Sjeverno od naselja nalazi se jednobrodna crkva sv. Martina, s upisanom polukružnom apsidom s trompama.

Na lokalitetu je otkrivena jednobrodna crkva s polukružnom apsidom uz koju se nalaze dvije bočne prostorije.

Na mjestu današnje crkve sv. Vida, u V. st. bila je izgrađena jednobrodna starokršćanska crkva s polukružnom apsidom, predvorjem i aneksima sa sjeverne i južne strane crkve.

U povijesnoj jezgri nalazi se romanička jednobrodna crkvica sv. Klimenta s polukružnom apsidom, koja se spominje još u XIV. stoljeću.

O kontinuitetu življenja u širem arealu mjesta Tučepi, uz lokalitet Sutvid, svjedoče nam lokaliteti crkve Gospina rođenja na mjesnom groblju (na jugoistoku mjesta. ponad morske obale i magistralne ceste) te lokalitet crkve Sv. Jure (na krajnjem jugozapadu, uz obalu mora, danas u okruženju hotelskog kompleksa). Crkva Sv. Jure podignuta je 1311. godine i do danas nam se sačuvala kao romaničko gotička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, dok su se u unutrašnjosti sačuvali oslikani posvetni križevi.

Crkva sv. Petra (XII. st.) jednobrodna je, s upisanom polukružnom apsidom; u unutrašnjosti su očuvani dijelovi zidnih slika u apsidi (prizor Krista u mandorli sa simbolima evanđelista ispod kojega su prikazani apostoli) s kraja XIV. st.

Crkva je sagrađena kao jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i dvokatnim zvonikom iznad zapadnog portala u kasnobaroknom stilu sa elementima klasicizma.

Bastiana (Baštijana); ima kasnogotičke kaleže i ciborij iz 1539. Na gradskim je vratima glagolj. natpis 1562. Na groblju je romanička grobna kapela sv. Jeronima iz XII. st., jednobrodna građevina s upisanom polukružnom apsidom, s vrlo vrijednim zidnim slikama iz druge pol.

Sama krstionica bila je poligonalnog oblika, s malenom polukružnom apsidom istaknutom u prostoru (naistočnoj strani).

Ta je ranoromanička građevina izgrađena u 11. stoljeću s unutarnjom polukružnom apsidom.

Osnova crkve bila je sagrađena kao jednostavna longitudinalna građevina u obliku latinskog križa s transeptom i izdvojenom polukružnom apsidom u kojoj je smješten glavni oltar.

Pravokutnog je tlocrta s izbačenom polukružnom apsidom.

Arheološkim istraživanjima 2006. g. utvrđen je longitudalni oblik crkve s polukružnom apsidom na jugoistoku.

Također je longitudalnog oblika s polukružnom apsidom na istoku.

Gradeći pravilnijom zidarskom tehnikom i bolje klesanim kamenim kvadrima, romanički su graditelji u Istri ostvarili razne varijante tipa pravokutnih crkava s upisanim apsidama: najbrojnije su jednobrodne s jednom " učahurenom " polukružnom apsidom (Rakotole, Draguć, Roč, Lovran, itd.), ali nalazimo i jednobrodne s dvije upisane apside (Mala Gospa kod Bala), trobrodne s tri upisane apside (Sv. Foška kod Peroja), kao i jednobrodne s tri upisane apside (Sv. Vincent, Svetvinčenat, već zrela romanika 13. st.).

Od izvorna tri broda sačuvan je samo središnji s bačvastim svodom i polukružnom apsidom, te četvrtastim transeptom i kapelom na sjevernom zidu.

Jednobrodna je građevina s polukružnom apsidom, neznatno užom od lađe.

Crkva sv. Marije od Lakuća podignuta je vjerojatno tijekom 14. st. u prijelaznoj fazi romanike i gotike (baldakin nad glavnim ulazom izrazito je romanički element), a u naravi je jednostavna jednobrodna crkva s upisanom polukružnom apsidom u masivnom zidu i preslicom na vrhu ulaznog pročelja.

Zidovi su samo djelomično sačuvani, a najbolje je očuvan istočni zid s polukružnom apsidom.

Crkva je jednobroda s polukružnom apsidom, djelomično je urušena, a na " vrhu " Paga sad čeka svoju obnovu.

Na terenu su i danas vidljivi ostaci dviju cisterni, zatim antička uljara s tijeskom, a nešto južnije od cisterne sačuvana je i građevina s polukružnom apsidom.

Crkva je u takvom obliku živjela do predromaničkog vremena (9. st.), kada je, vjerojatno iz praktičnih razloga, dograđena gornja crkva s polukružnom apsidom.

Prvi put se spominje 1311. god. u imovniku župne crkve i do danas se sačuvala kao romaničko-gotička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom.

Vidljivo je da je pačetvorinasta s polukružnom apsidom.

Naime, erarsko zemljište u blizini starog Konaka postaje mjesto prethodne crkve Sv. Ante iz 1881 - 1882. (Jednobrodna crkva pravokutne osnove, dužine 18 m, širine 9 m, s polukružnom apsidom na istočnoj strani i s drvenim tornjićem nad zapadnim ulazom, u kojem su bila postavljena prva dva mjedena zvona.

- Riječ je o jednobrodnoj građevini s istaknutom polukružnom apsidom na istoku, duga je 11, a široka 6 metara.

Izgrađena i posvećena samo dan nakon Crkve sv. Klimenta, ona je trobrodna bazilika s polukružnom apsidom na kraju svakog broda.

Ispod zidina kaštela istražene su dvije sakralne građevine: jednobrodna predromanička crkvica s izduženim brodom, izbočenom plitkom polukružnom apsidom i dubokim svetištem (u njoj je pronađen ulomak grede s nasuprotno postavljenim užljebljenim šesticama), i romanička kapela s izbočenom polukružnom apsidom.

Crkva je jednobrodna kamena građevina s polukružnom apsidom, orijentirana je sjeverozapad-jugoistok.

Pokraj Dvigrada nalazi se crkvica sv. Marije od Lakuća, romanička građevina s polukružnom apsidom i preslicom, ispod koje se nalazi baldahin.