni vinogradi (u sustavu SOUR-a Agromeđimurje - PZ Čakovec - OZO Štrigova na površini od 98 ha i SOUR-a Varaždinka - OUR Poljoprivreda i prehrambena industrija - Varaždin na površini od 64 ha) i podignuti u to doba suvremeni vinarski podrumi.

Ti preporučeni kultivari u ovoj podregiji su rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, graševina, moslavac kojeg u Međimurju nazivaju pošipel ili pušipel, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay, müller thurgau, muškat žuti, muškat bijeli, zelenac slatki, veltlinac crveni, muškat ottonel i kraljevina.

To znači da će se od 30 gradova i općina Primorsko-goranske županije s kojima budu kontaktirali, odabrati njih 15 projektnih (idealno bi bilo 5 po podregiji Gorski kotar, Primorje, Kvarnerski otoci) da bi se na kraju njihov konačni broj smanjio na 6 najboljih, onih koji budu pokazali najveći potencijal nakon održanih prezentacija programa i stručnih radionica.

Suvremene vinogradarske nasade osnivali su u podregiji Sjeverna Dalmacija PK Zadar - OOUR vinogradarstvo i vinarstvo, OUR Maraska - Zadar, OUR Badel Zagreb-OOUR Benkovac, OUR Dalmacijavino Split-OOUR Poljoprivredno-prehrambena proizvodnja u Drnišu i OUR Prehrambena industrija-OOUR Vinoplod - Šibenik.

U podregiji Dalmatinska zagora najveće vinogradarske nasade podigao je PK Vino-duhan-voće iz Imotskog, a u podregiji Srednja i južna Dalmacija u tome su prednjačili: PIK Neretva - Opuzen, OUR Dubrovkinja - Dubrovački podrumi i vinogradi, PP Vinogradar - Vis, OUR Blato - OOUR Poljoprivreda, OUR Dalmacijavino - Split-Vrgorac, gdje su podignute i plantaže OUR Poduh, OOUR Poljoprivredna proizvodnja iz Metkovića.

Još je ima u vinogorjima Dalmacije, južnije od rijeke Neretve gdje je u cijeloj vinogradarskoj podregiji Srednja i južna Dalmacija pravilnikom (NN 159/04.) uvrštena među preporučene, a zadržala se je i u vinogradima Crnogorskog primorja.

Uzgaja se u vinogorjima podregije Srednja i Južna Dalmacija odnosno u podregiji Sjeverna Dalmacija, ime ove sorte i istoimenoga vina opravdano se vezuje uz otok Korčulu.

Kvalitetno vino s oznakom k. z. p. mora biti odnjegovano u podregiji.

(plavka, plajka, brajda, brajdica), je vinska sorta crnoga grožđa udomaćena u vinogorjima Dalmacije, ali je samo u vinogorjima njenih podregija Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija, te u podregiji Hrvatsko primorje uvrštena među preporučene.

U toj podregiji, koja brojem sunčanih sati i godišnjom sumom temperatura više podsjeća na južnodalmatinske otoke i Pelješac nego na kontinentalnu Hrvatsku, brojni su vinogradari posadili crni pinot i sad ne znaju što bi s njim.