U vrijeme spomenutih zločina postrojbe Armije BiH predvodio je Fahrija Adeami, a kao vodiči su bili mještani sela Živalj iz obitelji Neimarlija, na čelu s Farukom sinom Muharema Neimarlije, starim oko 23 godine.

U ovome mjesecu postrojbe Armije BiH čine nasilje nad hrvatskim civilima i neke svirepo ubijaju.

Dok su vojnici HVO-a 19. travnja 1993. pretresali muslimansko - bošnjačke kuće, jedan je pripadnik lokalne postrojbe Armije BiH ubio dvojicu vojnika HVO-a.

Bio je zapovjednik jedne postrojbe Armije BiH koja je nosila ime Muderissova vojska, miljenik je Alije Izetbegovića, dobio je čin generala, poslije rata se demobilizirao i politički je vrlo aktivan.

U tim napadima sudjeluju postrojbe Armije BiH iz Kaknja, Zenice, Visokog i Breze.

Postrojbe Armije BiH " čiste " od Hrvata hrvatska sela Lozančići, Žugoj, Brnj, Gornji Banjevac i Crnač.

Postrojbe Armije BiH su stalno pucali na crkvu i samostan pa su pripadnici UNPROFOR-a oko 17,30 sati radi sigurnosti evakuirali sve civile koji su se tu bili sklonili i odveli ih u Novu Bilu.

Iz općina Lašvanske doline, znači Travnika, Novog Travnika, Viteza, Zenice i Busovače postrojbe Armije BiH protjerale su 46.100 hrvatskih civila.

Iz svih općina u kojima su ratovale postrojbe Armije BiH i HVO-a protjerano je ukupno 50.000 muslimanskih civila.

U galeriji s pogledom na sudnicu zajedno su bili i predstavnici bošnjačkih udruženja žrtava rata, među kojima su bili bivši gradonačelnik istočnog Mostara Safet Oručević i zapovjednik specijalne postrojbe Armije BiH Esad Humo, a između dvije, uglavnom podijeljene skupine, bilo je primjetno nešto strože i brojnije osiguranje.

Bilo je to 18. travnja, a na isti dan u selima na ulazu u Konjic, iz pravca Sarajeva, Galjevo i Borovac, upadaju postrojbe Armije BiH i okrutno ubijaju Matu Azinovića i Apoloniju (Nikole) Azinović.

I na njega su 8. lipnja navalile postrojbe Armije BiH i travničkog MUP-a.

Postrojbe Armije BiH 5. studenog 1993. godine počinile su zločin nad Hrvatima sela Borovica, Gornja i Donja.

Postrojbe Armije BiH kreću u konačni napad na Vareš 18. listopada 1993. godine.

Oni koji su odlučili ostati u Tuzli doživjeli su organiziran policijski progon, nasilno vojačenje u postrojbe Armije ili, pak, zarobljavanje i odvođenje u zloglasne muslimanske ratne logore.

Svjedoci potvrđuju da su te zločine počinili vojnici muslimansko-bošnjačke postrojbe, kojoj je na čelu bio Frka, a radi se o poznatom zločincu Feridu Provaliću, rođenom 1958. godine u selu Srihinje, općina Visoko, zapovjedniku postrojbe Armije BiH zvane Frkina jedinica.

Selo su zauzele postrojbe Armije BiH 20. travnja 1993. godine.

Varešu se užurbano približavaju postrojbe Armije BiH, osvetnički zadojene zločinom u Stupnom Dolu i željne pljačke kao plaće za ratovanje.

Postrojbe Armije BiH napadaju područje općina Kreševo iz Tarčina (općina Hadžići) i s planine Igman, a potom i iz pravca Konjica, preko fojničkog sela Dusine.

Ovo su naselje daleko nadmoćnije postrojbe Armije i MUP-a BiH osvojile 9. siječnja 1994. godine, presjekle magistralnu prometnicu Vitez Busovača i obranu Viteza, pa tako i lašvanske enklave doveli u vrlo tešku poziciju.

Pri zauzimanju Buhinih Kuća postrojbe Armije BiH i MUP-a ubile su i masakrirale dvadeset i sedam pripadnika HVO-a i civila, mještana ovoga naselja.

Sutradan postrojbe Armije BiH zauzimaju hrvatsko selo Kopijari, kojeg potpuno pljačkaju i spaljuju, u njemu je ubijeno šest civila, medu njima jedan dječak.

U veljači i sljedećim mjesecima 1993. godine postrojbe Armije BiH napadaju i druga mjesta u kiseljačkoj općini, zastrašuju hrvatsko pučanstvo, pljačkaju imovinu i pale kuće, a to dodatno potiče iseljavanje hrvatskog pučanstva.

HADŽAJLIĆ, Jusuf, zapovjednik postrojbe Armije BiH, organizirao napadaj na hrvatsko stanovništvo u selu Buščak, općina Konjic, 14. ožujka 1993. godine, agent KOS-a, u brigadi " Neretvica " šef sigurnosti, prema njegovu nalogu Hikmet Lipovac je ubio, 1. svibnja 1993. godine, u Mrkosovicama, Cvitana Kneževića i Iliju Ilića.

Postrojbe Armije BiH okupirale su teritorij veći od 5000 kvadratnih km, koji je bio pod nadzorom HVO-a.

Zatim je na popisu osumnjičeni Fahrija Ademi, Albanac, Musliman-Bošnjak, iz Kaknja, nastanjen u Živaljima, koji je predvodio specijalne postrojbe Armije BiH u 7. muslimanskoj brigadi.

Svjedoci su prepoznali pripadnike postrojbe Armije BiH zvane Kojoti, koji su bili odjeveni u crne uniforme, a na glavi svaki od njih nosio je crni šešir.

Zulfikar Ališpago, bivši zapovjednik posebne postrojbe Armije Bosne i Hercegovine čiji su pripadnici počinili ratne zločine nad Hrvatima u hercegovačkom selu Trusina, uhićen je u ponedjeljak, potvrđeno je iz sjedišta Tužiteljstva BiH u...

Kako se navodi u sudskim spisima, Edin Džeko (39) i Rasema Handanović (38) bili su pripadnici posebne postrojbe Armije BiH " Zulfikar ".

Kakanjsko selo Ričica oružano su napale postrojbe Armije BiH 5. lipnja 1993. godine.