Sve žešći su napadi postrojbi Armije BiH na pučanstvo u hrvatskim selima ili u onima u kojima ima i Hrvata.

Pred kraj te godine, pripadnici lokalnih postrojbi Armije BiH u selu Sovići presreću i pljačkaju kamionske konvoje koji idu Putem spasa prema Sarajevu i srednjoj Bosni.

Dautović je bio zapovjednik svih postrojbi Armije BiH u Bugojnu kada su tamo počinjeni zločini nad Hrvatima, dok je Handžić bio načelnik za sigurnost u zapovjedništvu 307. brigade Armije BiH.

Za ilustraciju tih strahota donosimo izvode iz svjedočenja Hrvatice, koja je obišla te krajeve neposredno poslije prolaska postrojbi Armije:

Predstavnici te udruge također zahtijevaju da se nastavi obustavljeni sudski postupak, koji je pokrenut 1994. u Mostaru protiv osumnjičenih pripadnika Samostalnog prozorskog bataljuna i ostalih vojnika pripadnika drugih postrojbi Armije BiH koji su sudjelovali u zločinu na Uzdolu.

Bili su to siloviti, topništvom podržani naleti postrojbi Armije BiH iza kojih su ostajala tijela žrtava, uništene kuće i gospodarske zgrade.

Održana je sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske na kojoj su razmatrani ponovljeni sukobi između postrojbi Armije BiH i HVO-a.

Hrvati Trusine prepoznali su svoje susjede među pripadnicima tih postrojbi Armije BiH: Sejdu Hakalovića, Muharema Mravovića zvanog Mrav, Zejnila Gostovčića, Šaćira Poturovića, Hazima Poturovića i Seada Padalovića.

Mnoge pojave nagoviještaju napadaje postrojbi Armije BiH na vareško područje, zadnju oazu mira između dvije vojske.

U selu Bilalovac i njemu bližim drugim selima općine Kiseljak, u kojima su živjeli i Hrvati, razni su oblici nasilja postrojbi Armije BiH, specijalnih postrojbi MUP-a Bosne i Hercegovine, mudžahedina, stranih dobrovoljaca.

Njezina se struktura iš č itava iz naziva poglavlja: 1. Državno politi č ka razina; 2. Izbjeglice; 3. Naoružavanje i opremanje postrojbi Armije BiH; 4. Ustrojavanje i obuka postrojbi ARBiH na teritoriju Republike Hrvatske; 5. Lije č enje ranjenih vojnika ARBiH i Muslimana/Bošnjaka civila u Republici Hrvatskoj od 1992 1995. godine; 6. Humanitarne organizacije u RH za prikupljanje pomo ć i Bosni i Hercegovini; 7. Eksteritorijalno školstvo BiH u Republici Hrvatskoj 1992 1994. godine; 8. Suradnja RH i BiH na podru č ju športa i kulture.

Mnoge pojave nagoviještaju napadaje postrojbi Armije BiH na vareško područje, posljednju oazu mira između dviju vojski.

Opći napad postrojbi Armije BiH na varešku općinu počeo je 18. listopada 1993. godine i to iz pravca Breze, Visokog, Kaknja i Zenice.

Brigada HVO-a i Armija BiH na kiseljačkom području l. svibnja su potpisali dogovor o povlačenju postrojbi Armije BiH s nekih pozicija.

U optužnicama muslimanskim časnicima ne spominje se zločin postrojbi Armije BiH 22. prosinca 1993. u Križančevu Selu, susjednu selu Ahmićima, kada su ubijena 74 hrvatska civila i zarobljena vojnika HVO-a.

Moglo bi se zaključiti da se time željelo umanjiti količinu i težinu zločina postrojbi Armije BiH nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini

Studeni 1993. godine ostat će zapamćen i po teškim zločinima postrojbi Armije BiH nad hrvatskim pučanstvom.

Prva je da su pripadnici postrojbi Armije BiH često u borbu išli s džihadom na usnama, a druga da je " sveti rat " u BiH bio najutjecajnija motivacija muslimanskih vjernika u borbi protiv Srba i Hrvata.

Najžešći napad postrojbi Armije BiH na Busovaču dogodio se 25. ožujka 1993. godine.

Oko 8.500 vojnika raznih postrojbi Armije BiH krenulo je iz pravca Zenice, Visokog, Kaknja i Fojnice na Busovaču.

Grad je bio u okruženju i blokiran, ali je 1.400 vojnika HVO-a sve to izdržalo i obranilo grad od napada postrojbi Armije BiH.

Hrvatsko civilno pučanstvo sela Peševići kod Turbeta našlo se pod vatrom postrojbi Armije BiH 5. lipnja.

Obruč postrojbi Armije BiH oko Gornje Lovnice sve više se steže i u noći od 27. na 28. lipnja 1993. godine odlučeno je da se iz sela evakuiraju svi civili, a da ostanu samo vojnici HVO-a na crtama bojišnice kako bi branili svoje domove.

Za navedene zločine počinjene u navedenim fojničkim selima osumnjičeni su slijedeći pripadnici Armije BiH: Džano Omerčević iz Prokosa; Rasim Klisura iz Prokosa; Omer Merdžanić, zvan Omerica, ugostitelj iz Tovarišta; Suad Bureković iz Prokosa i Edin Omerčević iz Fojnice, zapovjednik postrojbi Armije BiH, koje su napale Fojnicu.

U Borovici je s napadom postrojbi Armije BiH sve stanovništvo iseljeno u Vareš prije pada toga grada.

U ovom prvom napadu na Kiseljak, od postrojbi Armije BiH i mudžahedinskih fanatika ubijeno je 17 osoba, od toga je pet civila, među kojima i jedan dječak.

Od početka rata je pripadnik interventnih i specijalnih postrojbi Armije BiH.

Naletom tih postrojbi Armije BiH hrvatsko selo i rimokatolička župa su nestali.

U Vareš-Majdanu 5. studenoga 1993. godine, dva dana nakon ulaska postrojbi Armije BiH u Vareš, ubijen je Alojzije (Stjepan) Čović, zvan Alko, rođen 1938. godine, u stanu svoga brata Šime Čovića, ulica Kralupi, zgrada S-2, drugi kat.

Krivična prijava je podnešena, za počinjene zločine nad civilima, za masakre, etničko " čišćenje ", pljačke, paljenja kuća i gospodarskih zgrada, protiv više od devedeset zapovjednika i vojnika 7. muslimansko-bošnjačke brigade Armije BiH i MOS-a Kakanj, koji je sastavni dio postrojbi Armije BiH.