(a) Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno iz destilata encijana koji je dobiven fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(d) Kod označavanja likera proizvedenih u Republici Hrvatskoj, za čiju se proizvodnju koristi etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla smiju se zbog uobičajene metode proizvodnje koristiti sljedeće složenice:

(1) Kada se kod opisivanja, prezentiranja ili označavanja jakog alkoholnog pića navodi sirovina upotrijebljena za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, svaki pojedini upotrijebljeni alkohol poljoprivrednog podrijetla treba biti naveden padajućim redoslijedom upotrijebljenih količina.

e) hrana proizvedena iz sastojaka u prijelaznom razdoblju mora sadržavati samo jedan sastojak poljoprivrednog podrijetla.

(4) Alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla, niti neki drugi alkohol koji nije poljoprivrednog podrijetla.

(2) Ako je jako alkoholno piće navedeno u kategorijama od 1. do 46. Priloga 2. ovoga Pravilnika pomiješano s jednim ili više jakih alkoholnih pića i/ili jednim ili više destilata poljoprivrednog podrijetla, ono mora nositi naziv »jako alkoholno piće«.

U Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, Dodatalk II, tablica 5., dopuštene su nerazumno visoke doze biljnih hraniva, posebice dušika (npr. 300 N kg/ha, pa čak i više za djetelinsko-travne mješavine).

(1) Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka mora biti poljoprivrednog podrijetla.

Permanganatni indeks v. d. prema tada važećem propisu morao je biti nula, a izdašnost najmanje 1:300. Vidi: destilat poljoprivrednog podrijetla.

Vezano za zaštitu površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, dogovoreno je da će se do ulaska u EU izraditi akcijski program u trajanju od četiri godine za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima, a prije njegovog postupnog korištenja na poljoprivrednim površinama, čija primjena počinje nakon ulaska u EU.

Postupak spravljanja likera počinje potapanjem odabrane smjese aromatskog bilja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla kroz određeno vrijeme.

Plaćat će se penali, umanjivati poticajPoljoprivrednik će morati i te kako voditi računa o Nitratnoj direktivi koja regulira uvjete i mjere zaštite od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, kao i o emisiji CO2, da bude u dozvoljenim granicama pri zbrinjavanju gnojnice, biljnih ostataka, unosu mineralnih gnojiva... Postoje pretpristupni fondovi EU koji su ljudima trebali omogućiti da tehničkim rješenjima CO2 stave u dozvoljene granice, no zbog naših zakona, pravilnika, propisa, nelegaliziranih objekata u poljoprivredi..., to nisu mogli iskoristiti pa nespremno dočekuju srpanj 2013. i neće se moći nositi s emisijom CO2, zbog čijeg će prekoračenja plaćati penale, bit će im umanjivani poticaji, kaže Brloši.

Maraschino destilat miješa se s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i šećerovinom, te odležava kroz određeno vremensko razdoblje potrebno za homogenizaciju likera.

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja koja uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla široj javnosti poznata je pod nazivom Nitratna direktiva.

Pelinkovac se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima aromatskog bilja.

Pelinkovac je biljni liker dobiven aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima aromatskog bilja u kojima po sastavu i količini dominira biljka pelin (Absinthy herba), koja proizvodu daje prepoznatljiva i karakteristična senzorska svojstva neznatno gorak okus i osebujan miris po biljci pelin po kojoj liker i nosi ime.

5) Pripravci i tvari iz stavka 1. ovoga članka i tvari koje nisu označene zvjezdicom u stupcu Priloga I. ovoga Pravilnika sa oznakom aditiva ne ulaze u izračun sastojaka poljoprivrednog podrijetla.

Ukratko, Uredba EU-a o nitratima je uvedena još 1991. godine radi smanjenja, odnosno sprječavanja daljnjeg onečišćenja voda nitratima poljoprivrednog podrijetla.

(2) U proizvodnji domaćeg brandya radi senzorskih svojstava i tipizacije proizvoda dozvoljena je uporaba biljnih ekstrakata, a za njihovu pripremu može se koristiti i etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

Uz usklađivanje s Okvirnom direktivom o vodama, nacionalno zakonodavstvo usklađuje se i s drugim vodnim direktivama 38: 1. Direktiva 91/271/EEZ o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Urban Waste Water Treatment Directive) određuje obvezu odgovarajućega pročišćavanja komunalnih otpadnih voda (ovisno o utvrđenoj osjetljivosti recipijenta) za sve aglomeracije veće od 2000 ES u kratkim rokovima. 2. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja izazvanih nitratima poljoprivrednog podrijetla (Nitrates Directive) određuje utvrđivanje ranjivih područja izloženih onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla i promovira pravila dobre poljoprivredne prakse. 3. Direktiva 2006/11/EZ o ispuštanju opasnih tvari (Dangerous Substances Directive) i direktive »kćeri« određuju listu opasnih tvari čije je ispuštanje u prirodne prijamnike zabranjeno ili ograničeno, te mjere nadzora. 4. Direktiva 2006/118/EZ o podzemnim vodama (Groundwater Directive) uspostavlja posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda, te je usmjerena na sprečavanje pogoršanja stanja svih cjelina podzemnih voda. 5. Direktiva 75/440/EEZ o zahvaćanju površinske vode za piće (Drinking Water Abstraction Directive) određuje praćenje kakvoće i kategorizaciju površinskih voda koje se zahvaćaju za ljudsku potrošnju te odgovarajuće metode pročišćavanja tih voda radi osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za piće.

Svrha donošenje Nitratne direktive sastoji se u zaštiti i sprječavanju daljnjega prekomjernog zagađivanja podzemnih i pitkih voda nitratima, koje je najvećim dijelom uzrokovano nitratima poljoprivrednog podrijetla, dakle, zbog neodgovarajuće i prekomjerne gnojidbe te nepravilnog skladištenja stajskoga gnojiva.

3) Kvasci i proizvodi od kvasaca ne izračunavaju se u sastav poljoprivrednog podrijetla do 31. prosinca 2013. godine.

Količina se izračunava kao postotak suhe tvari krme poljoprivrednog podrijetla.

Ekoznak nije dopušteno koristiti za proizvode u prijelaznom razdoblju i za prerađenu hranu ukoliko sadrži manje od 95 % sastojaka poljoprivrednog podrijetla iz ekološke proizvodnje.

Što se tiče uporabe pojmova kao što su ekološki i organski u popisu sastojaka prerađene hrane, sastava tako ekološki prerađene hrane, mora ukazivati da je ta hrana proizveden uglavnom od sastojaka poljoprivrednog podrijetla, a da razni aditivi i pomoćne tvari u procesu proizvodnje kao i ostali mikronutrijenti u hrani za posebne prehrambene potrebe koji su korišteni su odobreni za ekološku proizvodnju, te da ekološki sastojak ne može biti prisutan zajedno s istovjetnim neekološkim sastojkom ili sastojkom dobivenim u prijelaznom razdoblju.

Dok korištenje spomenutih pojmova u popisu sastojaka i u istom vidnom polju kao i naziv hrane, moguće je ako je glavni sastojak te hrane u biti proizvod lova ili ribolova, a svi drugi sastojci poljoprivrednog podrijetla su ekološki te da je hrana prerađena sukladno posebnih proizvodnim pravilima ekološke proizvodnje prerađene hrane.

Popis sastojaka još mora sadržavati naznaku ukupnog postotka ekoloških sastojaka u odnosu na ukupnu količinu sastojaka poljoprivrednog podrijetla.

Utvrđivanje zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te enoloških postupaka Članak 19. (1) U sektoru vina propisuju se posebna pravila vezana uz zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, tradicionalne izraze i označavanje. (2) U sektoru vina propisuju se posebna proizvodna pravila vezana uz enološke postupke i ograničenja te certifikate i analitička izvješća. (3) Posebna pravila iz stavka 1. i 2. ovoga članka te uvjete i način njihove primjene propisuje ministar pravilnikom. 3. PROIZVOÐAČKE I SEKTORSKE ORGANIZACIJE Članak 20. (1) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija osnovanih na inicijativu proizvođača u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, vina i hmelja. (2) Sektorske organizacije su pravne osobe koje se mogu osnovati na inicijativu organizacija ili udruženja iz područja trgovine, proizvodnje i/ili prerade u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, duhana i vina. (3) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva: planiranje i prilagođavanje proizvodnje zahtjevima potražnje, posebno u odnosu na kvalitetu i količinu, koncentraciju ponude i stavljanje na tržište proizvoda koje su proizveli njihovi članovi, optimiziranje proizvodnih troškova i stabiliziranje proizvođačkih cijena. (4) Ministarstvo provodi postupak priznavanja sektorskih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva: koncentracija i koordinacija ponude i marketinga proizvodnje svojih članova, zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda, promidžba racionalizacije i poboljšanja proizvodnje i prerade, provođenje istraživanja metoda održive proizvodnje i razvoja tržišta. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao prijelazni oblik do priznavanja statusa proizvođačkih organizacija, Ministarstvo provodi postupak prethodnog priznavanja proizvođačkih grupa u sektoru voća i povrća. (6) Proizvođačke grupe iz stavka 5. ovoga članka su pravne osobe ili jasno definirani dijelovi pravnih osoba, osnovane od strane proizvođača jedne ili više vrsta proizvoda iz sektora voća i povrća, čiji su ciljevi istovjetni ciljevima proizvođačkih organizacija, a mogu im se odobriti povoljniji uvjeti potpore putem mjera za uređenje tržišta. (7) Proizvođačke organizacije, proizvođačke grupe i sektorske organizacije mogu biti korisnici pojedinih mjera potpora za uređenje tržišta. (8) Način i uvjete priznavanja proizvođačkih organizacija i grupa, njihovih udruženja i sektorskih organizacija, način izvješćivanja te povlačenje priznanja propisuje ministar pravilnikom. 4. TRGOVINA S DRUGIM ZEMLJAMA Uvozne dozvole Članak 21. (1) U svrhu administrativnog praćenja uvoza može se propisati obveza izdavanja uvozne dozvole za uvoz proizvoda iz sljedećih sektora: žitarice, šećer, maslinovo ulje i stolne masline, konoplja, voće i povrće, goveđe meso, mlijeko i mliječni proizvodi, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla. (2) Uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje Agencija za plaćanja svakom podnositelju zahtjeva koji ispuni uvjete iz stavka 3. ovoga članka. (3) Izdavanje uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka uvjetuje se polaganjem sredstva osiguranja koje jamči da će proizvodi za koje je izdana dozvola biti uvezeni za vrijeme važenja dozvole.

2. L () vinska kiselina koja se koristi prema uvjetima propisanim u točkama 12. i 13. Priloga I. A, mora biti poljoprivrednog podrijetla i dobivena isključivo od proizvoda vina.

Ovom Odlukom se određuju ranjiva područja u Republici Hrvatskoj, na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području, na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla.