Među najznačajnijim djelima te umjetničke zbirke su slikano romaničko raspelo iz 11./12. st., slika Umrlog Krista, Jakova da Ponte Bassana (1510 1592), veliko renesansno raspelo iz 15./16. st., kipovi Navještenja Marijina: Marija i arkanđeo Gabrijel, toskanski rad iz 1408. g., dio poliptiha u drvu Petra de Riboldisa iz 1433. g., Bogorodica s Isusom, kasnogotički rad iz 15. st., Ugljanski poliptih iz 15. st.

Jednake tipove oštećenja pokazivala su i ostala polja poliptiha: polje s prikazom Sv. Stjepana pape i pet manjih polja predele.

Taj ga je prostor obogatio ljepotom iskonskih ishodišnih prizora, snagom krševitih planina i izrazitošću sjenovitih padina, plavetnilom neba i bistrinom mora, ali i dojmljivom tradicijom srebrnih i pozlaćenih poliptiha, a on je nastojao čitavoga života ostati vjeran primljenim poticajima i na suvremen način interpretirati baštinjene vrijednosti.

Što je od poliptiha sačuvano do današnjih dana?

Prethodna restauracija preostalih pet slika poliptiha izvedena je 1974., također u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Splitu.

Preostale dvije slike poliptiha, sv. Petar i sv. Pavao G.

Oni se prije svega odnose na kolorističke rezultate dobivene kombiniranjem tehnika, te na estetske i simboličke kvalitete radova u formi poliptiha.

Na svim sačuvanim dijelovima poliptiha izveden je cjeloviti konzervatorsko-restauratorski zahvat u splitskoj radionici Hrvatskog restauratorskog zavoda 2001. i 2002. godine.

Već prvi pogled na umjetninu jasno je otkrivao tragove prethodnih zahvata, kako na slikama tako i na sačuvanim dijelovima arhitekture poliptiha.

Fisković u svojem tekstu iz 1964. navodi da je na poleđini polja poliptiha s prikazom Sv. Stjepana pape stajala ceduljica s bilješkom o njegovoj restauraciji u Beču.

Sin gradskog liječnika, dobrog prijatelja Petra Hektorovića, pustolov, trgovac, moreplovac i putnik, glazbenik koji je 1575. obnašao dužnost komunalnog sonatora, muzičara, od 1598. do 1601. orguljaša stolne crkve sv. Stjepana u Hvaru, autor je i velikog poliptiha Kristove Muke u Franjevačkom samostanu sv. Marije u Hvaru, na kojem je kao sudionike u nasilnom kraju Isusova života prikazao i svoje sugrađane, pučane, plemiće, građane, mletačke vojnike i providure.

U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Visu čuvaju se ulomci poliptiha koji je nekada krasio glavni oltar crkve, čiji je autor renesansni slikar Girolamo da Santa Croce.

Sačuvana polja poliptiha, među kojima je i velika središnja kompozicija s prikazom svetog razgovora, s dijelovima drvene arhitekture poliptiha obnavljana su u Hrvatskom restauratorskom zavodu 2001. i 2002. godine.

Jednaku problematiku pri čišćenju slikanog sloja pokazivale su i ostale slike poliptiha izvedene na drvenom nositelju: dvije slike predele, dvije slike navještenja i prikaz Boga Oca.

Tek na razini poliptiha kao cjeline, zvučna radnja slika spojenih u jedinstveno zdanje otvara prostor za glazbu sfera.

Dorothea Westphal, povjesničarka umjetnosti koja se između dva svjetska rata bavila problemima atribucije važnih djela slikarske baštine u Dalmaciji, 1937. godine pripisala je ostatke nekadašnjeg poliptiha radionici Girolama i Francesca da Santa Croce, oca i sina, ne ističući nijednog od njih kao autora.

Suradnja je započela na restauraciji poliptiha sv. Martina, a pomogli su nam i pri restauriranju slike " Žrtvovanje Ifigenije ".

Šest polja poliptiha uokvireno je arhitekturom kamenog oltara.

U unutrašnjosti su očuvane freske i glagoljski grafiti iz XV.st. te dijelovi poliptiha P.

Svaki grafički list poliptiha nastao je višestrukim otiskivanjem matrica.

Motiv ovogodišnje božićne marke Republike Hrvatske detalj je poliptiha Bogorodica sa svecima dubrovačkog slikara Nikole Božidarevića (Kotor? oko 1460 Dubrovnik 1517/18) iz crkve sv. Marije na Dančama, Dubrovnik.

Na molbu župnika, car je obećao da će se Carska slikarska akademija pobrinuti za popravak i čišćenje slika poliptiha.

Od Gerischove restauracije 1900. pa sve do početka 21. stoljeća na slikama poliptiha nisu rađeni veći popravci.

Predele su restaurirane 2002, a slike Navještenja i Boga Oca 2003. Središnja slika s prikazom Sv. Lovrinca restaurirana je 2004, a zahvat je dovršen 2005. restauracijom bočnih polja poliptiha slika s prikazima Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole.

Umjetnik samog sebe citira i u oblikovanju čitavih kompozicija poliptiha.

Tako viški poliptih potpuno prati rješenja i izgled poliptiha koji je Girolamo izradio 1535. za glavni oltar franjevačke crkve na Košljunu na otoku Krku.

Tako bi Scrivelli bio autor samo dviju slika poliptiha: Sv. Petra i Sv. Pavla.

Tri slike poliptiha izvedene tehnikom ulja na platnu središnji prikaz Sv. Lovrinca i bočni prikazi Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole u zahvatu E.

Obradit će se tipološka raznolikost oltarnih pala, od poliptiha do oltarne pale s jedinstvenim slikanim prostorom, s posebnom pozornošću na njihovo mjesto u kontekstu suvremenog talijanskog slikarstva, posebice na području Venecijanske Republike i današnje regije Marke.

Drvo poliptiha podvrgnuto je gama-zračenju da bi se zaustavilo štetno djelovanje crvotočine.