Italiji su još obećani Dodekanez i neki posjedi u Albaniji, Turskoj i Africi.
Italiji su još obećani Dodekanez i neki posjedi u Albaniji, Turskoj i Africi.
Njihovi veliki vlastelinski posjedi u južnoj Hrvatskoj, prave države, bili su gotovo neovisni od kralja, često su baš oni odlučivali o sudbini Hrvatske i čitavog kraljevstva.
No Hrvati danas ne staju na autima; tu su i skupocjene jahte, brojni posjedi.
Najveće materijalne štete pretrpjele su osnovne škole " Knez Mislav " iz Kaštel Sućurca i Osnovna škola " Bijaći " iz Kaštel Novog, privatni poljoprivredni posjedi na kojima je uništen velik broj zasada te javni gradski parkovi.
Kneidingera iz 1765./1766. godine Susret urbanog i ruralnog na Knedingerovoj karti gradskog teritorija iz 1765. godine Zemljišno-vlasnički odnosi u gradu i oko njega na Kneidingerovom planu nastalom oko 1766. Zlatno doba baroknog Varaždina na planu Leopolda Kneidingera iz 1766. godine Vojni posjedi i raskošne varaždinske palače na Storckovom planu iz 1767. godine - posljednja slika Varaždina prije katastrofalnog požara Razgraničenje feudalnog i gradskog zemljišta oko utvrde na planu Johanna Vottera iz 1770. godine Katastrofalni požar 1776. godine i njegove teške posljedice Obnova grada nakon požara i gradnja prvog mosta preko Drave na jozefinskoj topografskoj karti iz 1784. godine Pripreme za početak planskog rušenja bedema u projektu Ignaca Beyschlaga (1802 - 1807) Varaždin uoči rušenja stoljetnih bedema na planu Ignaca Beyschlaga iz 1807. godine Grad Varaždin u napoleonsko doba na topografskoj karti iz 1813. godine Parcelacija grabišta u projektima Josipa Erdélyja (1812 - 1818) Početak urbanizacije nekadašnjih grabišta na planu Josepha Podhradczkog iz 1823. Varaždin u vrijeme ilirskog preporoda - urbanistička i komunalna preobrazba grada na planu Franje Karbe nastalom oko 1840. godine U vrtlogu revolucionarnih događanja 1848/49. - Varaždin na planu Franje Plochela iz 1851. godine Nerealizirani prijedlog parcelacije zemljanih bedema utvrde iz 1857. godine Prema konačnom srastanju unutrašnjeg i vanjskog grada U sklopu Austro-Ugarske Monarhije - Varaždin na vojnom planu iz 1894. godine Početak industrijalizacije grada nove smjernice urbanističkog razvoja Varaždina u Građevnom redu (1900) i Građevnom štatutu grada (1902) Prva regulatorna osnova grada Varaždina i njezina dopuna (1904, 1909) Mađuratno razdoblje - Varaždin kao industrijsko središte na katastarskom planu iz 1937. godine Pokušaj donošenja nove regulatorne osnove grada (1940 - 1941) i projektiranje radničkog naselja (1941) Varaždin u Drugom svjetskom ratu na planu Narodne zaštite iz 1943. godine Poslijeratna obnova Varaždina i nove smjernice razvoja u Direktivnoj regulatornoj osnovi iz 1948. godine Razvoj grada tijekom 50 - ih i donošenje Generalnog urbanističkog plana 1959. godine Prijelomne 60 - e i 70 - e godine - početak regulacije Drave i daljnja prostorna ekspanzija grada Stagnantne osamdesete Varaždin i okolica u procesima suburbanizacije na planu iz 1987. Varaždin danas - grad za novo tisućljeće
Turci su naskoro zauzeli južni dio križevačke županije, pa su tako i tamošnji Batorićevi posjedi propali.
Ratraco asfalt betoni d. o. o./Gospić je u pravnom posjedu ovih strojeva, obzirom da je iste koristio u posljednje dvije godine. Hrvatski vlasnički odnosi i posjedi se dakle po ovakvom prikazu zasnivaju na tomu, da onaj tko strojeve stvarno koristi je također i u njegovom vlasništvu.
[ 7 ] Arhiv Senjskog kaptola F I, br. 26. Kaptol traži povratak imanja 1790 (F B IX, 19), 1792 (F IIIK, 35). 1795. traže da im se u zamjenu dade dobro Rapornok (F IVK, 7) Sličnih će potraživanja biti u vrijeme razvojačenja Vojne krajine, jer su u Senju milili da će posjedi koji su bili do tada pod Krajinom biti vraćeni prijašnjim vlasnicima.
U diobi 1342. istarski su posjedi (osim Rašpora, koji se uvrštao u Kras) pripali Albertu IV., najstarijemu sinu Alberta III.
On je 1364. sklopio nagodbu po kojoj će njegovi posjedi, umre li bez muških potomaka, pripasti austr. vojvodi Rudolfu IV.
Krapinska utvrda i vlastelinstvo su u to vrijeme bili kraljevski posjedi, a grad tada dobiva i status slobodnog trgovišta.
Pokrajine, gradovi, sela, posjedi, otoci, zemljovidno i duhovno bliži ili udaljeniji, od XIX. stoljeća do danas, iscrpljuju se u vatrenim raspravama o pašticadi, naslijeđenima iz mletačkoga razdoblja, ali sada otvorenijima javnim i kućnim stolovima, kao značajnim uporištima osobnog karaktera i posebnosti.
Prije no što je komisija stigla popisati vrijednosti - posjedi su opljačkani.
Postupno je i stanovnike tih posjeda uključivala u svoju flotu i vojničke jedinice, a gradovi i posjedi u Schiavoniji bili su dužni izgraditi određen broj galija, i popuniti ih sa posadom, kao i držati pješaške jedinice za obranu svojih teritorija.
Program " Dani Gospe Loretske 2010. godine " nastavlja se u danas, za kada je najavljeno predstavljanje knjige Tomislava-Marijana Bilosnića " Zadarski posjedi (Arbanasi, Gaženica, Ploče, Dračevac, Babin dub, Crno, Musapstan, Zeminik) ".
Odluke o reformi zemljišta također su proglašene u formi dekreta: " Pravo na privatno zemljišno vlasništvo trajno se ukida (...) Pravo zemljoposjednika na njihov posjed ukida se odmah i bez odštete... " Zemljišni posjedi veleposjednika, carske obitelji, crkvi i samostana postali su državno vlasništvo i prešli u ovlast mjesnih zemljišnih komiteta i seljačkih sovjeta.
Fondu je 15. rujna 1989. godine, nakon restauracije, pridružen Urbar Svete Jane kod Jastrebarskog i Draganića (1611 - 1712, posjedi obitelji Erdődy, 1 knjiga) koji je bio nađen u fondu HR HDA 689. Vlastelinstvo Ozalj.
Kada se spominju posjedi crkve pretpostavljam da se govori o zemlji koja je kroz razne prevare oteta.
Aristokratska prava i posjedi prenose se na nasljednike.
Nakon prvog izrečenog progonstva 1179., u siječnju 1180. izrečeno je nad Henrikom Lavom progonstvo za područje cijelog Carstva, a svi njegovi posjedi bili su zaplijenjeni i podijeljeni na sljedeći način: Henrikovi sjevernonjemački posjedi podijeljeni su na dva dijela, vojvodstvo Vestfaliju, koje je dobio nadbiskup Kölna Philipp von Heinsberg, i Sasku, koju je dobio Bernhard von Anhalt.
Poznato je da je 1555. godine Castrum Vinicu zadesio katastrofalni požar te ga gotovo u potpunosti uništio.No castrum je bio obnovljen i opet postao metom prepiranja.1567. godine, nakon smrti posljednjeg Gyulaya, vinički su posjedi pripali Nikoli Istvanffiyu (1524. do 1615.), a castrum je zatim, zajedno sa ostalim posjedima, mijenjao vlasnike: grofove Keglević, Drašković, Malakoczy, Erdody te posljednje - Bombellese.
Kad nakon silnih strahota i pustošenja konačno nadvlada Žigmundova strana, Horvate stiže strašna kob, a njihovi prostrani posjedi dolaze u ruke Gorjanskih.
Posjedi vitezova ivanovaca postojali su na našem području sve do katastrofalnog poraza ugarske vojske kralja Ludovika II.
Vrijeme je da se događa napokon čovjek da se događa njegova težnja i duh da se događa njegov Izlaz i bratstvo Vrijeme je da se događa Ljubav da se događa srž Vrijeme je da se ne događa patnja da se ne događa umiranje, trajanje i bodrenje Vrijeme je da more bude gusto i puno tihog sjaja da obala bude obala a ne nepolazak da cvijeće miriše, da obronci budu obronci, a ne položaji da ravnice budu ravnice a ne posjedi a vode doista pune tokova Vrijeme je da stanujem diljem svijeta da prigrlimo zemlju kao mati da odabiremo vlakove po volji, stanice po trenutku da promatramo i čujemo svjetla da slušamo svoju nevezanost i govor koji nitko ne izgovara Vrijeme je da stvaramo teške sonete Vrijeme je da pobratimo pravila i ljudskost Zakone i cjelovitost Vrijeme je da pobratimo putanje i život Ili još vrijeme nije i nikada neće biti
To su najčešće bili posjedi od dvadeset do trideset jugera, dakle otprilike oko jedne desetine centurije.
Posjedi su, ovisno o gospodarenju, u različitim stanjima.
Na drugu stranu doznajemo da su mešetarima na meti vlasnici manjih parcela kojima se nudi otkup po poljoprivrednim " uvjetima kako bi se za jeftine novce u konačnici okrupnili posjedi i pokrenuo proces donošenja nove regulative u prostoru.
Osobni posjedi ostaju za svakodnevne stvari kojima smo u našem životu okruženi.
Zemlja, strojevi i druga javna dobra postat će kolektivni posjedi koje se neće moći ni kupovati ni prodavati.
Ti posjedi su primjerice poznati Castel Gandolfo (ljetna papinska rezidencija jugoistočno od Rima), zatim važne bazilike u Rimu, te niz sveučilišnih zgrada i palača u Rimu u kojima imaju sjedište institucije Katoličke crkve.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com