Darovnici je priložena i dozvola Jurja Posilovića, nadbiskupa zagrebačkoga, a od strane Kraljevske zemaljske vlade odobrenje je stiglo 5. rujna 1899. Dokument nosi naslov " Darovna pogodba Posvetnica ".

Ipak, najzanimljiviji dio, današnji izgled, crkva je dobila 1909. godine zaslugom zagrebačkog nadbiskupa Jurja Posilovića, koji je rodom iz Ivanić-Grada te koji je tu primio sakramente krštenja i prve pričesti.

Posilovića od 25. travnja 1904. J.

Biskup Ožegović (1834. - 1869.) također radi na obnovi katedrale, ali je poznat i po izgradnji novog biskupskog dvora izvan užeg urbanog prostora godine 1839. Godine 1900. ponovno se sprema obnova katedrale u vrijeme biskupa Posilovića i Vučića.

Godine 1903. i 1904. traje obnova građevine i podiže se treći kat po nacrtima zagrebačkog arhitekte Janka Holjca, a na poticaj zagrebačkog biskupa Jurja Posilovića.

Današnje vuglenice u Zrinščini i ovaj tradicijski način proizvodnje opstale su baš radi obitelji Đure Posilovića iz Zrinščine 31, tel. 01 2063 044 i obitelj Josipa Zajeca iz Zrinščine 63, tel. 01 2063 052.

Kako smo doznali od voditelja osiguranja maksimirskoga stadiona Ivana Posilovića, za sigurnost na stadionu i u njegovoj neposrednoj blizini bilo je angažirano 1500 policajaca i oko 500 redara.

Zato su općina, župnik i bilježnik Kele zamolili zagrebačkog nadbiskupa Jurja Posilovića da u školu u Kotoribu kao učiteljice pošalje časne sestre milosrdnice.

Unutrašnjost crkve cjelovito je obnovljena 1888. 1893. g. po nacrtima Augusta Posilovića u izradi slikara Ferde Quiquereza, biljnom ornamentikom u intenzivnim bojama.

Davora Posilovića, univ.spec.crim., predsjednika Nadzornog odbora gosp. mr. sc. Davora Solomuna, te današnjeg predavača gosp. prof. dr. sc. Berislava Pavišića.

Vrlo je važan događaj za razvoj kotoripskoga školstva, dolazak časnih sestara milosrdnica godine 1901. One su dopuštenjem zagrebačkog nadbiskupa dr. Jurja Posilovića službeno preuzele izobrazbu ženskog dijela učenika.

Pod pokroviteljstvom zagrebačkog nadbiskupa Jurja Posilovića u Zagrebu je u veljači 1900. ustanovljen poseban odbor za organiziranje posvete.

Vrlo je važan događaj za školu u Kotoribi dolazak časnih sestara, koje su godine 1901. dopuštenjem zagrebačkog nadbiskupa dr. Jurja Posilovića preuzele izobrazbu ženske mladeži u školi uz Viktora Patakia i Mihalja Petrovića.

Iz Arhive MUO, gdje su se čuvali niz godina, zbirci arhitekture pridruženi su iznimno vrijedni arhitektonski nacrti: radovi arhitekta i kasnije zagrebačkoga gradonačelnika Vjekoslava Heinzela iz vremena njegova školovanja u Grazu i Stuttgartu (1890. 1893.), školski radovi Ernesta Tomaševića, nacrti Augusta Posilovića, skice i nacrti Rudolfa Lubynskog te različiti natječajni projekti s kraja 19. stoljeća.

U tome dijelu izložena je i svečana gardijska odora za pratnju nadbiskupa Jurja Posilovića, koja je zadnji put korištena za pratnju nadbiskupa Stepinca.

IZLAGANJA Franjo Emanuel HOŠKO, Razlozi nastanka Bogoslovnog sjemeništa i Bogoslovne škole u Senju.. 271 Marko MEDVED, Nastavna osnova senjskoga sjemeništa u prvih pedeset godina djelovanja.. 285 Agneza SZABO, Senjska bogoslovija i prihvaćanje Parčićeva misala za biskupa Posilovića 1876. - 1894... 295 Anton BOZANIĆ, Senjska bogoslovija i razvoj Hrvatskog katoličkog pokreta.. 309 Robert SKENDEROVIĆ, Andrija Rački i« Svetokuzamska sinoda »1917. godine.. 325 Mile BOGOVIĆ, Svećenici Senjsko-modruške biskupije odnosno Riječko-senjske nadbiskupije od 1878. do 2000. godine.. 337 Milan ŠIMUNOVIĆ, Teologija kao ustanova i kao studij između naslijeđa i budućnosti; s posebnim osvrtom na Riječku teologiju.. 347

Nadam se da će biti mjesta i za ulice koje će nositi imena nadbiskupa zagrebačkog rodom iz Ivanića Juraja Posilovića, blaženog kardinala Alojzija Stepinca, prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Svetog Oca Ivana Pavla Drugog, heroja domovinskog rata Rudolfa Perišina, te ulica koje bi nosile imena drugih pokojnih branitelja čija imena možemo pročitati na spomeniku hrvatskim braniteljima u centru grada.

Unutrašnjost crkve se u potpunosti obnavlja 1888. - 1890. g. kada se po nacrtima Augusta Posilovića, a u izradi hrvatskog slikara Ferde Quiquereza (Kikerec), začetnika hrv. realizma, oslikavaju zidovi, te se nabavljaju glavni i dva bočna oltara.

Važan je u 17. stoljeću i rad Pavla Posilovića (umro 1653), jednoga od Divkovićevih nastavljača.

Darka Majstorovića, dopredsjednika Udruge Strukovne udruge kriminalista, g. Davora Posilovića, predsjednika Upravnog odbora Strukovne udruge kriminalista, te doc.dr.sc.g.Renata Matića, člana Udruge, inače donedavnog predavača na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu.

Vjerojatno je pri osnivanju groblja razmišljano o izgledu jer postoji projekt Augusta Posilovića iz 1900. godine, koji prikazuje dvije inačice ulaznoga dijela groblja, te tlocrt, presjek i pročelje arkada.

Širom otvorena vrata igrališta Hitrec-Kacian kao i više nego srdačna dobrodošlica tadašnjeg šefa osiguranja Posilovića (Dečki, ja sam znal da bute vi došli, rekli su mi da vas moram pustiti) omogućili su upad stotinjak Boysa na trening gdje je igračima naređeno da skinu majice s Dinamovim grbom kojeg nisu dostojni nositi sve dok rezultatima ne dokažu suprotno.

I dok su bili zaposlenici naše tvrtke i kad su postali zaštitari " Posilovića ".

Dosada je osvijetljeno djelovanje franjevaca Pavla Posilovića, Tome Babića, Petra Kneževića, Josipa Banovca, Jeronima Filipovića, Luke Vladmirovića, Petra Krstitelja Baćića, Stjepana Zlatovića i Lovre Šitovića.

Osnovna razlika između bosančice i ostalih južnoslavenskih ćirilskih pisama sastoji se u razlikama u grafiji, a manje u morfologiji pojedinih slova. Na tom su hrvatskom pismu također Hvalov zbornik i Mletačka apokalipsa, spisi bosanskih krstjana iz 14. i 15. stoljeća, epigrafika mramorova/stećaka od 13. do 15. stoljeća, srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi (najvažnija Hrvatska kronika s početka 16. stoljeća), Poljički statut iz 1440. godine, dubrovački lekcionari, molitvenici, oficijali te drugi liturgijski spisi iz 15. i 16. stoljeća (Libro od mnozijeh razloga, 1520.), velik broj djela bosanskih i hercegovačkih franjevaca u svim područjima liturgijske književnosti, vjerskopoučnih i polemičkih zapisa (Besjede Matije Divkovića iz 1616., Naslađenje duhovno Pavla Posilovića iz 1639., Ispovjedaonik Stjepana Matijevića iz 1630., pa crkvene knjige rođenih, vjenčanih i umrlih

Na prvi skup odazvalo se desetak znanstvenika koji su promišljali o životu i radu biskupa Posilovića čija su djela ostavila velik trag u hrvatskoj kulturi.

Kad Koordinacija raspravi prijedlog, i službeno ćemo ga uputiti Upravnom odboru fonda objašnjava Dečak ističući kako je već dobio podršku Tomislava Merčepa i Ivana Posilovića, predsjednika Udruge dragovoljaca Narodne zaštite

Taj je momak sve iznenadio, a kada smo od njegovog trenera Posilovića doznali da je još početnik, ugodno iznenađenje je bilo još veće.

U portretnom slikarstvu zaostaje iza Vlaha Bukovca mada Medovićev opus sadržava neka umjetnički vrlo značajna djela (Portret Clotilde Guthardt, Portret sredovječne žene, Portret Nadbiskupa Posilovića, Portret Pape Pia X).

Grijak, Zoran: Shvaćanje mladoga Jurja Posilovića o kulturi i politici na temelju njegove korespondencije sa Šimunom Balenovićem 1856. - 1861. Časopis za suvremenu povijest. 30. Zagreb, 1998. (1) 51 - 72