Pored razlikovanja materijalne i nematerijalne štete, pravna teorija poznaje slijedeće vrste štete: - s obzirom na vremensko trajanje: a) postojeća šteta kada je šteta uzrokovana i posljedica je već nastala, b) buduća šteta - kada je uzrokovanje nastupilo, ali posljedica još nije nastala ili kontinuirano traje, c) eventualna šteta kada je uzrokovanje nastupilo, ali je nastupanje štetne posljedice neizvjesno ili do nje ne mora doći; - s obzirom na način svog postanka: a) direktna ili neposredna šteta - kao posljedica štetnog događaja, b) indirektna i posredna šteta - kao posredna posljedica štetnog događaja, c) simultana šteta - do koje dolazi kada se jednim štetnim događajem uzrokuje više šteta raznim oštećenicima; - s obzirom na način njezinog utvrđenja i dokazivanja: a) konkretna šteta jer se njezin opseg i postojanje mogu utvrditi, b) apstraktna šteta kada se njezino postojanje pretpostavlja; - s obzirom na predvidivost njezinog nastupanja: a) predvidiva šteta - kada je u vrijeme poduzimanja radnje nastupanje štete bilo predvidivo, b) nepredvidiva šteta - kada se u vrijeme poduzimanja radnje nastupanje štete nije moglo predvidjeti; - s obzirom na opseg: a) pozitivna šteta - koja obuhvaća faktično efektivno smanjenje postojeće oštećenikove imovine, b) negativna šteta - koja se ne odnosi na neko faktično smanjenje postojeće imovine oštećenika nego na onemogućavanje po redovitom tijeku stvari očekivanog postizanja neke materijalne koristi na strani oštećenika koju bi on i postigao da u tome nije bio spriječen nastupam štetnog događaja.