Visoki porezni klin, dakle visoko porezno opterećenje hrvatskih plaća izravno utječe na visoku nezaposlenost koja je u siječnju dosegnula rekordnih 17,7 posto.

No, porezni klin u Hrvatskoj slične je razine kao i u susjednim zemljama.

To je više nego u Slovačkoj i Poljskoj, a niže nego u Mađarskoj (gdje je porezni klin čak 54,1 posto), Njemačkoj, Austriji, Italiji i Češkoj.

Kako zaključuje Urban, Hrvatska ipak nije " svjetski prvak " u poreznom opterećenju plaća, barem ne u disciplini " porezni klin za prosječnu plaću ".

A to je ona efektivna granična porezna stopa koja minimizira " porezni klin " kod investicija preciznije definirajući stvarnu stopu prinosa od investicija.

Naime, takav pokazatelj poznat je kao porezni klin, a u navedenom slučaju bi iznosio 41,4 %.

Poruke iz Vlade stvaraju vrlo lošu atmosferu u poduzetništvu, porezni klin je vrlo visok i ulagači koji dolaze u Hrvatsku sve to analiziraju i vide.

Pretpostavljam da ciljas na nejednakost u oporezivanju kada navodis da oni preko bruta osjecaju manji porezni klin.

Naime, porezni klin, odnosno ukupno porezno opterećenje na plaće, u Mađarskoj iznosi 54,1 posto, a u Italiji 46,5 posto.

Porezni klin u Hrvatskoj do kraja godine pada na 38,8 posto

Valja, međutim, istaknuti da je u nekim zemljama OECD-a (Njemačka, Japan i SAD) porezni klin smanjen zbog snižavanja prosječnih plaća, što je rezultiralo manjim oporezivanjem zbog progresivnosti poreznog sustava.

Uspoređujući hrvatski porezni klin s onim u članicama OECD-a u 2008. godini, Urban konstatira da nismo svjetski prvaci ili doprvaci u poreznom teretu na rad, barem ne u disciplini prosječna plaća, ali i upozorava da rangiranje zemalja po tom kriteriju ne treba tumačiti kao poredak na natjecanjima, već više kao orijentir u odnosu na druge zemlje.

U razgovoru za Business.hr o najnovijoj godišnjoj publikaciji OECD-a slaže se kako je u tom smislu ključni podatak da je Hrvatska u prošloj godini povećala porezni klin, dok ga je većina članica OECD-a smanjivala.

Uz visoke plaće, porezni klin na rad, ali i razinu drugih poreza, na listi prepreka rastu ističu slabe pokazatelje lakoće uvjeta poslovanja (Doing Business), početni negativni utjecaj pristupanja EU, nastavak

Porezni klin između ukupnog troška rada za poslodavca i neto plaće za radnika (porez i prirez na dohodak, doprinosi na i iz plaće) u Hrvatskoj je sredinom 2000. iznosio oko 40 % bruto troška rada, što je približno na razini prosjeka razvijenih europskih zemalja.

Proteklih nekoliko godina u tom je području učinjen značajan napredak (porezni klin je 1994. iznosio 53 %), ali potrebne su mjere za daljnje snižavanje poreznog klina.

Uštedama i rastom prihoda koje bi ostvarila na taj način, Vlada je mogla osloboditi poduzetnike barem 50 % nameta i subvencionirati izdvajanja za zdravstvo što bi definitivno usporilo proces masovnog otpuštanja radnika i propadanja poduzeća te smanjilo porezni klin sa sadašnjih 45 % na približno 30 %.

Inače, u Austriji je, kako je svojedobno objavio Institut za javne financije, tzv. porezni klin (davanja na plaću i iz plaće) veći nego u Hrvatskoj za oko tri posto.

Članice OECD-a koje su smanjivale porezni klin u prošloj godini činile su to kako bi potaknule gospodarski oporavak u uvjetima krize i recesije.

No, prosječan porezni klin u Hrvatskoj viši je nego u većini zemalja-članica OECD-a kao i EU-a, poput Grčke i Portugala koje su pogodne za usporedbu s Hrvatskom, upozorava nova Banka.

Porezni klin nam je kao Keopsova piramida, ali mi urlamo: " Još ".

Da se hrvatski porezni sustav, osim najavljenih promjena poreza na dohodak i ukidanja kriznog poreza, treba u cjelini reformirati, sugeriraju podaci o prošlogodišnjim reakcijama članica OECD-a kojima su smanjivale porezni klin kako bi potaknule gospodarski oporavak, ali i olakšale stanovništvu hrvanje s krizom.

Taj se porezni klin odnosi na svakog stanovnika Hrvatske, a istraživanje je obuhvatilo glavne skupine poreza, odnosno porez na dohodak s prirezom, PDV, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i RTV pristojbu. 38 posto iznosilo je 2008. prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj Iako je prosječno porezno opterećenje ispod 40 posto, porezi su uglavnom progresivni i znatno više oporezuju stanovnike s većom brutom zaradom, od onih koji zarađuju manje.

Turska je, pak, smanjivanjem doprinosa na plaće smanjila porezni klin za 2,2 postotna boda, a Švedska za 1,65 bodova smanjivanjem i doprinosa i poreza na plaće.

Slaže se i da je dobro što je Kosoričina vlada nedavno reagirala ukidanjem kriznog poreza i prijedlogom novih nižih stopa poreza na dohodak jer će to u sljedećoj godini osjetnije smanjiti hrvatski porezni klin.

Uglavnom vidim hrpu problema, sve jači potencijalni porezni klin, a ni jedan razrađen scenarij