Najvjerniju sliku ratnih i poratnih stradanja je dao ubijeni Bruno Bušić, koji je bio zaposlen na Institutu za historiju radničkog pokreta gdje je napisao rad po naslovom Ukupni demografski i neposredni ratni gubici u stanovništvu SFRJ na dan 15. 3. 1948. godine zbog drugog svjetskog rata. Za području Hrvatske popisom neobuhvaćene žrtve rata (sve one koje su pobile partizani) je 219.216 a popisom neobuhvaćene za SR BiH 235.767. Bavim se problematikom ratnih i poratnih žrtava preko 30 godina, i po mojem mišljenju ne sumnjam u vjerodostojnost tih brojeva.Među tim stradalnicima (po mojem istraživanju) je nekih 60 tisuća pripadnika oružanih snaga NDH koji su poginuli u borbi ili bili ubijeni kao zarobljenici i ranjenici do 8. svibnja 1945. godine, nekoliko desetina četnika stradalih u borbama i srpskih civila pobijenih od partizana u istom razdoblju, i oko desetak tisuća uglavnom Hrvata pobijenih od nove vlasti od 1946. - e pa dalje.Broj stradalih u bleiburškim pokoljima, to je, od 9. svibnja do rujna 1945. - e nikako nije manji od 100 tisuća.Ne razumijem zašto se taj Bušićev rad do danas ignorira od ppoviesničara.Prema izjavama raznih slovenskih komisija i nevladinih udruga, koji djeluju od devedestih godina prošlog stoljeća, broj pobijenih samo u Sloveniji je nekih sto tisuća, od kojih večina vojika i civila NDH.Akoliko je tek stradalo Hrvata u Vojvodini i Itočnom srijemu-prema najnovijim podatcima, njih samo u Subotici 1300.