Sjetimo se samo kako je Rimska republika dozvoljavala stupanje na vlast privremene diktature, dictature (šest mjeseci) u kriznim razdobljima i u slučaju opasnosti za opstanak republike, dok u doba modernih demokratskih poredaka postoji niz primjera uspostave vlade narodnog spasa pa i državnog intervencionizma poput New deala.

Jal naš svakidašnji, ta " briga " o drugome ili za drugoga, to rastakanje koliko-toliko prodornijih, sposobnijih, pa i s/p/retnijih, to potezanje prema doli, a ne gori, sve to pripada nekom drugom poretku, a najmanje demokratskom kapitalizmu kao dokazano najuspješnijem od svih civilizacijskih poredaka, makar je i meni puno vremena trebalo da to shvatim.

U sklopu ovog natječaja financijski će se podržati projekti koji uključuju organiziranje događanja različitih formata i/ili proizvodnju čitavog spektra audio-vizualnih materijala kojima se širi svijest o žrtvama totalitarnih režima nacizma i staljinizma, komemorira se žrtvama tih poredaka te se osnažuju temeljne vrijednosti Europske unije kao što su sloboda, demokracija i poštivanje ljudskih prava.

Komunističke države bile su u stalnoj krizi, što je s vremenom postao i osnovni razlog samourušavanja tih poredaka.

Ako promatramo klasične krize kapitalizma prošlog stoljeća, krize bivših tzv. »socijalističkih poredaka« i današnje krize, a naročito specifičnosti hrvatske krize, možemo zaključiti da su sve te krize zapravo više posljedica političkih kriza.

Europska unija kao jedinstvena organizacija u kojoj se susreću značajke države s onima međunarodne organizacije razvila je vlastiti pravni poredak koji se razlikuje od međunarodnog prava te čini sastavni dio pravnih poredaka država članica EU.

nejednom postaje jasnije zašto je zapad toliko bio neprijatelj komunizma i socijalizma i to još od samog začetka tih društvenih poredaka prikaži cijeli komentar

Na prvi dio pitalice Negri i Hardt, za razliku od onih, poput drugog talijanskog filozofa Agambena, kojega je Negri u svom nastupu usput kritički opau č io, koji svugdje vide neki paradoksni novi pra-fašizam i ne vjeruju više u mogućnost obnove demokratskih poredaka (ako su oni ikada i postojali), Negri i Hardt ustraju u optimizmu, koji nije puno manje paradoksalan.

Pitanje stoljeca za komentatore, blogere, citatelje zasto gradonacelnik grada Zagreba nikada nije postao zagrebacki starosjedilac, purger, plemenitas svi zagrebacki i hrvatski politicari su potomci ili politicki namjesnici bivsih politicara iz bivsih politickih poredaka oni drze monopol nad zagrebackim i hrvatskim nekretninama, gospodarstvom, vaznim funkcijama u gradu i drzavi pa hrvatska i grad zagreb nisu nikada niti izasli iz toga krutoga monopolistickoga i castohlepnoga logora u kojemu i dan danas cuvari i kocnicari nasega napretka i civiliziranoga razvoja dominiraju hrvatskom i zagrebackom sudbinom na lokalnoj, regionalnoj, EU, europskoj i globalnoj razini.

Osobina autoritarnih poredaka je centralizirano upravljanje, a takav način vladanja odozgo može dovesti do značajnih arhitektonskih i urbanih intervencija na tri različita, ali povezana načina.

Trenutačna normalizacijska hrvatska ideologija pripisuje kriminalu transideološko, metafizičko značenje, značenje glavnog razarača svih poredaka, bili oni kapitalistički bili socijalistički.

Ovdje nećemo opširnije ulaziti u analizu uzroka tolike proširenosti korupcije u tim društvima, ali ćemo naglasiti da u te uzroke spadaju neka nedemokratska obilježja bivših socijalističkih poredaka, zatim neki elementi tradicije u tim društvima, nerazvijenost institucija civilnog društva kao i velika diskrepancija između potražnje za nekim uslugama i mogućnosti da one budu zadovoljene (ovo se događa u sferi zdravstva, obrazovanja i socijalnih službi).

Naravno, mora se spomenuti i način regrutiranja novih političkih elita nakon brzog urušavanja socijalističkih poredaka kao i njihovo preferiranje vlastitih i grupnih interesa u odnosu na opće društvene interese i javno dobro.

Granica koja uspostavlja relativno trajne forme poredaka jeste jedna fragilna i neprecizna granica, više u smislu aristotelovskog typosa, ocrta onoga što može biti i drugačije.

Takvo jedno presezanje poredaka u međusvetove, akcentuiranje onoga Između, kontrahira se svakoj ideji čistote, puritanstva i nepomešanosti (bila ona čistota porekla, krvi, nacije, rase, ideje, uma).

Postoji također i novija Rezolucija br. 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine.

U nekom univerzalnom postojanju, različiti vremenski poreci su sinkroni, a kronološko vrijeme, s kojim se najčešće poistovjećujemo, samo je jedan od poredaka.

Što se tiče ove Konvencije, problem nejedinstvenih pravnih poredaka pojavljuje se samo u vezi s određivanjem mjesta nezgode, ili još više pri pitanju određivanja« zemlje »registracije. »Članci 12., 13. i 14. propisuju slučajeve kako postupati kada država nema jedinstveni pravni ustroj.

Kako su prije šest godina, kada se započelo sa ovakvim vježbama, rezultati bili katastrofalni i nitko od tada nazočnih nije pravilno poredao ulja po njihovim prehrambenim vrijednostima, ove godine su se članovi Gastronauta mogli pohvaliti sa 55 % točnih poredaka u prvom krugu i 75 % točnih poredaka u drugom krugu, nakon kratkog predavanja dr. Koprivnjak.

Komentator misli da Terezija Kalkutska doista nije poticala ni na revolucije ni na štrajkove, ali je uzdižući neprocjenjivu vrijednost svakoga ljudskog bića svjedočila protiv svih rješenja i poredaka u kojima je moguće čovjeka gaziti, ponižavati, izrabljivati i odbacivati.

Takvi, me đ utim, svjetovi, osobito ako su im tematska sidrišta regresivna (a ne utopijska), nisu samo esteti č ke atrakcije nego iz njih zra č i i nepovjerenje spram modernoga svijeta, njegovih vrijednosnih poredaka, njegova politi č koga ustroja, spram brzine i smjera njegove evolucije.

Predavači i studenti sa sveučilišta iz Zagreba, Beograda i Ljubljane u petodnevnom radu Ljetne škole raspravljali su, između ostalog, o borbi protiv korupcije kao čimbeniku stabilnosti i sigurnosti demokratskih poredaka.

Iako je tradicionalno konstitucionalizam predstavljao objet d ' art nacionalne države, njegova značenja i vrijednost od velikog su interesa i u suvremenoj diskusiji o transnacionalnom konstitucionalizmu, u slučaju mikro-poredaka kao što je Europska unija koju karakteriziraju zajednički normativni modeli, koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast i koja uživa stanoviti stupanj autonomije.

Djelo je, po svom sadržaju, kojega okupira nekoliko tema (priroda europskog i međunarodnih modela konstitucionalizma i njihovih temeljnih načela, njihov telos, uloga države i središnjih sudova, te odnosi između tih dvaju poredaka), svakako jedna od zanimljivijih zbirki aktualnih pogleda na složenu prirodu višeslojnih struktura i normi koji okružuju suvremenu državu-naciju i koji joj uvelike kroje budućnost.

Projekt će nastojati istražiti utjecaj povijesnih ' lomova ': propasti političkih poredaka i država na nacionalni identitet, njihovo tematiziranje u politikama nacionalnog identiteta te njima posredovanu političku funkciju kolektivnog sjećanja.

Između ostaloga je i plod dekolonizacije, pojave novih društvenih subjekata, jakih migracijskih tijekova, njihovih kulturnih transteritorijalizacija, novih demografskih poredaka, multikulturne svijesti te njezine politike i gospodarske poduzetnosti azijskoga istoka.

" Pitanje je retoričko jer u sebi sadrži polaznu tvrdnju koja glasi: u našim društvenim, političkim i kulturnim prilikama (točnije rečeno, usred naših katastrofa) književni poziv, književnička zajednica, književnost, nalaze se pod pritiscima i diktatima naše političke zbilje čiji je zajednički nazivnik: represija etnocentrizma i njegovih vrijednosnih i normativnih poredaka.

Ali ona nije i ne može biti jedini znak identiteta ili kulture, pa čak ni u islamskim društvima u kojima su još uske granice između svemoći autoritarnih političkih poredaka i moći religije.

@ yohana pronasla sam malo teksta o politickim pokretima i sustavima utemeljenim na podrucju RH i BiH koje su u Balkanskim ratovima najvise stradale a zatim i o politickim interesima, spekulacijama i teritorijalnim pretenzijama srba na podrucju bivsih Jugoslavija i Balkanske regije, pa Vam ih prilazem u naslovima i to zato sto se vrlo rijetko ili gotovo nikada ne govori o UZROCIMA i RAZLOZIMA nastanka svih tih politickih SUKOBA na ovim prostorima a isto tako niti o uzrocima utemeljenja obrambenih politickih pokreta i organizacija na podrucju RH i BiH, ustanickih vojski i oslobodilackih politickih poredaka. Narodi kojima je dato pravo i mogucnost zivljenja zivota u miru, slobodi, pravdi i istini na svojim visestoljetnim ognjistima i u svojoj neovisnoj i demokratskoj drzavi.. se nemaju razloga pobuniti protiv nicije politike, tiranije, terora, kolonijalizma, okrutnosti, jezika, himne, zastave, integracija, sluzbene politike, politickih stranaka, politickih lidera, regularnih i iregularnih vojski, terorista itd. itd.

Vječno ideološki pravovjeran, imaginarni i stvarni čuvar morala svih ovdašnjih poredaka, mora se zapitati: jesmo li se zato borili?