Gradska knjižnica Vinkovci bila je 24. - 25. travnja 2009. domaćin 9. okruglog stola o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj te 3. festivala hrvatskih bibliobusa pod nazivom " Pokretne knjižnice od zamisli do zadovoljnog korisnika ".

Zanimljivo je kako je Mato Kudumija organizirao pokretne knjižnice kako bi knjigu dostavio svima u selima đurđevačke općine.

Skupština od 1960. godine pod brojem 5 stoji opis poslova koje je radio u knjižnici: narudžba knjiga, katalogizacija, izdavanje knjiga, kontakt s izdavačima, razgovor s čitaocima, uputstva za lektiru i referate, pokretne knjižnice, čitaonice, organizacija materijalnog i idejnog poslovanja, akademije, priredbe, izložbe, predstavljanje knjižnice kao ustanove.

Sudionici stručnog skupa suglasni su da su pokretne knjižnice nezamjenjiv dio nacionalne mreže narodnih knjižnica te podržavaju sve oblike poticanja daljnjeg širenja mreže postojećih bibliobusnih službi na općine i naselja čiji stanovnici nemaju dostupnu knjižničnu uslugu, kao i uvođenje novih bibliobusnih službi u cilju osiguravanja dostupnosti knjižničnih usluga svim stanovnicima Hrvatske, bez obzira na to gdje žive.

Zaključeno je kako naše pokretne knjižnice ravnopravno prate najviše svjetske stručne i tehničke standarde, iako je knjižničarstvo u Hrvatskoj financijski u daleko nepovoljnijem položaju nego npr. u zemljama zapadne Europe.

Tim povodom, cijela 2009. godina u Knjižnici će biti posvećena obilježavanju ove obljetnice organiziranjem različitih aktivnosti i programa s ciljem još boljeg upoznavanja javnosti s djelatnošću pokretne knjižnice te odavanja počasti i priznanja ovom važnom segmentu županijskog knjižničarstva.

U hrvatskom knjižničarstvu, kao i u mnogim drugim zemljama Europe i svijeta, pokretne knjižnice stoga zauzimaju značajno mjesto te uporno i dosljedno ostvaruju svoju misiju nastojeći pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi.

HKD i Komisija za pokretne knjižnice - poticati i podržavati razvoj pokretnih knjižnica kao neizostavnog dijela svake mreže narodnih knjižnuca; okupljati knjižničare koji rade u pokretnim knjižnicama i predstavnike knjižnica koje imaju službe pokretnih knjižnica, kao i onih koje ih planiraju; omogućiti im međusobnu razmjenu iskustava i znanja te poticati njihovo stručno usavršavanje korištenjem iskustava iz drugih zemalja organiziranjem stručnih skupova i poticanjem te pružanjem podrške za sudjelovanje u međunarodnim tematskim stručnim skupovima; analizirati i prezentirati podatke o stanju i potrebama (Komisija za pokretne knjižnice) te zastupati knjižnice, odnosno službe pokretnih knjižnica i u njihovo ime u skladu s njihovim stručnim interesima nastupati prema NSK te prema HKV-u, Ministarstvu kulture, županijama i gradovima te općinama - osnivačima knjižnica.

Skupovi za pokretne knjižnice održavaju se u Hrvatskoj inače redovito od 1999. godine, s ciljem promoviranja ove specifične knjižnične grane i djelatnosti koja obuhvaća bibliobusne službe i bibliobuse, tj. sve one knjižnice koje nisu stacioniranog tipa, odnosno smještene u zgradama, već su pokretne i odlaze do svojih korisnika umjesto da korisnici dolaze k njima.

Osim stručnih izlaganja na temu pokretnih knjižnica, na skupu je predstavljeno netom izišlo hrvatsko izdanje međunarodnih Smjernica za pokretne knjižnice, a izloženi su i posteri s prikazanim povijesnim razvojem svih hrvatskih bibliobusnih službi.

(IZVADAK KOJI SE ODNOSI NA POKRETNE KNJIŽNICE)

Iako je naglasak putujućih knjižnica i u svijetu i u nas oduvijek bio na pružanju usluga osobama s mjestom prebivališta u malim naseljima, udaljenima od većih središta, danas se pokretne knjižnice u Europi, pa tako i kod nas, sve više specijaliziraju te obraćaju različitim užim, ranjivim kategorijama korisnika - npr. djeci, starijima, teže pokretnim osobama i osobama s invaliditetom, štićenicima različitih ustanova koji imaju ograničenu pokretljivost - poput domova za starije i nemoćne osobe, kazneno-popravnih ustanova - pružajući osim knjižničnih i vrlo važne socijalne usluge.

Zahvaljujući koprivničkom bibliobusu i križevačkom bibliokombiju, Koprivničko-križevačka županija svrstala se u red najuspješnijih županija u Hrvatskoj po organiziranosti knjižnične mreže putem pokretnih knjižnica: naša županija, naime, jedina će imati organizirane bibliobusne službe u dva različita grada Oba vozila pokretne knjižnice zajedno pokrivaju petanestak općina koje na svom području nemaju organizirane općinske knjižnice, što znatno obogaćuje kulturnu ponudu te olakšava pristup knjižničnoj građi i uslugama - tj. literaturi potrebnoj za informiranje, obrazovanje i sl. - za gotovo 36.000 stanovnika koji na tom području žive.

Kao treći neophodan uvjet razvoja, ali i samog održanja bibliobusnih službi jest osiguravanje financijskih sredstava za pravovremenu zamjenu dotrajalih specijalnih bibliobusnih vozila novima, stoga Komisija za pokretne knjižnice i HKD ističu važnost dodatnog informiranja i lobiranja kod financijera na svim razinama o potrebama i koristima od putujućih knjižnica, kako bi se stvorio čvršći financijski okvir budućeg razvoja pokretnih u planskim dokumentima vlasti na svim razinama te kako bi se ciljevi vezani za pokretne knjižnice zacrtani u spomenutom Prijedlogu Strategije razvoja narodnih knjižnica ostvarili u praksi.

pokretne knjižnice su ekonomično rješenja, osobito za općine s malim brojem stanovnika na teritorijalno velikom području

U smjernicama su posebno istaknuta sljedeća pitanja: 1. Rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o knjižnicama 2. Promjene Standarda za narodne knjižnice i Standarda za pokretne knjižnice 3. Prijedlog Standarda za visokoškolske knjižnice 4. Rješavanje pitanja posudbenog prava u knjižnicama 5. Rasprava o Akcijskom planu Strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 6. Poticanje i praćenje informatizacije narodnih knjižnica 7. Poticanje rješavanja skupnog pristupa bazama podataka u narodnim knjižnicama 8. Praćenje projekta digitalizacije kulturne baštine u suradnji sa Hrvatskim muzejskim vijećem i Hrvatskim arhivskim vijećem 9. Suradnja s Vijećem za knjigu i nakladništvo u svezi prethodnih zaključaka Hrvatskog knjižničnog vijeća i pitanja otkupa knjiga 10. Poticanje međunarodne suradnje narodnih knjižnica i suradnja sa Vijećem za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije

Pokretne knjižnice trebaju biti obvezna sastavnica akcijskog plana temeljenog na strategiji razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj koja će se donijeti na temelju Prijedloga Strategije razvoja narodnih knjižnica u RH za razdoblje od 2013. do 2015. koja je upućena na razmatranje i usvajanje Hrvatskom knjižničnom vijeću u travnju 2013.

Pedesete godine su vrijeme jačanja knjižničarske profesije i djelatnosti: osniva se riječka podružnica Društva knjižničara NR Hrvatske, za ravnatelja Biblioteke dolazi Vladimir Pavlinić, čijoj koncepciji razvoja narodne knjižnice i danas jedva imamo što dodati, u Biblioteci se organiziraju raznorodne kulturne aktivnosti, osposobljavaju se pokretne knjižnice koje opslužuju rubna naselja Općine Sušak, osoblje sustavno pohađa tečajeve za stručno usavršavanje, otvorena je Dječja knjižnica Sušak i Čitaonica Sušak.

Pokretne knjižnice, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, osnivaju se radi pokrivanja knjižničnom uslugom mjesta udaljenih od većih središta i tamo gdje zbog male gustoće naseljenosti nije racionalno osnivati stacioniranu knjižnicu, ali suvremene pokretne knjižnice sve više su namijenjene i posebnim grupacijama korisnika koji sami zbog bilo kojeg razloga ne mogu doći u stacioniranu knjižnicu.

Za reviziju fonda pokretne knjižnice primjenjuju se pravila koja vrijede...... narodne knjižnice.

Rad pokretnih knjižnica pobliže se uređuje Standardima za pokretne knjižnice - bibliobuse, a sastavni...

U Križevcima će u ponedjeljak, 1. prosinca 2008., biti svečano pušten u rad novi bibliokombi, čime će otpočeti djelovanje posve nove službe pokretne knjižnice, smještene pri Gradskoj knjižnici " Franjo Marković " u Križevcima.

Zatim je u prostoru Općine Virje održana prezentacija o ulozi i uslugama pokretne knjižnice, te mogućnostima njenog korištenja i u ovoj Općini.

Istovremeno, ispred Hrvatskoga doma moći će se razgledati još jedan županijski bibliobus - bibliobus Koprivničke knjižnice i čitaonice " Fran Galović ", čija služba pokretne knjižnice za nekoliko mjeseci obilježava 30 godina uspješnog rada.

Stručnom skupu i festivalu bibliobusa prisustvovali su članovi bibliobusnih posada, knjižničari i ravnatelji nekoliko hrvatskih knjižnica - iz Zagreba, Zadra, Koprivnice, Križevaca i Karlovca, a dvoje hrvatskih knjižničara održali su i pozvana izlaganja: mr. sc. Ivan Pehar, ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, na temu ' Umijeće vođenja i poticanja motivacije i identifikacije djelatnika knjižnice ' te Ljiljana Vugrinec, predsjednica Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, iz Knjižnice i čitaonice ' Fran Galović ' Koprivnica, na temu ' Stoljeće pokretnih knjižnica u Hrvatskoj - od kočija do suvremenih bibliobusa '.

Iz Hrvatske su skupu prisustvovali i knjižničari iz drugih gradova - iz Karlovca, Zagreba i Zadra, a hrvatske pokretne knjižnice bile su dodatno predstavljene i kroz izložene postere o svim bibliobusnim službama.

Iz Koprivničko-križevačke županije na Okruglom stolu o pokretnim knjižnicama u Zadru sudjelovala je također i ravnateljica Gradske knjižnice« Franjo Marković »iz Križevaca, Marjana Janeš - Žulj, koja je zajedno s Ljiljanom Vugrinec održala izlaganje« Pokretne knjižnice kao dio knjižnične mreže u Koprivničko-križevačkoj županiji », kojim je predstavljen projekt nabave biblio-kombija i organiziranja nove službe pokretne knjižnice pri križevačkoj Gradskoj knjižnici, čija je realizacija upravo u tijeku.

Prilikom primopredaje prvog paketa knjiga, učenici ove škole, koju većinom pohađaju pripadnici romske manjine, iskoristili su prigodu posjetiti bibliobus te se upoznati s ulogom i načinom rada pokretne knjižnice.

Zajedno s biblio-kombijem, smještenim pri Gradskoj knjižnici ' Franjo Marković ' u Križevcima, koji od ove godine nudi mogućnost korištenja usluga narodne knjižnice stanovnicima Kalničkog prigorja i ostalim općinama koje gravitiraju Križevcima, pokretne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazale su i svakodnevno dokazuju kako predstavljaju neizostavan i nezamjenjiv segment ukupne županijske knjižnične mreže jer upravo zahvaljujući njima brojni stanovnici malih općina i naselja mnogi od njih i po prvi put dobili su mogućnost korištenja knjižnične usluge u svojim mjestima stanovanja.

Komisija za pokretne knjižnice treba se uključiti u pripremu izmjena i osuvremenjivanja postojećih Standarda za pokretne knjižnice, koje je potrebno unaprijediti osobito u dijelu koji se odnosi na financiranje rada pokretnih knjižnica (uz gradove kao osnivače knjižnica nužno je jasnije odrediti obaveze županija u pogledu financiranja pokretnih knjižnica).