Tlak rashladne vode održava tlačnik pomoću električnih grijača i prskalica vode, koje se opskrbljuju vodom iz hladne grane primarnog kruga.

Kod nuklearnih elektrana razlikuju se primarno postrojenje, koje se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, te sekundarno postrojenje, kojemu pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane.

Temperatura primarnog kruga kontrolira se na temelju vanjske temperature.

Rashladno sredstvo primarnog kruga je voda koja cirkulira kroz reaktor i nalazi se pod tlakom 100 bara.

Voda primarnog kruga zagrijana u kanalima reaktora do temperature 260 - 280 Â C odlazi u generatore pare.

Voda primarnog kruga iz generatora pare s temperaturom 190 Â C dolazi u usisni priključak glavne cirkulacijske pumpe, koja osigurava protok vode kroz reaktor od 300 t/h.

Sve naprijed navedene komponente primarnog kruga NE Krško nalaze se unutar zaštitne zgrade.

Generator pare je jedan od komponenti primarnog kruga NE.

Cjevovodi primarnog kruga povezuju reaktor, parogeneratore i primarne pumpe.

Komponente primarnog kruga smještaju se u veliku zaštitnu (rektorsku) zgradu koja je dimenzionirana da izdrži tlak koji bi u njoj nastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (redovito se pretpostavlja lom jednog od primarnih cjevovoda).

U NEK-u smatraju kako je kvar odnosno ispuštanje vode iz primarnog kruga hlađenja reaktora neuobičajeno događanje. " Taj je događaj neuobičajen samo toliko što tri godine nije bilo nikakvog odstupanja od normalnih parametara, a zapravo spada u krug očekivanih događaja za koje smo pripremljeni ", rekao je Stane Rožman.

Temperaturu primarnog kruga odredit će vaš stručnjak, ovisno od vaše instalacije.

Tlačnik je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava tlak u primarnom krugu.

Plin SF6 služiisključivo kao izolacija između dijelova pod naponom i prema kućištu, što osigurava potpunu ekološku podobnost postrojenja, te isključuje potrebu eksploatacijskog održavanja primarnog kruga.

Tipični parametri rashladne vode primarnog kruga jesu:

Para odlazi u turbinu, a ohlađena voda primarnog kruga natrag u reaktor.

Glavne osobine IRIS-a su: integralni raspored komponenata primarnog kruga, 48 - mjesečni radni ciklus, čelični reflektor, tzv. Safety by Design način projektiranja projektom se isključuje vjerojatnost pojave neke nezgode.

U vrijeme našeg posjeta održavala se tlačna proba primarnog kruga rashladnog sredstva, a do kraja prosinca reaktor će biti napunjen teškom vodom i gorivom.

Pumpe su zatvorene izvedbe što pridonosi sigurnosti pogona jer ne može doći do istjecanja hladioca uz osovinu niti postoji mogućnost curenja iz primarnog kruga zbog degradacije brtvi na osovini.

Udovoljavanje kriteriju uspjeha uvjet je za početak daljnjih ispitivanja kod ponovnog puštanja u pogon. 27. Objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost će se smatrati ponovno puštenim u pogon nakon što su zadovoljeni kriteriji uspjeha za puštanje u pogon navedeni u programima i nakon što Zavod izda odobrenje na temelju dokaza da su ispunjeni svi uvjeti nuklearne sigurnosti. (2) Ograničenja i uvjeti za siguran pogon ili sigurnu razgradnju: 1. Prije započinjanja puštanja u pogon, korisnik objekta mora definirati ograničenja i stanja, čija svrha i sadržaj su navedeni u konačnom sigurnosnom izvješću. 2. Od početka puštanja u pogon, tijekom puštanja u pogon, pogona i tijekom razgradnje, definirana ograničenja i stanja moraju biti u skladu s postojećim stanjem tehnoloških postrojenja. 3. U slučaju da ograničenja i stanja budu narušena, korisnik objekta mora imati sustave za njihovo ponovno uspostavljanje. 4. Korisnik objekta mora analizirati slučajeve kršenja ograničenja i stanja i razvijati sustave preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje prekršaja. (3) Načela sigurne razgradnje: 1. Korisnik objekta mora obavijestiti Zavod o planiranom prestanku pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost najmanje pet godina prije planiranog trajnog prestanka pogona. 2. Odgovarajući sigurnosni uvjeti vezani uz pogon primjenjivat će se na postrojena koja rade u fazi razgradnje i tehnološke jedinice konstruirane kao podrška za razgradnju ili koje su u zaštitnom skladištu, i također za djelatnosti povezane s rastavljanjem, pripremom za odlaganje i odlaganjem tehnoloških jedinica. (4) Dokumentacija o aktivnostima i promjenama: 1. Korisnik objekta mora stalno bilježiti parametre važne za nuklearnu sigurnost tijekom gradnje, puštanja u pogon, pogona i razgradnje, tako da se bilježi vremenski okvir promjena vrijednosti parametara prije, tijekom i nakon prijelaznih stanja. 2. Od početka puštanja u pogon i tijekom pogona, korisnik objekta mora bilježiti: a) rezultate ispitivanja postrojenja tijekom gradnje i puštanja u pogon; b) prestanak narušavanja definiranih ograničenja i stanja; c) tijek pogona za vrijeme pogonskih promjena; d) rezultate i podatke ispitivanja, nadzora, održavanja i popravaka instalacija; e) parametre i podatke koji su važni za pribavljanje informacija o stanju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; f) vrijednosti površinske kontaminacije objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; g) podatke o događajima za vrijeme pogona; h) dokumente o kvalifikacijama, zdravstvenim pregledima, specijalnoj obuci i rezultatima provjere znanja zaposlenih; i) podatke o vrsti i količini ispuštenih radioaktivnih tvari, razinu zračenja u području objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i doze kojima su izloženi ljudi; j) podatke o promjenama izvedenima na objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; k) podatke o količini i kretanju nuklearnih materijala, posebnih materijala i postrojenja i radioaktivnog otpada; l) podatke o pregledima provedenim u skladu s propisanim uvjetima. 3. Tijekom puštanja u pogon, pogona, razgradnje i zatvaranja lokacije odlagališta, korisnik objekta mora osigurati održavanje, bilježenje i arhiviranje sljedeće dokumentacije: a) pogonski propisi; b) pogonski dijagrami; c) upute za rukovanje; d) propisi za održavanje; e) raspored pogona; f) planovi za slučaj izvanrednog stanja; g) pogonski dnevnici; h) ocjena pregleda i ispitivanja u skladu s glavnim programom za osiguranje kvalitete, uvjeti u pogledu kvalitete za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost i uvjeti u pogledu kvalitete određenih postrojenja. 4. Korisnik objekta može napraviti promjene samo u skladu s dokumentacijom odobrenom od Zavoda i u skladu s odobrenim programom osiguranja kvalitete. 5. Činjenice važne za nuklearnu sigurnost, pogonske dokumente, prateću tehničku dokumentaciju određenih instalacija, dokumentaciju o pogonu objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, izvješća o stanju nuklearne sigurnosti, sigurnosne analize i dokumentaciju navedenu u ovom Pravilniku korisnik objekta mora čuvati deset godina nakon prestanka pogona. 6. Promjene se moraju vršiti prema uvjetima projekta koji vrijede za originalne sustave, strukture i komponente ili dokumentaciji za njih. 7. Korisnik objekta mora utvrditi postupke i odgovornost za reviziju odobrene dokumentacije prije provedbe promjena. 8. Korisnik objekta će razviti i koristiti sustave za upravljanje privremenim promjenama, osiguravajući da svaka privremena promjena bude označena na lokaciji i u dokumentaciji. 9. Nakon provedbe promjena, prije ponovnog puštanja u pogon ili daljnje razgradnje, korisnik objekta mora jasno izvijestiti zaposlene o provedenim promjenama, a mjerodavna radna dokumentacija mora se dopuniti. (5) Protupožarna zaštita: Korisnik objekta mora stvoriti sustave za prevenciju požara i njegovu kontrolu prema zaključcima sadržanima u sigurnosnom izvješću za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i prema posebnim propisima. (6) Rukovanje s nuklearnim materijalima: 1. Prilikom rukovanja nuklearnim materijalima u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, korisnik objekta mora isključiti eventualnu mogućnost razvoja fisijske lančane reakcije i oslobađanja radioaktivnih tvari u prirodni okoliš. 2. Nuklearna sigurnost kod rukovanja nuklearnim materijalima mora se osigurati od strane korisnika objekta tako što će se: a) koristiti postrojenja predviđena projektom i postrojenja koja su ispitana; b) poduzeti aktivnosti u skladu s pogonskom dokumentacijom i na temelju rezultata sigurnosnih analiza koji su prikazani u sigurnosnim izvješćima. 3. Rukovanje nuklearnim materijalima i srodne aktivnosti korisnik objekta mora provoditi prema pogonskoj dokumentaciji, koja sadrži: a) postupke za pojedine stupnjeve tijekom pogona; b) uvjete za spremnost sustava, struktura i komponenti; c) uvjete za sigurnosne mjere; d) identifikacijske podatke i planove za skladištenje nuklearnih materijala; e) podatke o koncentraciji sredstava za neutronsku apsorpciju u rashladnom sredstvu primarnog kruga i u bazenu s istrošenim gorivom u objektima u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima. 4. Svaku tehnološku operaciju popraćenu s izmještanjem nuklearnog materijala korisnik objekta mora zabilježiti u posebnom dokumentu, uz prikaz mjesta podrijetla i konačnog odredišta.

Komponente primarnog kruga smještaju se u containment ili zaštitnu posudu.

Zaštitna posuda je projektirana za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa).

Osnovna karakteristika ovih sustava je da se predaja topline vrši preko izmjenjivača topline kod kojih se, putem primarnog kruga cijevnim sustavom transportira vruća voda za dogrijavanje bazenske vode u izmjenjivač, gdje se zagrijava, odnosno predaje toplina bazenskoj vodi u sekundarnom krugu dogrijavanja (isprepliću se cijevi " vruće " vode iz sustava grijanja sa " hladnim " cjevovodom bazenske vode).

Kaže on da je ovaj kvar (manje istjecanje vode iz primarnog kruga hlađenja reaktora u za to namijenjen spremnik) uglavnom nepotrebno poprilično uzbunio javnost.

Razlika obi? nih i sigurnosnih svjetlosnih zavjesa, s tehni? kog stajališta, je u tome što sigurnosne zavjese imaju sve strujne krugove redundantne, tako da u slu? aju ispada primarnog kruga sekundarni automatizmom preuzima njegovu ulogu i javlja korisniku kako je došlo do ispada, pa ovaj može izvršiti zamjenu sigurnosne svjetlosne zavjese u razumnome roku.

Susrećemo nekoliko tipova NE čija je razlika u vrsti primarnog postrojenja (reaktorskog), koje se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.

U primarnom izmjenjivaču topline rastaljene soli primarnog kruga predaju toplinu sekundarnom rashladnom sredstvu rastaljenoj smjesi NaBF 4 i NaF.

kolektorsko polje ili geosonde, dizalice topline, akumulacijski spremnici, spremnici tople vode, toplinska stanica za protočnu pripremu tople vode, ostala oprema primarnog kruga kao oprema za automatsku regulaciju i pribor za postavljanje;

(1) Primarni krug, reaktorska posuda i jezgra nuklearnog reaktora: 1. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru, primarni krug i njegovi pomoćni sustavi, kontrolni i sigurnosni sustavi moraju biti projektirani tako: a) da se tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara, omogući izdržljivost, životni vijek i funkcionalna pouzdanost za komponente i postrojenja uz odgovarajuću pričuvu, b) da ne bude nedopustivog ispuštanja rashladnog sredstva, c) da materijali koji se koriste za njihovu izradu budu odabrani tako da se tijekom normalnog pogona što je manje moguće aktiviraju zračenjem, d) da budu dovoljno otporni na pojavu i razvoj kvarova. 2. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru i oprema primarnog kruga moraju biti projektirane tako da se omogući redovito i stalno praćenje njihova stanja i da se omoguće ispitivanja potrebna za provjeru nuklearne sigurnosti tijekom trajanja normalnog pogona. 3. Izvedbe reaktorskih posuda nuklearnog reaktora i opreme primarnog kruga moraju sadržavati: a) programe i metode za nadzor i ispitivanje; b) kriterije za ocjenu rezultata nadzora i ispitivanja; c) primijenjene višestruke fizičke barijere koje sprječavaju istjecanje radioaktivnih tvari u radno okružje i u prirodni okoliš; d) barem tri različite vrste sustava koji nadziru i procjenjuju istjecanje tijekom pogona. 4. Konzervativni pristup korišten pri projektiranju jezgre nuklearnog reaktora i pratećih kontrolnih i sigurnosnih sustava mora osigurati: a) da sve unutarnje komponente reaktora budu projektirane, izrađene i postavljene tako da se odupru statičkim i dinamičkim utjecajima tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara u mjeri potrebnoj da se osigura sigurna obustava nuklearnog reaktora, održava podkritičnost i odgovarajuće hlađenje jezgre nuklearnog reaktora; b) da se ne prijeđu granične vrijednosti parametara gorivne šipke tijekom normalnog i nenormalnog pogona; c) da se tijekom izvanrednog stanja: spriječe i ograniče uvjeti promptne kritičnosti, nuklearni reaktor može sigurno dovesti u podkritično stanje i zadržati u njemu, aktivna zona može hladiti tijekom čitavog perioda oslobađanja topline, ne premaše granične vrijednosti parametara gorivne šipke. 5. Izvedba gorivnog elementa mora: a) osigurati da maksimalne vrijednosti određenih parametara koji djeluju kao temelj za projektiranje drugih sustava ne budu premašene tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara; b) se temeljiti na svojstvima korištenih materijala, učincima ionizirajućeg zračenja i kemijskih utjecaja na materijale, učincima statičkog, dinamičkog i termalnog naprezanja uzevši u obzir neodređenost ili nesigurnost u proračunu; c) biti utemeljena na podacima koji su u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni eksperimentalnim i pogonskim iskustvom. 6. Mehanički dijelovi jezgre ili mehanički dijelovi smješteni u blizini jezgre moraju biti tako projektirani da su otporni na statičke i dinamičke utjecaje tijekom pogona i tijekom pretpostavljenih pogonskih događaja te da njihov kvar ne poveća reaktivnost i ne sprječava obustavu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ili odvođenje ostatne topline. (2) Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu: 1. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju nadoknaditi istjecanja i promjene količine rashladnog sredstva tijekom normalnog i nenormalnog pogona uzimajući u obzir ispust rashladnog sredstva radi pročišćavanja. 2. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju uklanjati produkte korozije i fisije iz oštećenih gorivnih elemenata održavajući potrebne parametre čistoće rashladnog sredstva primarnog kruga. (3) Rashladni sustav jezgre nuklearnog reaktora: 1. Izvedba sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora mora osigurati: a) pouzdano hlađenje jezgre tijekom graničnog projektom predviđenog kvara uzrokovanog gubitkom sredstva za hlađenje tako da: temperatura košuljice gorivnih šipki ne prelazi dopuštene vrijednosti, energetski doprinos kemijskih reakcija u košuljici gorivne šipke ne prijeđe dopuštenu vrijednost, ne dođe do geometrijskih promjena gorivnih elemenata i unutarnjih dijelova nuklearnog reaktora, koje bi mogle utjecati na učinkovitost hlađenja, se ostatna toplina odvodi tijekom perioda njezinog oslobađanja. b) odgovarajuću rezervu, sposobnost međusobnog povezivanja, nadzor ispuštanja i zahvata tako da sustav za zaštitno hlađenje jezgre reaktora radi pouzdano i tijekom jednostrukog kvara; c) sposobnost sustava da podrži odvođenje topline iz jezgre do razine predviđene projektom; d) sposobnost poduzimanja povremenih ispitivanja i inspekcije: čvrstoće i nepropusnosti sustava, aktivnih elemenata sustava i funkcionalnog ispitivanja tih elemenata, sustava kao cjeline i funkcionalnog ispitivanja sustava pod uvjetima koji su bliski pogonskim uvjetima. 2. Sustav za odvođenje ostatne topline mora biti projektiran tako da u slučaju obustave objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost granični parametri gorivne šipke ne budu premašeni. 3. Projekt mora uključivati dopunu sigurnosnom sustavu za odvođenje ostatne topline, praćenje istjecanja rashladnog sredstva i sposobnost zahvata tako da sustav za uklanjanje ostatne topline radi pouzdano i u slučaju jednostrukog kvara i gubitka vanjskog napajanja električnom energijom. 4. U projektu sekundarnog kruga se mora osigurati: a) pouzdano odvođenje topline iz primarnog kruga; b) identifikaciju eventualnog istjecanja rashladnog sredstva iz primarnog u sekundarni krug, a ako se takvo istjecanje ustanovi, sprječavanje daljnjeg širenja. 5. Projekt mora uključivati rješenje za pouzdani konačni ponor topline iz postrojenja tijekom stanja normalnog pogona, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara a, tijekom teških nesreća, dati djelomičan doprinos odvođenju topline.

Zajedno s ostalim sustavima, ovi sustavi moraju: a) umanjiti aktivnost radioaktivnih tvari po jedinici volumena i regulirati sastav fisijskih produkata; b) pratiti i održavati prostornu koncentraciju vodika na dopuštenoj vrijednosti u cilju osiguranja cjelovitosti zaštitne zgrade. 16. Zaštitna zgrada opremljena sustavima za smanjenje tlaka i temperature mora imati rezervu za bitne potporne sustave, strukture i komponente tako da osigura njihov pogon uzevši u obzir kriterij jednostrukog kvara. (5) Sigurnosne analize i analize teških nesreća: 1. Projekt mora uključivati analizu odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost barem na sljedeće pretpostavljene začetne događaje: a) mala, srednja i velika istjecanja rashladnog sredstva primarnog kruga; b) puknuće glavnog parovoda i cjevovoda napojne vode; c) smanjenje protoka rashladnog sredstva kroz reaktor; d) povećanje ili smanjenje protoka napojne vode; e) povećanje ili smanjenje protoka pare; f) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila tlačnika; g) neželjeno aktiviranje sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; h) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila parogeneratora; i) neželjeno zatvaranje glavnih izolacijskih ventila parovoda; j) lom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; k) nekontrolirano izbacivanje kontrolnih šipki; l) izvlačenje kontrolnih šipki; m) gubitak vanjskog napajanja električnom energijom; n) nesreća pri rukovanju gorivnim elementima; o) kvar sustava za kemijsku i volumnu kontrolu; p) ispuštanje rashladnog sredstva iz primarnog kruga kroz pomoćne sustave, obilazak zaštitne zgrade; r) gubitak odvođenja topline u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; s) gubitak hlađenja bazena za skladištenje. 2. Projekt mora uključivati analize odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na barem sljedeće vanjske pretpostavljene začetne događaje: a) nepovoljne prirodne uvjete koji uključuju: ekstremno opterećenje vjetrom, ekstremnu vanjsku temperaturu, ekstremne oborine i lokalne poplave, ekstremne temperature rashladne vode i smrzavanje, potrese; b) pad zrakoplova; c) utjecaj ljudskih djelatnosti i industrijskih aktivnosti u blizini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost. 3. Projekt mora uključiti analize sljedećih scenarija za izvanredno stanje: a) pretpostavljene tranzijente bez sigurnosne obustave reaktora; b) potpun gubitak unutarnjeg napajanja električnom energijom (gubitak svih izmjeničnih izvora napajanja); c) potpun gubitak napojne vode; d) ispuštanje primarnog rashladnog sredstva uz kvar sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; e) gubitak rashladnog sredstva reaktora u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; f) potpun gubitak procesne vode; g) gubitak funkcije odvođenja topline iz jezgre; h) nekontrolirano smanjenje koncentracije borne kiseline u reaktoru; i) lom nekoliko cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; j) lom parovoda s istovremenim lomom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru. 4. Na temelju pogonskog iskustva, prikladnih sigurnosnih analiza i istraživačkih rezultata, adresirajući teške nesreće, u projektu se mora uzeti u obzir: a) mogućnost višestrukih kvarova sigurnosnih sustava s posljedičnom prijetnjom cjelovitosti fizičkih barijera u pogledu oslobađanja radioaktivnih tvari; b) skupinu određenih događaja, polazeći od pretpostavljenih začetnih događaja i koristeći kombinaciju vjerojatnosnih metoda, determinističkih metoda i tehničke procjene, te njihovo naknadno preispitivanje uz uporabu skupine kriterija kako bi se odredilo koja teška nesreća je unutar projektne osnove; c) ocjenu i provedbu bilo kojih projektnih promjena ili promjena u dokumentaciji ili pogonskim propisima, koje bi mogle umanjiti vjerojatnosti pojave određenih događaja prema točki b) ili ublažiti njihove posljedice, ako je njihova provedba razumno izvediva; d) mogućnost korištenja određenih sigurnosnih sustava i sustava koji nisu izravno povezani s nuklearnom sigurnošću, kao što su pomoćni privremeni sustavi za obavljanje funkcija različitih od onih prvobitno uzetih u obzir i pod uvjetima koji su različiti od pretpostavljenih pogonskih uvjeta, kako bi se objekt s nuklearnim reaktorom doveo u kontrolirano stanje ili ublažile posljedice određenih događaja prema točki b) podstavka 4. ovoga stavka; e) osiguranje pogonskih propisa koji se odnose na izvanredna stanja tijekom njihova trajanja; f) da kod objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost izgrađenih s više jedinica, korištenjem raspoloživih pomoćnih sustava iz drugih jedinica nije doveden u opasnost siguran pogon tih jedinica. 5. U analizama graničnih projektom predviđenih kvarova mora se uzeti u obzir neodređenost korištenih parametara, osiguravajući da rezultati analize budu konzervativni. (6) Protupožarna zaštita: U projektu se mora osigurati da pojava požara na bilo kojem mjestu ne sprječava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora i njegovo održavanje u sigurnom stanju, te da ne uzrokuje oslobađanje radioaktivnih tvari ili ozračenje ljudi iznad utvrđenih granica. (7) Centar za kontrolu izvanrednih stanja (tehnički potporni centar): Projekt mora uključiti centar za kontrolu izvanrednih stanja, koji mora biti odvojen od kontrolne sobe i pričuvne kontrolne sobe, i tijekom nesreće mora djelovati kao radni prostor za grupu djelatnika za kontrolu izvanrednih stanja.