Odjel sigurnosti prometa izradit će Izvedbeni projekt, postaviti i pustiti u rad uređaje i opremu sustava AIS, kao dopunu Sustavu javljanja brodova na Jadranu, izradit će Idejni projekt Sustava upravljanja pomorskim prometom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (sustav VTS), nabaviti, postaviti i pustiti u rad radijske uređaje i opremu na plovilima lučkih kapetanija, sukladno tehničkim zahtjevima sustava GMDSS.

Autori projekta su Željko Jančić Zec i Ana Varšava u suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejem Hrvatskog primorja u Rijeci Radi se o dvadesetak umjetničkih fotografija koje su nastale 2012. i 2013. godine, a prikazuju raskošne interijere bivše Guvernerove Palače i ženske portrete.

Prema jugu, cestovne i željezničke prometnice povezuju Zagreb s Jadranskim morem, a pomorskim vezama sa Sredozemljem i ostalim morima.

Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS Hrvatska) tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radio-komunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama i drugim tehničkim sredstvima i informacijskim sustavima, obavlja poslove operativnog nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem u području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te nadzora provedbe pravila plovidbe propisanih međunarodnim ugovorima, Pomorskim zakonikom, propisima donesenim na temelju Pomorskog zakonika i drugim propisima, te je odgovorna za dostupnost VTS usluga.

Obavlja inspekcijske poslove u skladu s ovlaštenjima utvrđenim Pomorskim zakonikom i podzakonskim aktima, pruža korisnicima pomorskim objektima VTS usluge u skladu s posebnim propisima i Poslovnikom VTS službe, te prati primjenu međunarodnih i domaćih propisa koji se odnose na nadzor i upravljanje pomorskim prometom, priprema analize i stručna izvješća o radu te predlaže mjere za njihovo unaprjeđenje.

Sudjeluje u radu međunarodnih organizacija, tijela i agencija Europske unije u području nadzora i upravljanja pomorskim prometom, kao nacionalno ovlašteno tijelo (NCA) upravlja integriranim pomorskim informacijskim sustavom radi razmjene podataka o pomorskom prometu kroz SafeSeaNet sustav.

Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS Hrvatska) ustrojava se sa sjedištem u Splitu.

Tereni nasuti nakon te godine smatrat će se pomorskim dobrom u pojasu od šest metara od obalne crte.

Ta vrlo važna činjenica mnogo govori o ambivalentnoj situaciji u kojoj se sada nalaze Sjedinjene Države i Kina kad je riječ o američkim pomorskim manevrima u Žutom moru.

1. Novim Pomorskim zakonikom polazne crte od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, nisu mijenjane.

Najveći dio fonda se odnosi na tehničku dokumentaciju s dosta pisanih priloga o javnim vodograđevnim i pomorskim radovima, melioracijama, elektrifikaciji i telekomunikacijama, raznim komunalnim i državnim gradnjama te o gradnji i održavanju prometnica.

Kundih se založio za decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom, posebno lučkog sustava lokalnih i županijskih luka.

U tom smislu je naglasio nužnost prijenosa odgovarajućih ovlaštenja sa Republike Hrvatske na regije, a istovremeno prijenos odgovarajućih ingerencija upravljanja pomorskim dobrom sa županija na općine i gradove.

Roba koja pristiže pomorskim putem i dalje će se cariniti u CI Sjeverna Luka Split.

2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,

Naručitelji u djelatnosti vodoopskrbe, energetike, prometa i telekomunikacija Članak 5. (1) Naručitelj u smislu odredbe ovoga članka jest pravna osoba s posebnim ili isključivim pravom (ovlasti): 1. koja obavlja jednu ili više djelatnosti upravljanja ili raspolaganja nepokretnim mrežama za javnu opskrbu: u svezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom: pitke vode, struje, plina ili toplinske energije, ili u svezi s opskrbom tih mreža pitkom vodom, strujom, plinom ili toplinskom energijom, u svezi s opskrbom pitkom vodom, ako je nabava povezana s projektima vodogradnje, uključujući projekte navodnjavanja i odvodnjavanja, pod uvjetom da količina vode koja se pri tome proizvede i koja je namijenjena opskrbi pitkom vodom iznosi više od 20 % ukupne količine vode, a koju omogućuju navedeni projekti ili uređaji za navodnjavanje ili odvodnjavanje, ili u svezi s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda, 2. koja dio državnog teritorija koristi u svrhu: istraživanja ili vađenja nafte, zemnog plina, ugljena ili os ta lih krutih goriva, omogućavanja prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili brodskom prijevozu unutar državnog teritorija pristup zračnim lukama, pomorskim ili riječnim lukama i ostalim prometnim terminalima, upravljanja mrežama javnog prometa, željeznicom, automatiziranim prijevoznim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom, upravljanja ili raspolaganja javnim telekomunikacijskim mrežama ili pružanja jedne ili više javnih telekomunikacijskih usluga. (2) Pravna osoba nije naručitelj u smislu ovoga članka: 1. ako pitku vodu ili struju proizvodi za obavljanje neke druge djelatnosti od one navedene u stavku 1. ovoga članka, isporučuje javnoj mreži ovisno o vlastitoj potrošnji, a prosječna isporuka u protekle tri godine, uključujući tekuću godinu, nije iznosila više od 30 % ukupne proizvodnje pitke vode ili energije naručitelja, 2. ako plin ili toplinsku energiju proizvede obavljanjem djelatnosti različitih od onih navedenih u ovome članku isporučuje javnoj mreži samo s ciljem gospodarskoga koriš tenja takve proizvodnje, a isporuka ne iznosi više od 20 % prihoda, uzimajući u obzir protekli trogodišnji prosjek, uključu jući i tekuću godinu. (3) Odredbe ovoga članka ne odnose se: 1. na nabavu koju naručitelj obavlja u svrhu drugačiju od djelatnosti navedenih u stavku 1. točki 1. ovoga članka, ili na obavljanje navedenih djelatnosti u zemlji koja nije članica Europske zajednice, na način koji ne uključuje fizičko korištenje mreže ili zemljopisnog područja unutar Zajednice, 2. na nabavu s ciljem daljnje prodaje ili najma trećim stranama, pod uvjetom da naručitelj nema posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam predmeta te nabave, pa ih ostale pravne osobe mogu slobodno prodavati ili iznajmljivati pod istim uvjetima kao i odnosni naručitelj, 3. na nabavu koju obavljaju naručitelji koji se bave jednom ili više djelatnosti u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, ako je ta nabava povezana s jednom ili više navedenih usluga i ako druge pravne osobe mogu ponuditi te usluge na istom državnom teritoriju pod jednakim uvjetima, 4. na nabavu usluga od povezanih društava, odnosno s osnove zajedničkog ulaganja, uz uvjet da je povezano društvo ostvarilo najmanje 80 % prihoda u Republici Hrvatskoj u posljednje tri godine u pružanju navedenih usluga povezanim društvima. (4) Naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti iz stav ka 1. ovoga članka moraju obavijestiti Komisiju Europske zajednice na njen zahtjev o svim djelatnostima, vrstama proizvoda, o uslugama, imenima poduzeća, načinu nabave, vrijednosti ugovora, te o ostalim podacima potrebnima po mišljenju Komisije EZ-a kao dokaz da odnosi između naručitelja i ponuditelja ispunjavaju sve zahtjeve iz ovoga članka.

" Tijekom radnog posjeta pomorskoj policiji predsjednik Vlade Zoran Milanović pridružio se pomorskim policajcima u nadzoru hrvatske granice na moru.

- Razumijevanje propisa, pravilnika, uputa i drugih dokumenata državnih i lučkih vlasti u vezi s pomorskim javnim pravom;

O važnosti položaja ovog otoka na tim putovima govori i činjenica da je na pomorskim kartama tog vremena prikazivan većim no što stvarno jest.

Jahta je proizvedena 2010. u suradnji s pomorskim arhitektom Tomom Fexasom.

Obzirom da se uvoz robe u Ukrajinu vrši pomorskim (luke na Crnom i Azovskom moru - Odessa, Mikolajev, Herson, Mariupolj), riječnim (luke na Dunavu Izmail, Reni), cestovnim (granični prijelazi sa Moldavijom, Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom, Bjelorusijom i Rusijom), željezničkim i zračnim putem, tome se prilagođavaju i uvjeti pakiranja te označavanja robe.

Kada su na posljednjoj skupštini vjerovnika svi vjerovnici prihvatili plan stečajnog upravitelja Ivana Rude da se dopuste radovi na platformi kako bi se omogućio njen put za Bospor, spašena je koncesija nad pomorskim dobrom te se komentiralo kako škver počinje ponovno s proizvodnjom.

Hrvatska nema domaćih rezervi ugljena koje bi se mogle komercijalno upotrebljavati, međutim omogućen joj je povoljan uvoz kvalitetnog kamenog ugljena pomorskim putem.

S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva i strateških opredjeljenja RH očuvanje morskog okoliša i razvoj održivog turizma, što među ostalim podrazumijeva i očuvanje prirodnih resursa i visoke kakvoće mora, u razvoj međusektorskog, integralnog pristupa upravljanja pomorskim dobrom i obalnim prostorom neprekidno se ulažu pojačani napori.

Svakome je dopušteno upotrebljvati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama Pomorskog zakonika.

Izvor iz Ine, čiji identitet iz razumljivih razloga ne mogu otkriti, potvrdio mi je kako je tvrtka u vlasništvu Roberta Ježića, Dinamarin d. o. o., 2009. godine potpisala s INA-om ugovor o dužobalnom razvozu nafte na izravnu intervenciju bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera.Gotovo istovjetnu informaciju potvrdio mi je i sugovornik iz MOL-a, koji tvrdi kako je 2009. godine upravo preko bivšeg premijera Ive Sanadera dogovaran novi ugovor Ine o dužobalnom razvozu nafte, te je dogovoreno da se taj novi ugovor sklopi upravo s Ježićevom novoosnovanom tvrtkom Dinamarin d. o. o. Već tijekom raspisivanja pozivnog natječaja Ine prema poduzećima Jadranski pomorski servis (JPS) i Dinamarin, špekuliralo se o tomu kako nacionalna naftna kompanija Ina smišljeno pogoduje Ježićevom poduzeću, a na to upućuje i činjenica kako je Ježićevo poduzeće formalne uvjete natječaja ispunilo tek naknadno nakon isteka roka propisanog u pozivnom natječaju, nakon čega je poduzeće Jadranski pomorski servis steklo sve uvjete za potpisivanje novog ugovora s INA-om 2009. godine, što se ipak, kako doznajem zbog dogovora vrha Uprave MOL-a s bivšim premijerom Sanaderom, nije dogodilo.Iako je poduzeće JPS ovaj posao za Inu obavljalo dugi niz godina, zbog ugovora s Ježićevim Dinamarinom, Ina je navodno namještenim natječajem, prema ranijem dogovoru s Ivom Sanaderom, otkazala dugogodišnju suradnju Jadranskom pomorskom servisu, isključivo kako bi Uprava Ine ispunila Sanaderov zahtjev za dodjelu tog posla tvrtki Roberta Ježića.Prema dostupnim podacima, Ježićeva tvrtka je tek nakon raspisivanja pozivnog natječaja na sumnjiv način kupila dva tankera, za koje je 2009. godine obavljena predbilježba u Upisniku brodova Lučke kapetanije u Rijeci.Brodovi Kijac i Sepen, nazvani tako po lokalitetima u blizini Omišlja na Krku, u trenutku kupnje, prema podacima Dinamarina bili su stari između dvije i tri godine, te su imali dvostruku oplatu, što je navodno predstavljalo i ključnu prednost na natječaju u odnosu na JPS Ante Marasa.Međutim, ova dva broda u vlasništvu Dinamarina upisani su u hrvatskom upisniku tek nakon 1. travnja 2009. godine, što je bio zadnji rok iz Ininog pozivnog natječaja, nakon čega je Maras ultimativno i javno zahtijevao od Ine poštivanje propisanih natječajnih uvjeta, te potpisivanje ugovora s Jadranskim pomorskim servisom i nastavak dugogodišnje poslovne suradnje Ine i JPS-a na razvozu nafte i naftnih derivata rema Dalmaciji.Neki od uvjeta pozivnog natječaja, kojeg je Ina raspisala 2009. godine, posebno su ukazivali na mogućnost namještanja natječaja Ježićevoj tvrtki, obzirom da je jedan od uvjeta natječaja izrijekom navodio kako ponuđač u trenutku davanja ponude na natječaju ne mora imati u vlasništvu brodove za transport nafte, nego je trebao samo priložiti pismo namjere kako će te brodove nabaviti do početka obavljanja poslova prema ugovoru. Ponuđač u trenutku predaje ponude ne mora imati brodove za prijevoz nafte, već pismo namjere da će ih nabaviti, brodovi ne smiju biti stariji od 14 godina te moraju imati dvostruku oplatu, glasili su neki od uvjeta natječaja, po kojima se već tada sumnjalo kako se tako raspisanim natječajem pogoduje poduzeću u vlasništvu Roberta Ježića.Prema tvrdnjama mojeg sugovornika, Robert Ježić je 2009. godine, nakon što je sa Sanaderom dogovoren model isplate MOL-ove provizije, dva broda za potrebe posla svoje tvrtke s Inom kupio navodno u Norveškoj, i to kreditom od 50 milijuna eura odobrenim u Hypo Alpe Adria Banci, za koji su jamstvo bili sami brodovi, koje je Ježićeva tvrtka navodno dala pod hipoteku Hypo banci.Ono što je u ovom kreditnom aranžmanu posebno problematično jest to što je stvarna vrijednost Ježićevih brodova otprilike oko pet milijuna eura po brodu, dakle, ukupno deset milijuna eura, dok je prilikom njihove kupnje i dogovaranja kredita s Hypo Alpe Adria Bankom, njihova vrijednost prikazana u visini od dvadeset i pet milijuna eura po brodu, odnosno ukupno pedeset milijuna eura.Stoga moji sugovornici smatraju kako je zapravo četrdeset milijuna eura od ukupnog iznosa ovog kreditnog aranžmana sa Hypo Alpe Adria Bankom iskorišteno na drugi način, odnosno kako su ta sredstva jednostavno negdje preusmjerena za neke druge potrebe, dok su samo fiktivno iskorištena za kupnju Ježićevih brodova.Ukoliko bi se informacije oko ovog Sanaderovog i Ježićevog posla preko poduzeća Dinamarin, ugovorenog s INA-om, kako bi se preko tih ugovora neprimjetno bivšem HDZ-ovom premijeru isplatila MOL-ova provizija, pokazale točnima, to bi značilo da je Robert Ježić u svojem iskazu USKOK-u, kada je opisivao način na koji je Sanaderu isplaćena MOL-ova provizija, jednostavno lagao.

Uvjeti u kojima radimo su slični s drugim pomorskim školama, a uspjeh ovisi o učeniku, kaže Perković ističući kako će Deković biti i laureat nagrade za državne pobjednike 10. lipnja u Zagrebu te će mu ovo ostaviti trag i u biografiji.

Naše je da prema pomorskim pravilima utvrdimo olovni put za neškodljiv prolaz.

Zbog specifičnosti u načinu rada, posebnim pravilnikom uređeno je radno vrijeme, stanke te dnevni i tjedni odmori radnika koji rade na pomorskim ribarskim plovilima.

Radna grupa koju je osnovao Sekimizu je počela raditi na tzv. osam osnovnih stupova održivog razvoja pomorstva: kultura sigurnosti, energetska učinkovitost, nove tehnologije i inovacije, pomorsko obrazovanje i treninzi, pomorska sigurnost i protupiratske akcije, upravljanje pomorskim prometom; razvoj pomorske infrastrukture i globalni standardi IMO-a.