Uređenje crkve, njezino čišćenje, kićenje, kao i održavanje vode brigu sestre Pohoda Marijina.

Uvijek nasmijana, blaga, strpljiva i spremna pomoći, 15 je godina obnašala službu časne majke u samostanu satara Pohoda Marijina u Zagrebu.

Uoči Bezgrješnog začeća, dakle u petak 07.12., bit će cjelonoćno klanjanje u kapelici Corpus Domini kod sestara Pohoda Marijina, Mošćenička 3. Klanjanje će započeti svetom Misom u 20 sati, a zatim će biti organizirano klanjanje po grupama i završit će misom zornicom ujutro u 6 sati.

Sestre Pohoda Marijina slave ove godine četiri stotu obljetnicu (1610. - 2010.) svoga utemeljenja.

Posebno zahvaljujem sestrama Pohoda Marijina, osobito s.

U pozdravu u ime sestara Pohoda Marijina, rektor Pavao Crnjac se osvrnuo na povijest kapele: Prije 70 godina kapelu je posvetio biskup Josip Lach, duhovnik Društva Presvetog Oltarskog Sakramenta.

Zamisao nadbiskupa Alojzija Stepinca vjerno je poslije rata podržavao biskup Josip Lach koji je u teškim poratnim vremenima 1947. zgradu i kapelu Corpus Domini povjerio Sestrama Pohoda Marijina.

Vječnu adoraciju podržali su i nasljednici nadbiskupa Stepinca, koji su podupirali samostan sestara Pohoda Marijina i uvijek postavljali rektora kapele.

Možemo reći da iz tog susreta koji je bio sigurno djelo Božje Providnosti proizašao je kasnije i Red od Pohoda Marijina.

Već u samom imenu kojeg je osnovala sa sv. Franjom Saleškim vidi se ta privrženost Mariji, red od Pohoda Marijina.

Osim što možemo i moramo u svemu nasljedovati primjer u životu sv. Ivane Franciske de Chnatal mi također drugujemo s njome u zajedništvu Svetih, a drugujemo i preko njezinih kćeri sestra od pohoda Marijina koje u njezinu duhu i u duhu sv. Franje Saleškoga i ovdje u naše vrijeme s nama žive, rade i mole.

Znamo da ovdje predstavljamo svaku sestru od Pohoda Marijina.

To ćemo slaviti zajedno sa velikom obljetnicom naših sestara Pohoda Marijina 6. lipnja 2010. kada se obilježava 400 - godišnjica utemeljenja njihovog reda.

Želi Vam don Pavao Crnjac, rektor, sestre Pohoda Marijina, župnik Damir Bučan i suradnici.

Možda samo da još spomenemo, da je i sveta Margareta Marija Alacoque bila redovnica reda Pohoda Marijina.

Ni one nisu mogle ostati duže vrijeme. 9 Onda je biskup Josip Lach pozvao sestre Pohoda Marijina koje su bile u Ljubljani nezbrinute.

" U središtu duhovnosti Sestara Pohoda Marijina nalazi se kontemplacija i nasljedovanje Isusa u njegovim poniženjima i skrovitom životu.

Dakle, cijelu duhovnost sestara Pohoda Marijina možemo sažeti u ove riječi Gospodinove: Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca (Mt 11,29).

Karizma reda Sestra Pohoda Marijina je potpuno predanje Bogu i bližnjemu, koje se pokazuje u nasljedovanju Isusa Krista, u molitvi i radu.

Danas je spomendan sv. Ivane Franciske de Chantal, koja je zajedno sa sv. Franjom Saleškim 1610. godine osnovala kontemplativni Red sestara od Pohoda Marijina.

Prvog rujna navršava se 65 godina kako su prve tri sestre Pohoda Marijina stigle u Zagreb.

Kad je prvi put čuo za sestre Pohoda Marijina da postoje u Ljubljani, posjetio ih je poslije jedne krizme u njihovom samostanu na Mestnom trgu.

Biskup Lach je preporučio nadbiskupu Aloziju Stepincu sestre Pohoda Marijina koje su u Ljubljani živjele u teškim uvjetima.

Osnovao je dvije družbe: sa sv. Franciskom de Chantal ženski red sestara Pohoda Marijina, a kasnije Družbu oblata.

Sestre Pohoda Marijina su redovnička zajednica koju je ustanovio sveti Franjo Saleški zajedno sa svetom Ivanom de Chantal.

Četrdesetak orgulja uništeno je ili ukradeno na okupiranim teritorijima tijekom domovinskog rata, a samo na području Sisačko-moslavačke županije uništeno je više desetaka crkvi i instrumenata: u Petrinji (Heferer, 1913; Župna crkva Sv. Lovre), Glini (Johann Heilinger, 1829; Župna crkva Sv. Ivana Nepomuka), Viduševcu (Tump, 1858; Župna crkva Sv. Franje Ksaverskog), Topuskom (Ovčarić, 1927; Župna crkva Pohoda Marijina), Divuši (P.

O crkvi Pohoda Marijina na Baškim Oštarijama se u Ljetopisu župe Baške Oštarije (Kapucinski samostan u Karlobagu) prema zapisima njezinih župnika može se pročitati: Selo Oštarije (valjda od talijanske riječi ostaria = pristanište, krčma), je gorsko selo na klancu Velebita na nadmorskoj visini od 956 m, na mjestu gdje se Velebit dijeli na južni i sjeverni dio (južni seže od Zrmanje do Oštarija, a sjeverni od Oštarija do Vratnika nad Senjom).

Sveudiljno klanjanje animiraju članovi katoličkih udruga i crkvenih pokreta te sestre stroge klauzure Reda Pohoda Marijina iz samostana uz kapelu. (IKA)

Zagreb, (IKA) U zagrebačkoj kapeli Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci uz samostan sestara Reda od pohoda Marijina stroge klauzure (Mošćenička 3), četiri puta godišnje uz kvatre zimske, proljetne, ljetne i jesenske, te na vigiliju svetkovine Marijina uznesenja (14. na 15. kolovoza), cjelonoćno je euharistijsko klanjanje s prigodnom nakanom.

Red Pohoda Marijina osnovali su sv. Franjo Saleški i sv. Ivana Franciska Fremiot de Chantal 6. lipnja 1610. Samostani koji tvore Red, autonomni su i neovisni jedni od drugih, ali sjedinjeni međusobno opsluživanjem Pravila sv. Augustina i Konstitucija.