U Fondu se prikupljaju namjenska sredstva koja izdvaja Županija (2 % poreznih prihoda proračuna), gradovi i općine, sredstva po primjeni Zakona o poljop. zemljištu, Lovački savez Istarske županije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH.

Do 2002. Fond je prikupio 17114965,31 kn, a odobrio je 24969789,13 kn kredita za primarnu poljop. proizvodnju, preradu poljop. proizvoda i agroturizam.

Djelovanje Fonda usredotočuje se na podizanje novih preradbenih kapaciteta u vinarstvu, stočarstvu, ribarstvu i dr., na povećanje poljop. površina i modernizaciju mehanizacije, na poticanje ulaganja u ostale prerađivačke kapacitete i visokointenzivnu primarnu proizvodnju (mljekare, uljare, proizvodnja meda, lovstvo).

Nastao je u sklopu nekadašnjega Prehrambeno - - poljoprivrednoga kombinata (PPK) u Pazinu, osnovanoga 1961. udruživanjem tadašnjih poljop. zadruga.

Staza bi trebala imati 30 informativnih točaka i to 15 povijesnih i 15 ekoloških, a svaka općina bi osmislila po 5; - Ministarstvu financija, Državnoj reviziji i Državnom zavodu za statistiku dostavljena su potrebna godišnja izvješća; - obavljeni razgovori u Ministarstvu gospodarstva (potpore poduzetnicima), poljoprivrede (Program raspolaganja) i Središnjem državnom uredu za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH (dodjela nekretnina); - nabavljena digitalna katastarska karta područja Općine Donji Vidovec; - održana rasprava vezano uz PP MŽ (naše primjedbe i prijedlozi); - posađeno sto sadnica u Sportskom parku; - Zbog nedostatka sredstava poništen natječaj Poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima tzv. Mjera 8 Ministarstva poljop., ribarstva i ruralnog razvoja; - Smanjenje priliva u prvoj Ľ godine u odnosu na isto razdoblje 2009. iznosi 13,8 % (po mjesecima: I mj. 5 %; II mj. 12,7 %; III mj. 24 %; Glavni troškovi ove godine, osim redovitih, su nabava digitalnih karata i čišćenje snijega. - u tijeku je izrada Plana održivog razvoja općine; - započinje parcelacija zemljišta i ostali projektantski radovi u zoni Kalanica; - održan sastanak u MŽ u vezi projekta CEB 7, dogovorena revizija redoslijeda poslanog od strane MŽ (tu je i naša školska zgrada);

Kr., a u rim. doba izgrađene su mnogobrojne rustične vile, središta poljop. imanja.

Institut je od osnutka rješavao probleme istar. poljoprivrede: uzgoj vinove loze na amer. podlozi, zaštita vinograda od bolesti (peronospora, pepelnica i dr.), obnova vinograda i uvođenje vrsnih sorata vinove loze, poboljšanje proizvodnje vina i agrotehničkih mjera u voćarstvu (posebno u maslinarstvu), osuvremenjivanje ratarske, stočarske i povrćarske proizvodnje i dr. Suvremena znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta (tadašnjega Poljoprivrednoga znanstvenoga centra) započela je 1984. Gl. su predmeti istraživanja 1986 95: istraživanje i razvoj primjene nekonvencionalnih izvora energije za zagrijavanje stakloplastenika, tehnologija proizvodnje i upotreba krmnoga bilja, istraživanja optimalnoga sustava gospodarenja travnjacima u brdsko-planinskom i mediteranskom području, ampelografska istraživanja i selekcija sorata vinove loze, integralna zaštita vinograda, uvjeti za proizvodnju i preradbu poljop. proizvoda u Istri i mogućnost razvoja agrokompleksa Istre, genetski i gosp. resursi loze roda Vitis u Istri i banka gena, makromenadžment i marketing u poljoprivredno-prehrambenom sustavu Istre i Hrvatskoga primorja, smjernice razvoja turizma Istre i turist. baza podataka, zbrinjavanje otpada u priobalju s energetskog i ekološkog stajališta te sustav upotrebe krme u rubnim ekološkim područjima.

Do 1797. bio je važna luka na zap. obali Istre, kako za brodove koji su iz Venecije plovili u Dalmaciju i natrag tako i za izvoz poljop. proizvoda s područja Poreštine.

XIX. st. emigraciju u prekooceanske zemlje izazvalo je propadanje vinograda zbog pojave bolesti i štetnika, no nije bilo deagrarizacije jer je preostalo stanovništvo nastavilo poljop. proizvodnju.

Poljoprivredna škola u Poreču, prva poljop. škola u Istri.

Po svršetku II. svj. rata poticao se razvoj društv. vlasništva i osnivanja velikih poljop. kombinata.

God. 1841 80. zasađeni su mnogi novi vinogradi, te ih je 1880. na području današnje Istarske županije bilo na 33847 ha, ili gotovo trećinu svih tadanjih obradivih poljop. površina.

Urodi ostalih poljop. kultura te prihodi od stočarstva bili su niski i nesigurni.

Ratarstvo, grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem poljop. bilja na oranicama.

Često pitam, svoje poznanike, koji se bave poljop. (ratarstvom) koliko sati rada provede godišnje na svojih 15 - 20 jutara zemlje... naravno ne smiju ni reći koliko je to malo, a znaju izvesti traktor na cestu i nekima priječe prolaz tko mora ići zaraditi kruh putujući (vozači, trgovački putnici).

Stoljećima su se održavali na mjesnim sajmištima, gdje se odvijala i trgovina mnogim drugim poljop. i tehn. proizvodima (sajam).

Ona je danas važna poljop. kultura u svijetu, koja se uzgaja na približno 7,7 mil.ha, s ukupnim prinosom grožđa od 60 mil. tona.

Rankun je poljop. oruđe slično kosiru, od kojega se razlikuje po tome što je nasađen na dužu drvenu dršku.

Dio Pazinčice oko Cerovlja ima uređeno korito kako bi se na proširenoj dolini osigurala poljop. obradba okolnoga područja.

Šumarsko udruženje na svoj Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; Poljop. - šum. fakultet, Društvo književnika Hrvatske i čitaonica i knjižnica u Lipovljanima postavili su spomenploču (1955.) na zgradu Šumarije u Lipovljanima.

Po grubim procjenama broja stanovnika istar. kolonija, koje su imale izrazito poljop. obilježje, naslućuje se da je u gradovima živjela oko četvrtina sveukupnoga stanovništva.

Pietro (17. VII.1867 10. III.1914) dao je poseban prinos poljop. razvitku područja: jedan je od utemeljitelja tvornice za preradbu i pakiranje povrća u Umagu 1912., prvi je sadio rajčicu u većim količinama, zasadio je amer. lozu i u Istri udomaćio sorte pinot, cabernet i rajnski rizling.

Zbog svojih je prerađivačkih kapaciteta i znatnog otkupa uroda grožđa i maslina od individualnih poljop. proizvođača važan za razvoj poljoprivrede juž. dijela Istre.

U Poreču, tadašnjem centru poljop. djelatnosti, započelo je poč. 1880 - ih redovito praćenje i bilježenje meteor. podataka u poljoprivrednoj školi, koja radi i danas.

XX.st. vodeću ulogu u maloj obalnoj plovidbi imali su Piran, Izola i Kopar (prijevoz poljop. proizvoda, kamena i ogrjeva u Trst i Veneciju), a potom Rabac, Plomin, Ika i Trget (prijevoz ugljena i kamena u Rijeku i Pulu).

Poljoprivredni razvoj, poboljšanje poljop. proizvodnje uvođenjem novih tehnol. postupaka temeljenih na znanju.

Budući da se poljop. proizvodnjom u Istri bave mala gospodarstva koja pojedinačno nemaju potrebnu kadrovsku i materijalnu razvojnu osnovu, p. r. ovisi o razvijenosti mreže istraživačkih institucija, prijenosu znanja i obrazovanja, te o različitim proizvodnim udrugama.

V. je i važno sajmeno središte poljop. proizvoda.

Smanjivanje površine i degradacija prostranih očuvanih prirodnih šuma kojima su bila obrasla tla u Istri počelo je prije klasične antike porastom broja stanovnika i razvojem stočarstva, a pojačani su u antičko doba razvojem poljop. proizvodnje, brodarstva i trgovine.

Miljska općina s okolnim selima i dalje je bila važno poljop. područje svojim površinama i raznovrsnošću kultura, a obuhvaćala je gusto naseljeno područje od Svetog Bartola (Lazareta) do Mačkovlja, od Ospa do Škofija.