Na blagdan sv. Martina, 11. studenog, na Portu u Svetom Martinu održana je fešta mladih vina Martinje 2010., koju je organizirao ogranak Društva poljičana Sv. Jure Priko.

Društvo Poljičana Ogranak Podstrana je osnovano radi očuvanja gastonomskih običaja Poljičana te je njihova zanimljivost u tome što jela spravljaju na stari, pučki način na kominu u živo prilikom organiziranih manifestacija te tako mještani i turisti mogu odmah kušati spravljene delicije.

Slavlje Poljičana i njihovih brojnih gostiju nastavljeno je pučkom feštom te sportskim i kulturnim sadržajima.

Budući da je stočarstvo bilo temelj egzistencije Poljičana, može se pretpostaviti da je ono bilo najmanje jednako razvijeno kao u Splitu i da su Poljičani također imali veliku potrebu za pašnjacima kao i Splićani.

Tijekom 14. i 15. st. odnosi između Splićana i Poljičana ovisili su o njihovim gospodarima, a oni su se u razdoblju do 1444. često mijenjali.

Split je mletačku vlast priznao 18. kolovoza 1327., a Poljica su ostala vjerna Šubićima, zbog čega su se ponovile stare razmirice između Poljičana i Splićana.

Uz gospodarske potrebe i političke odnose, kao mogući uzrok sukoba može se navesti i etnička razlika između Splićana i Poljičana, ali istodobno treba napomenuti kako ona zasigurno nije bila primarna.

Da u etničkim razlikama ne treba tražiti glavni razlog sukoba, pokazuje upravo primjer Splita i Poljica; u 14. i prvoj polovini 15. st., kad je stanovništvo Splita najvećim dijelom već bilo pohrvaćeno, sukobi između Splićana i Poljičana nisu prestajali.

Odnosi između Splita i Poljica uglavnom nisu bili prijateljski, jer i dalje ih je opterećivalo pitanje spornih posjeda, osobito u Primorju, ali i upadi Poljičana u Splitsko polje.

U subotu 17. travnja 2008. u mjesnom Domu kulture u Gatima Društva Poljičana,, Sv. Jure ' ' Priko održava skupštinu.

Povodom Skupštine omiških Poljičana nastupa pomladak KUU,, Mosor ' ' Gata, klapa Lišnjak i Udruga za očuvanje hrvatskog folklora Omiš.

U listopadu ove godine dva su tjedna bili u američkom magalopolisu CHICAGU gdje su boravili na poziv tamošenjeg društva Poljičana.

Unatoč pojavama protumletačkoga raspoloženja u Poljicima (primjerice, djelovanje pristaša Matije Korvina sedamdesetih godina 15. st.), može se reći da je u drugoj polovini 15. st. došlo do zbližavanja Splićana i Poljičana i poboljšanja splitsko (mletačko) - poljičkih odnosa.

Djeluje također kao član Hrvatsko-austrijskog društva (Ogranak Split), Matice hrvatske Zaprešić, Društva poljičana, Hrvatskog književnog kruga.

Prvi po redu na Četvrtom dugoratskom kulturnom ljetu, u organizaciji općinskog Kulturnog vijeća i Društva Poljičana Priko-Omiš, a uz sudjelovanje više od tri tisuće ljudi, nadošlih iz svih dvanaest poljičkih katuna, i iz Splita, Makarske, Imotskoga...

U Društvu Poljičana Sveti Jure u Zagrebu sinoć je održano predstavljanje knjige Ivana Kozlice: Crvene Cetina.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pored ostaloga, privukao je moju pozornost zbog poznavanja brojnih Poljičana koji u Zagrebu žive i rade, ali koji su na svoj način postali prepoznatljivi.

Također, na otvorenju izložbe bit će prezentirana i neka od jela koja su zbog očuvanja tradicijskog načina pripreme zaštićena kao nematerijalna kulturna dobra (domaći štrukli iz kuhinje hotela The Regent Esplanade Zagreb, slavonski domaći kulen tvrtke Kulin d. o. o. te soparnik Društva Poljičana sv. Jure).

Godine 1813. austrijska vojska prodire u Dalmaciju pod vodstvom generala Tomašića, a pridružuje joj se i jedan odred Poljičana, koji su se istakli pri zauzimanju Klisa.

Pisma se najčešće odnose na sukobe carevih (sultanovih) i duždevih (mletačkih) podložnika, najviše između Omišana i Poljičana.

OMIŠ U posljednje vrijeme u nekoliko navrata na ovom mjestu izlazili su tekstovi koji se odnose na pano koji označava područje drevne Poljičke kneževine, a koji je postavilo Društvo Poljičana " Sv. Jure ".

Naime nakon što je pano, nakon samo nekoliko dana od njegova postavljanja netko prebojio sivom bojom, odmah su reagirali iz Društva Poljičana, postavivši novi pano, a u međuvremenu je izjavu dao predsjednik Mjesnog odbora Priko Ivan Pajdek koji ne odobrava postavljanje panoa jer, kako on tvrdi, to podiže tenzije između susjednih gradova, odnosno općina Dugi Rat i Omiš.

Na njegovu izjavu dobili smo odgovor iz Društva Poljičana koji se javljaju sa željom da zaustave svaki pokušaj izazivanja tenzija koji, kako oni navode, netko hoće umjetno nametnuti.

Iz Društva Poljičana poručuju kako u pločama treba vidjeti edukatvno značenje, odnosno poruku koja samo ima namjeru upozoriti turista, " putnika namirnika " i one neupućene u davno postojanje drevne hrvatske kneževine.

S lijeve strane pogled puca na plodna polja i livade vrijednih poljičana.

Ista nagrada bit će dodijeljena i Udruzi Poljičana " Sveti Jure " Priko za značajne doprinose očuvanju i promicanju kulturno-povijesne baštine Poljica.

Izbornom saboru Društva Poljičana nazočili su: počasni mađarski konzul Ivo Staničić, voditelj Jadranskog sajma u Neumu Miro Arapović, (Društvo Poljičana izlagati će u Neunu do mjesec dana), župan i dožupan Splitsko dalmatinski Ante Sanader i Luka Brćić, gradonačelnik Omiša Ivan Škaričić, bivši načelnik i donačelnik Dugog Rata, Jerko Roglić i Domagoj Vuković kao i predstavnici Društva Poljičana iz Zagreba na čelu s drom Ivanom Kuvačićem, predstavnici Alkarskog društva Sinj, te udruge Omiška stina, kao i Andrija Limić, Poljičanin iz Ukrajine, (čiji su preci prije 500 godina pred najezdom Turaka iselili iz Poljica i nastanili se u Ukrajini, te brojnih svećenika na čelu s poljičkim dekanom Vladom Đuderijom.

Kada će prestati prometne patnje Poljičana, nismo uspjeli doznati jer je ravnatelj ŽUC-a Ivo Peko novinarima već danima nedostupan.

Autor mu je književnik i znanstvenik Nedjeljko Mihanović, pisac brojnih knjiga i studija o hrvatskoj književnosti i kulturi, a nakladnik Društvo Poljičana Sveti Jure.

U njemu se javlja čitav niz znamenitih hrvatskih pjesnika, Poljičana.