Budući da zainteresirane strane nisu mogle realizirati dogovorenu podjelu, Sveti je Otac 2008. godine imenovao kardinalsku komisiju koja je imala za cilj provesti već raniji dogovor između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia.

Ubrzo nakon toga, Biskupija i benediktinci opatije Praglia, kao dvije crkvene pravne osobe, znajući dobro što se sve događalo s oduzimanjem i vraćanjem imovine, nastoje na temelju kanonskih propisa pronaći najbolji način da ono što je vraćeno bude pravedno podijeljeno.

Nakon što su u rješavanju spora svoj doprinos dale Kongregacija za biskupe te Kongregacija za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia došlo je do dogovora da se imovina podijeli na pola.

" To je pitanje Porečko-pulske biskupije, župe Dajla i opatije Praglia iz Italije te Svete Stolice koja se uključila nakon što spor nije mogao biti riješen ", rekao je, te dodao da se HBK u to tek naknadno uključila.

No može li se i smije li se Sv. Otac danas držati one Roma locuta, cosa finita?, a za svoju eventualno pogrešnu odluku optužiti svoje klerike? To manje što ni Abbazia di Praglia ni Porečko-Pulska biskupija ne raspravljaju o dogmatskim pitanjima

Na novinarsko pitanje o odluci Visokoga trgovačkoga suda i povratku samostana Dajla talijanskim benediktincima, nadbiskup Devčić je, naglasivši kako to pitanje nije tematizirano na zasjedanju, odgovorio: " Ovo je pitanje striktno Porečke i pulske biskupije, odnosno župe Dajla i opatije Praglia u Italiji, kao i Svete Stolice koja se u to uključila kada se biskupija, odnosno župa s jedne strane i opatija Praglia nisu mogle dogovoriti.

Abbazia di Praglia je 27. lipnja 2006. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Bujama u kojem tuži sedam pravnih i fizičkih osoba među kojima su Biskupija, Župa Dajla, Republika Hrvatska, Grad Novigrad i drugi.

Tužitelj traži od Republike Hrvatske da se imovina vrati Abbazii di Praglia ili da ih obešteti Biskupija, jer smatraju da do 1954. godine na području Istre (Zona B) nisu vrijedili zakoni Jugoslavije, nego Italije.

Dva puta je Abbazia di Praglia izgubila spor na Općinskom sudu u Bujama.

O opataji Praglia razgovarao sam s novinarom Giovannijem Lugaresijem (sada je u mirovini, ali i dalje povremeno piše za Gazzettino, a za njega su mi kolege iz Padove kazali da je najveći stručnjak glede religijskih događanja na tim prostorima).

Naš vodić nam objašnjava kada je nastao samostan (XI. - XII. stoljeće), zašto se zove Praglia (vjerojatno od riječi Pratalea, odnosno prat, bile su tu dakle livade, a kasnije je prostor pošumljen), te da ih je prvi puta iz samostana izbacio i zapljenio im imovinu Napoleon (1806. - 1810.).

Praglia, mjesto na oko 15 km od Padove, došla su na prve stranice hrvatskih listova zbog slučaja oko nasljedstva nekretnina iz Dajle, u Istri.

Posjetio sam opatiju Praglia kao turist.

U svakom slučaju, sada su gubitnici i Poreč i Praglia, nakon što se Republika Hrvatska upisala u gruntovnicu.

Abbazia di Praglia, ne vodeći računa (svjesno?) o međunarodnim Osimskim sporazumima, na osnovu kojih su dobili obeštećenje, i o hrvatskim zakonima koji jasno kažu: Prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu ako je na ime naknade za oduzetu imovinu primio drugu imovinu, ili mu je naknada isplaćena od strane druge države (Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, čl. 51. st. 3), pokrenula je 2006. godine sudski spor protiv Biskupije, Župe Dajla, R.

Kada sam spomenuo kako se povratom imovine benediktincima iz Praglije krše Osimski sporazumi, jer se imovina daje Talijanima, a još je k tome opatija Praglia obeštećena od strane talijanske države, opat Villa je samo kazao kako benediktinski red nije nacionalni.

Danas je Praglia najbrojnija benediktinska opatija u Italiji, a imaju i svoje samostane u Veneciji, Africi, pa čak i u Bangladešu, gdje su samo dvojica redovnika.

Predmet dugogodišnjega dogovaranja između Benediktinske opatije Praglia i Porečke i pulske biskupije bila je podjela nekretnina vezanih uz benediktinski samostan Dajla, kod Novigrada u Istri, koje su jugoslavenske komunističke vlasti poslije rata (od 1945. do 1948.) oduzele, a benediktince protjerale, a Republika Hrvatska ih je na zahtjev župe Dajla i Porečke i pulske biskupije vratila kasnih devedesetih godina župi Dajla, odnosno Porečkoj i pulskoj biskupiji.

Kardinalska komisija dakle nije ni imala zadaću razmatrati treba li dati odštetu benediktincima ili ne, već predložiti konačno rješenje na temelju onoga što su Porečka i pulska biskupija i Benediktinska opatija Praglia prihvatile još 2006. godine.

Sporna imovina u Dajli je prije II. svjetskog rata pripadala benediktincima iz Benediktinske opatije Praglia kod Padove u Italiji.

Benediktinska zajednica iz Praglia-e izgubila je sve sudske procese kojima je nastojala spomenute nekretnine uknjižiti na trgovačko društvo, Abbazia d. o. o., za tu svrhu osnovano u Hrvatskoj.

I sada je benediktinska zajednica u Praglia-i zaključila da je došlo vrijeme da, oslanjajući se na kanonsko pravo i talijanski lobby u Vatikanskoj kuriji, iste nekretnine unutarcrkvenim postupkom, uz isključenje javnosti, stavi pod svoje vlasništvo.

Sveti Oče, s velikim osjećajem odgovornosti smatramo da je sada, budući da stvari ovako stoje, potrebna jedna stanka u ovom predmetu, potrebno je da prestane kazneni progon protiv naše Biskupije koji vodi Abbazia di Praglia a, žao nam je to reći, čini to također uz pomoć Kardinalske komisije, Kongregacije za redovnike i jednog dijela talijanske politike koja i dalje nastoji ostvarivati svoje posebne namjere u svezi s Istrom i Dalmacijom pa makar to bilo preko pojedinih crkvenih institucija.

Žao nam je to konstatirati, ali ovakva odluka Kardinalske komisije vrijeđa i ponižava našu Biskupiju jer nam se želi oduzeti nešto što smo dobili ne od Abbazia di Praglia nego od R.

Nakon sveukupne moralne i materijalne štete koju je Abbazia di Praglia nanijela našoj mjesnoj Crkvi, mi svećenici, okupljeni na dan Velikog četvrtka 2011., izražavamo odlučno protivljenje bilo kakvom ustupanju dobara naše Biskupije Opatiji u Praglii.

Ovaj spor benediktinaca iz Praglia i porečke biskupije treba gledati kroz naočale Pavla iz Tarza.

Abbate di Praglia sve šta se zna treba reči BRAVO

- Tom je odlukom određeno da se odnosne nekretnine, još u posjedu Biskupije, prenesu u vlasništvo hrvatske pravne osobe Abbazia d. o. o. koje je jedini vlasnik Opatija Praglia, obnavljajući tako, koliko je danas moguće, oporučnom voljom izvornoga darivatelja određeno stanje, koje se, zbog povijesnih događanja, mnoge godine nije poštivalo.

Osim toga, od Biskupije je zatražena odšteta Opatiji Praglia kao naknada za dobra koja je Biskupija već otuđila ili su jednostavno nepovratna.

S druge strane, kad bi Župa Dajla i Biskupija postupile prema odluci Kardinalske komisije i prenijele imovinu na trgovačko društvo« Abbazia d. o. o », koju je osnovana Abbazia di Praglia, platila sve sudske sporove, porez na prijenos nekretnina, štetu koje trpe druge 4 fizičke ili pravne osobe koje su tužene u ovom predmetu, te još jednim dijelom novčano obeštetila oo.