Alma Premerl Zoko je modna novinarka čije savjete svakodnevno primjenjuje više od 100 000 žena.

Prvi ciklus obuhvatio je intervjue s tri arhitekta (Tomislav Premerl, Bogdan Budimirov i Vladimir Mattioni) koji su među strukom već dobro poznati zbog bogatog opusa i vrijednih projekata i realizacija.

Dugogodišnji rad Jože Ladovića pružio je priliku autorima izložbe Nadi Premerl i Nikoli Albanežeu za osmišljavanje koncepta prve izložbe koja govori o takvoj muzejskoj djelatnosti u Hrvatskoj.

Alma s direktoricom tvrtke Vesnom Srnec dijeli isti pogled na praktičnu modu Foto: Alma Premerl Zoko

NAKON PEDESET GODINA/TOMISLAV PREMERL I HRVOJ DEVIDE, izložba crteža

Styling za novi katalog je radila svima poznata modna savjetnica Alma Premerl Zoko, koja je stiliziranjem nove kolekcije ispričala priču klasike, elegancije, ženstvenosti i glamura, po uzoru na svjetske modne ikone poput Jackie Kennedy i Marlene Dietrich.

Muzejska savjetnica Nada Premerl nagrađena je za poseban doprinos muzejskoj struci i popularizaciji kulturnog i povijesnog života Zagreba.

biografija Nada Premerl rođena je u Otočcu 1939. godine.

Redakcija Zdrave Krave posjetila je mr. sc. tehničkih znanosti Jasminku Premerl, Quantec terapeutkinju, koja se ovakvim se istraživanjima bavi već nekoliko godina, radi u Sloveniji, a sada i u Hrvatskoj.

Mr. Premerl je za nas napravila jedan Quantec tretman kako bi što bolje razumijeli kako zapravo Quantec radi i objasnila nam sve prednosti ovakvog načina dijagnosticiranja i liječenja različitih tegoba.

No, upravo ta misao, ističe Premerl, »za nas je danas presudna u novijem pogledu na Kovačićevo djelo...«, ali možemo dodati i za razumijevanje tendencija nekoliko poznatih hrvatskih arhitekata posljednjih desetljeća prošloga i početka novoga stoljeća.

Kako doznajemo, dr. Tomislav Premerl, stručnjak osobito za razdoblje moderne, sa suradnicima iz Splita i Zagreba, zaključio je da se radi o vrijednom krajobrazu i strukturi rađenoj rukom, a dizajnerske se građevine iz pedesetih godina i razdoblja moderne, kakav je i Jadran, osobito cijene.

Ova zastava i Shwartzov prijedlog usvojeni su s 26 glasova za i 8 protiv. [ Zapisnik, 1902 ] Likovni predložak za zastavu izradio je slikar Branko Šenoa u suradnji s Bojničićem, a originalni crtež čuva se u MGZ. [ Premerl ]

Izgleda da se ovakva zastava koristila neko vrijeme, no da je ubrzo pohranjena u zbirku MGZ. [ Premerl ] Zvijezda je sa zastave skinuta tijekom restauracije izvedene 1994. godine, iako su bodovi u obliku peterokrake zvijezde gdje je stajala i danas jasno vidljivi.

Povjesničar umjetnosti i arhitekture Zvonko Maković podsjetio je da Tomislav Premerl u važnu trenutku, i nakon dva desetljeća, ponovno problematizira i revalorizira hrvatsku arhitekturu.

Nezaobilazan je povjesničar i teoretičar Tomislav Premerl, a u kulturološkom smislu jako je važna uloga arhitekta Andrije Rusana i njegova projekta, časopisa Oris, kao i organiziranje Dana Orisa s gostovanjima i predavanjima velikih inozemnih arhitekata u Zagrebu.

Tako je izložba bila popraćena manifestacijom ' Dani arhitekture moderne ' u Zaprešiću, na kojoj su sudjelovali istaknuti stručnjaci: Tomislav Premerl, dipl.ing.arh.; dr. sc. Ivo Maroević, prof. i doc.dr.sci.

Ova zastava čuvala se u gradskoj vijećnici na Markovom trgu, izgleda ne baš uvijek najbolje, jer kad je 1896. nađena u nekom kutku bila je to prilična novinska senzacija. [ Laszowski ] Od tad je opet u vijećnici sve do 1907. godine. [ Premerl ] Ova se zastava isticala u svečanim prigodama.

Autorica izložbe, muzejska savjetnica Nada Premerl stvorila je izložbu vrhunske kvalitete i u realizaciji zahtjevne zadaće okupila tim stručnjaka koji su svaki u svom segmentu pridonijeli uspješnoj realizaciji izložbe i kataloga te postigli jedinstvenu suradnju Muzeja grada Zagreba i Kraljevske operne kuće.

Modnoj savjetnici Almi Premerl Zoko izazov su upravo takve žene zbog kojih se odlučila poigrati modne dizajnerice

Promociji monografije i koncertu uz autore tekstova u monografiji, Nade Premerl, Ivana Mirnika i Antuna Petrušića, nazočili su i članovi Počasnog odbora za pripremu i provedbu programa kojima će se obilježiti Godina Milke Trnine, i to lady Jadranku Beresford Pierse, Dubravku Šeparović Mušović, Krunoslav Cigoj i Palma Klun Posavec.

- Nada Premerl: Potok u srcu Zagreba - Uz potok Medveščak od izvora do ušća Ova izložba pokazuje kroz desetak tema život i urbani razvoj uz potok Medveščak, od prapovijesti do danas, od njegova izvora povrh Kraljičina zdenca do ulijevanja u Savu te ističe sve važne momente urbanog, gospodarskog, svakodnevnog i zabavnog života na tome potezu.

Tomislav Premerl rođen u Zagrebu 1939. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata nova tradicija) 1985. godine.

U tinelu: Tomislav Premerl i Frane Dulibić

Buduće stilistice koje se obrazuju u Učilištu Profokusa, sa svojom mentoricom Almom Premerl Zoko upoznate su s radom kostimografa i stilista na HRT.

Urednik zbornika Tomislav Premerl ocijenio je da je arhitektura prisutna, ali i uvijek marginalizirana.

Objasnivši da zbornik nije klasična antologija, ali da ipak obrađuje bitna pitanja o arhitekturi koja je uvijek razapeta između ideologije i politike s jedne strane te kreativne sposobnosti s druge, koja je, ocijenio je Premerl, konačno pobijedila.

Premerl je bio suglasan s primjedbom Zvonimira Makovića da nisu obuhvaćena sva područja, poput Splita i Osijeka, ali smatra da je ipak održan bitan duh hrvatske arhitekture prošloga stoljeća koja je nedovoljno priznata.

Knjigu su pregledali i napisali recenzije također stručnjaci iz svoga područja: dr. sc. Daniel Premerl sa Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i dr. sc. Davor Balić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prije ove monografije postoji knjiga Milka Trnina objavljena 1966. godine, koju je kao dobro dokumentiranu biografiju napisao Trninin prijatelj Mate Grković, ali koja je već odavno rasprodana, te opširni dvojezični katalog izrađen u povodu izložbe u londonskom Covent Gardenu 2006. godine, čija je urednica Nada Premerl.