Govoreći o zdravstvenoj ispravnosti prehrambenih aditiva i njihovim dopuštenim vrijednostima u hrani, autorice upozoravaju da je temeljita toksikološka prosudba nekog aditiva vrlo složena, a procjena mogućih uzajamnih reakcija različitih aditiva u organizmu, ili reakcija aditiva s različitim štetnim tvarima - teškim metalima, ostacima pesticida, lijekovima - gotovo nemoguća.

Potreba uporabe prehrambenih aditiva javila se tijekom promjene načina življenja.

Toksikološka procjena temeljena na ispitivanjima laboratorijskih životinja može biti zakomplicirana čistoćom aditiva, npr. ortotoluen-sulfonamid u saharinu, transformacijama ili nestajanjem prehrambenih aditiva u procesiranju i čuvanju hrane, reakcijama produkata sa sastojcima namirnica, metaboličkim transformacijama hrane itd.

Antioksidansi - protiv kisika i slobodnih radikala Tehnološki antioksidansi svrstani su u grupu prehrambenih aditiva koji se namjeno dodaju u tijeku proizvodnje radi tehnološke funkcije priječenja djelovanja kisika na neke sastojke hrane.

Profesor Jim Stevenson, voditelj te studije, tvrdi: »Sad imamo jasan dokaz da smjesa određenih prehrambenih aditiva i konzervansa benzoata može štetno djelovati na ponašanje djece.«

Tek što je zabranjen prehrambeni aditiv Red 2 G, koji se na službenoj europskoj listi aditiva označavao brojem E-128, objavljena je najnovija znanstvena studija o štetnom utjecaju čitavog niza drugih prehrambenih aditiva za zdravlje djece (Lancet online 6. 9. 2007).

To posebno vrijedi za »standardne« industrijske prehrambene proizvode (za razliku od lokalnog sira mozzarelle) koji se masovno proizvode, a često su niže kvalitete (naprimjer, redovito veća uporaba prehrambenih aditiva poput štetnih bojila, konzervansa ili zaslađivača) i stoga nižih cijena od domaćih proizvoda.

Kao i u ostatku svijeta, tako i u Hrvatskoj postoje posebne odredbe koje se bave označavanjem prehrambenih aditiva te je proizvođač hrane zakonski primoran označiti sve aditive u nekom prehrambenom proizvodu.

provođenje anketa o unosu hrane, osobito onih nužnih za utvrđivanje i ocjenu uporabe prehrambenih aditiva ili određivanje graničnih vrijednosti drugih tvari u hrani;

Najučestalije znanstvene vijesti o štetnosti nekih od danas dopuštenih i čestih prehrambenih aditiva odnose se na pojedinačne pripadnike skupina bojila, pojačivača okusa i umjetnih sladila.

Dio tako dobivenog macerata destilira se i miješa s preostalim maceratom uz dodatak dozvoljenih prehrambenih aditiva.

Iako gotovo sve poznate supstancije mogu izazvati alergijsku reakciju u čovjeka, danas su poznati najčešći alergeni poput peludi, prašine, nekih metala (posebice nikla), lanolina, životinjske dlake, određenih lijekova (penicilin, aspirin), prehrambenih aditiva (benzojeva kiselina i sumporni dioksid) te nekih kemikalija koje nalazimo u sapunima i deterdžentima za pranje rublja.

Novijim pogledima na definiciju zdravstvene ispravnosti jasno se nazire da i sastav ili kakvoća namirnice utječu na zdravlje ljudi, a ne samo mikrobioške promjene, količina kontaminanta ili prehrambenih aditiva.

Potreba uporabe prehrambenih aditiva javila se tijekom promjene čovjekova načina življenja.

Uporabom prehrambenih aditiva taj rizik postaje minimalan, a hrana zadržava većinu svojih svojstava kroz duži vremenski period.

Agencija za standardiziranje hrane (The Food Standards Agency) trenutno financira daljnja istraživanja koja bi trebala dati daljnji uvid u kombinirano djelovanje prehrambenih aditiva.

U tom kontekstu pa makar i pod cijenu pojedinih, ajmo reć benignijih prehrambenih aditiva u tvorničkim sladoledima (koji kao najveću nuspojavu mogu uzrokovati zatvor, nadutost ili kod djece grčeve) preporučujem upravo njih jer em nećete (ili ne biste trebali) sami pojesti cijelu kutiju, em ćete čak i u verzijama koje nisu a priori deklarirane kao light pronaći proizvode koji nisu kalorijske bombe.

Potreba uporabe složenijih tehnologija, industrijski obrađenih sirovina uz uporabu prehrambenih aditiva te sustav pakiranja, pojavio se s promjenom načina življenja.

Većina sastojaka koje biste trebali izbjegavati spadaju u jednu od tri područja: prehrambenih aditiva, umjetnih sladila i umjetne boje.

Stručnjaci Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Udruge pojedinih grana prehrambene industrije sudjeluju u izradi propisa s područja prehrambenih aditiva.

Nakon toksikološke i funkcionalne evaluacije, aditiv se svrstava na Liste prehrambenih aditiva koji se smiju upotrebljavati.

Ako ste ipak zabrinuti za sigurnost uporabe prehrambenih aditiva, morate biti dobro informirani.

Osim prirodno prisutnih tvari u hrani, dodaci poput nekih prehrambenih aditiva sa sigurnošću izazivaju netoleranciju kod određene populacije, zbog čega su i količinski ograničeni regulativom, odredbama Pravilnika o prehrambenim aditivima.

Za to su, smatra se, odgovorne promjene u okolišu, prehrani i načinu stanovanja, ali i velika upotreba dezinfekcijskih sredstava, antibiotika, deterdženata i prehrambenih aditiva.

Direktivom EU 93/5/EEC, dana je Metodologija za monitoring unosa prehrambenih aditiva, kojoj je cilj bio: - utvrditi relevantne podatke za unos aditiva, - revidirati metodologiju koja je do tada korištena, - utvrditi pristup za svaki aditiv posebno (ne jednoobrazno) - ustanoviti sistemski postupak za identifikaciju aditiva (toksikološka svojstva) zbog kojih postoji zabrinutost zbog pretjeranog unosa, - razviti strategiju kojom će se postići pregled unosa iz svi izvora za aditive kod kojih postoji zabrinutost zbog mogućeg unosa Procjenu unosa prema predloženoj metodologiji radilo je nekoliko zemalja EU s podacima koje su skupljali od 1987 do 1999 godine (predugo razdoblje), što je zbog visokih troškova samog ispitivanja prihvaćeno, ali je cijeli konačni izvještaj imao vrlo preliminarnu vrijednost.

sadrži prehrambene aditive koji se ne smiju rabiti u određenoj vrsti hrane ili ako je sadržaj prehrambenih aditiva prisutnih u hrani iznad dopuštenih količina,

Pojednostavljena definicija prehrambenih aditiva kazuje kako je riječ o tvarima određenog kemijskog sastava koje se dodaju hrani u procesu tehnološke proizvodnje i obrade a s ciljem očuvanja osnovnih svojstava okusa, mirisa i same konzistencije.

Mnoga znanstvena istraživanja upućuju na uzročno-posljedičnu vezu između konzumiranja pojedinih prehrambenih aditiva i pojave određenih zdravstvenih smetnji i bolesti poput alergija, mučnina, glavobolja, metaboličkih poremećaja, sindroma ' ' kineskog restorana ' ', osteoporoze, oštećenja zubnoga tkiva, Alzheimerove bolesti, raznih tumora, hiperaktivnosti, sindroma poremećene pažnje u djece.

Zaključno se navodi obveza o preuzimanju već donijete Uredbe (EZ-a br. 1331/2008.) od strane Europskog parlamenta od 16.12.2008. i drugih propisa (kojima se uspostavlja zajednički postupak za odobravanje prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma) koje će biti izravno primjenjene u RH danom stupanja u EU, kao i odredbi (Zakona i Pravilnika) koji su već donijeti i obznanjeni u NN RH.

Dakle, dodavanje prehrambenih aditiva je tehnološki nužan postupak pri industrijskoj proizvodnji hrane.