Obrana se nada će to pomoći u rušenju teze o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i pokazati da je odlazak Srba iz okupiranih dijelova Hrvatske bio dio Miloševićevog plana da ih se naseli na Kosovu.

Kad bi u tome uspjele, obrane bi srušile konstrukciju tužiteljstva o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, koju je prvostupanjsko sudsko vijeće, pod ravnanjem Alphonsea Orieja, prihvatilo.

Koliko mi je poznato, teza o postojanju udruženog zločinačkog pothvata postojala je i na suđenju srpskim ratnim zločincima za zločine koje su počinili u opsadi Vukovara, ali je ta teza oborena.

Teško je prihvatiti da je u tom slučaju oborena teza o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ako se sjetimo što se u Vukovaru događalo.

Tijekom zasjedanja HNS-a prihvaćen je i tekst izjave o Domovinskom ratu kojim su osuđene posljednje presude hrvatskim generalima u Haagu, napose navodi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata što se navodi i u slučaju šestorice dužnosnika Herceg-Bosne koji očekuju izricanje prvostupanjske presude.

Podržavamo napore obrane da će u drugostupnjskom postupku pobiti presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

Generalima Gotovini i Markaču žalbeno vijeće Haškog suda jutros je poništilo prvostupanjsku presudu za nezakonito granatiranje gradova u operaciji Oluja i osudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine.

Od potvrdnog odgovora na ključno prvo pitanje - je li prvostupanjsko sudsko vijeće pogriješilo kada je kao kriterij za zakonitost napada odredilo udaljenost od 200 metara od mete - ovise i odgovori na tri sljedeća pitanja: bi li u tom slučaju žalbeno vijeće moralo povući i druge zaključke, naprimjer onaj o nezakonitom granatiranju, te zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, čime žalbeno vijeće dosljedno preuzima scenarij rušenja prvostupanjske presude iz žalbi osuđenih generala.

Žalbeno vijeće ICTY-ja poništilo je prvostupanjsku presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

U Markačevoj žalbi, napisanoj na 118 stranica, više od polovice posvećeno je zaključcima vijeća o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i branitelji ističu da je raspravno vijeće počinilo i pravne i činjenične pogreške u analizi brijunskog sastanka na kojem je hrvatski vojni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom 31. srpnja 1995. planirao vojno-redarstvenu akciju oslobađanja okupiranih područja Hrvatske - " Oluju ".

Za rušenje zaključka prvostupanjske presude o postojanju udruženog zločinačkog pothvata osmišljenog na sastanku hrvatskog vojnog i političkog vodstva 31. srpnja 1995. na Brijunima radi progona srpskog stanovnitštva žalbenome je vijeću trebalo nepunih šest stranica.

Iz HSU-a navode kako su posebno razočarani činjenicom da je Haaški sud prihvatio tvrdnju tužiteljstva o postojanju udruženog zločinačkog pothvata vezanog uz vojno-redarstvenu akciju ' Oluja ' i ističu kako Oluju smatraju i smatrat će legitimnom akcijom kojom je oslobađan hrvatski teritorij, a Domovinski rat obrambenim ratom te ističu da treba učiniti sve kako bi se u drugostupanjskom procesu opovrgnuli navodi o udruživanju u zločinački pothvat.

I Gotovinina obrana u žalbenom podnesku osporava zaključke vijeća o postojanju udruženog zločinačkog pothvata koje je vijeće donijelo na temelju brijunskog sastanka hrvatskog vojnog vrha uoči Oluje, kao i sudjelovanje hrvatskog generala u tom pothvatu.

Četvrto pitanje je treba li odbaciti zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ako se utvrdi da granatiranje Knina nije bilo nezakonito.

NACIONAL: Jesu li točne tvrdnje da ste od izbjeglih Srba s područja tzv. Republike Srpske Krajine otkupili originalne dokumente njihove vlade o deportaciji lokalnog stanovništva, koji bi mogli poslužiti za obaranje teze o postojanju udruženog zločinačkog pothvata za vrijeme " Oluje "?

Teza o postojanju udruženog zločinačkog pothvata kao i svi ostali navodi koji upućuju da se u Hrvatskoj nije vodio obrambeni nego zločinački rat trebao bi zabrinuti sve nas, ponajprije Vladu RH.

Žalbeno je vijeće u nalogu izdanom prošlog mjeseca pozvalo strane da se na usmenom ročištu usmjere na četiri pitanja: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.

Prošlog mjeseca žalbeno vijeće haaškog suda izdalo je nalog i obrani i tužiteljstvu da svoja izlaganja usmjere na četiri točke: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od dvije stotine metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka, kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima, može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o dvije stotine metara i, na kraju, treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.

Tako je u veljači ove godine prvo odbilo prijedlog za dodjelom statusa prijatelja suda Hrvatskoj koja je željela odgovoriti na zaključke o postojanju udruženog zločinačkog pothvata a onda i zahtjev 12 zapadnih vojnih i pravnih stručnjaka koji su željeli ponuditi svoje viđenje zaključaka prvostupanjske presude o nezakonitom korištenju topništva tijekom Oluje.

Gotovina je priznao obitelji i odvjetnicima da je podcijenio tezu tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu OSOBA BLISKA ANTI GOTOVINI General Ante Gotovina priznao je članovima svoje obitelji, svojim najbližim suradnicima i odvjetnicima da je i on osobno podcijenio tezu Haaškog tužiteljstva o postojanju udruženog zločinačkog pothvata prilikom izvođenja akcije Oluja, na čemu se bazira prvostupanjska osuđujuća presuda njemu i Mladenu Markaču.

Odbacivanje optužbe o postojanju udruženog zločinačkog pothvata je njegova posljednja, posmrtna, velika pobjeda i kraj priča o tome kako bi, da...

" Za mene osobno ova presuda o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, te presuda haškoj šestorki nije uopće iznenađujuća, jer je postojalo mnoštvo dokaza koji su pokazivali da je tzv. Herceg-Bosna bila paradržavna tvorevina koju je u potpunosti kontroliralo političko vodstvo iz Zagreba na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom ", prva je reakcija Petra Jeleča, teologa i povjesničara koji predaje na franjevačkom Filozofsko-teološkom fakultetu u Sarajevu, na presudu bosanskohercegovačkoj šestorci, koji su proglašeni krivima za ratne zločine počinjene na teritoriju BiH.

Navodno je do razilaženja došlo upravo zbog onoga što je Gotovina i sam priznao - zbog podcjenjivanja teze o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

Iz tog dijela presude je sasvim razvidno da većina Žalbenog vijeća odbacuje tezu tužiteljstva o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata zato jer tužiteljstvo nije dokazalo prekomjerno granatiranje kao osnovu na kojoj je tu svoju tezu/optužbu gradilo.

Čitava presuda visi na riječi tobože, što je nedopustivo, poručuju Markačevi odvjetnici, ističući da ne bi bilo presude o postojanju udruženog zločinačkog pothvata da nije bilo tog pogrešnog i pretjeranog davanja posebnog značenja riječi tobože.

Četiri grada su izložili granatiranju koje nije bilo protuzakonito i ne možemo podržati ovaj stav o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, rekao je sudac prilikom čitanja presude.

Formalno takva mogućnost i dalje postoji, tako da je pred hrvatskom vladom u svakom slučaju novi izazov da presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata pokuša osporiti u drugostupanjskom postupku, do konačne odluke žalbenog vijeća.

Već u prvoj reakciji obrane dvojice generala poručile su da je sudsko vijeće svoje zaključke o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata.

Po žalbenome vijeću ni govori prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana navedeni u presudi ni kasniji zločini koje su počinili pripadnici HV-a i specijalne policije ne mogu poduprijeti tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

14. svibnja 2012. Obrana generala Mladena Markača istaknula je u ponedjeljak na žalbenom ročištu pred Haaškim sudom da se iz transkripata Brijunskog sastanka ne može izvući zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata čiji bi cilj bio protjerivanje srpskog stanovništva. " Ako pročitamo transkript Brijunskog sastanka vidjet ćemo da se tu ne može pronaći zločinački pothvat.