Obzirom na to da su spomenuti organski polutanti iz zraka skloni vezanju u slojeve, velikom brzinom na sebe skupljaju i anorganske slojeve prljavštine poput prašine, sitnih čestica koje u sklopu ispušnog plina izlaze iz automobila i slično.

EKO TEST se sastoji od vizualne kontrole nabrojenih uređaja te mjerenjem sastava ispušnog plina na uređajima iz članka 10. točka 12. i 13. Način mjerenja ispušnih plinova ovisi o vrsti ugrađenog motora u vozilo.

Izmjerene i izračunate vrijednosti ispušnog plina se uspoređuju s posebno pripremljenim proizvođačkim podacima za EKO TEST, a ako proizvođački podaci nisu poznati, izmjerene i izračunate vrijednosti se uspoređuju s propisanim vrijednostima.

Golf BlueMotion će uz emisiju ispušnog plina od 85 g/km trošiti svega 3,2 litre dizela.

3) Dizelski motori nakon što je motor postigao radnu temperaturu propisanu od strane proizvođača vozila, srednji koeficijent zacrnjenja ispušnog plina (k) nakon tri ili više slobodnih ubrzanja neopterećenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najveće brzine vrtnje ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvođača vozila.

Ako podaci proizvođača o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj temperaturi motora nisu poznati onda srednji koeficijent zacrnjenja ispušnog plina »k« ne smije prelaziti vrijednost:

Unutar kanala, plinovi vruće peći prolaze kroz cijev predgrijača, prenoseći toplinu ispušnog plina prema zraku u predgrijaču.

I meni je malo nerealna temperatura koju spominje Skviki ali ti moram napomenuti da je i u nekim drugim primjerima temperatura izrazito visoka, temperatura ispušnog plina kod benziskih turbo motora prelazi preko 815 stupnjeva a mašina preživi, tak da je Skviki blizu istine kaj se tiče temperature koja se moguće stvorila u unutrašnjosti broda... no to nema veze i nije opravdanje da je brod gorio a oni gledali....

Količina krutih čestica koje skupi svaki par filtra mora biti sljedeća: V ep: protok kroz filtre V mix: protok kroz tunel M: masa krutih čestica (g/km) M limit: granična masa krutih čestica (propisana granična masa, g/km) m: masa čestica koje se skupljaju filtrima (g) d: stvarna udaljenost koja odgovara radnomu ciklusu (km) M = ili m = M. d Omjer uzorkovanja krutih čestica (Vep/Vmix) usklađuje se tako da za M = Mlimit, 1 Površina filtra sastoji se od materijala koji je hidrofoban i inertan prema sastojcima ispušnog plina (filtri od staklenih vlakana obloženi fluorokarbonom ili istovrijednim materijalom). 4.3.1.2 Točnost Analizatori moraju imati raspon mjerenja kompatibilan s točnošću potrebnom za mjerenje koncentracija štetnih sastojaka uzorka ispušnih plinova.

Metoda umjeravanja koja se upotrebljava opisana je u Dodatku 6. za analizatore navedene u točki 4.3.1. 4.4 Mjerenje obujma 4.4.1 Metoda mjerenja ukupnog obujma razrijeđenoga ispušnog plina sadržanog u uređaju za uzorkovanje konstantnog obujma mora biti takva da mjerenje bude točno 2 %. 4.4.2 Umjeravanje uređaja za uzorkovanje konstantnog obujma Uređaj za mjerenje obujma sustava za uzorkovanje konstantnog obujma mora se umjeravati metodom koja je dovoljna za osiguranje propisane točnosti i s učestalošću dovoljnoj za održavanje te točnosti.

2. DEFINICIJE Za potrebe ovoga pravilnika: 2.1. »Tip vozila« označava kategoriju motornih vozila koja se bitno ne razlikuju: 2.1.1. po ekvivalentnoj inerciji određenoj u ovisnosti o referentnoj masi, kao što je propisano u točki 5.1 dodatka 4. 2.1.2. po značajkama motora i vozila koje su određene u dodatku 1. 2.2. »Referentna masa« označava »masu neopterećenog vozila« uvećanu za 100 kg u svrhu ispitivanja prema dodacima 4. i 8. 2.2.1 »Masa neopterećenog vozila« označava masu vozila u voznom stanju, bez vozača, putnika ili tereta, ali s 90 % punim spremnikom za gorivo i uobičajenim alatom i zamjenskim kotačem, ako je predviđen. 2.3. »Najveća masa« označava najveću tehnički dopuštenu masu prema izjavi proizvođača vozila (ta masa može biti veća od najveće mase koju dopušta nacionalni zakonodavac). 2.4. »Plinoviti štetni spojevi« označavaju emisiju u ispušnom plinu ugljikova monoksida, dušikovih oksida izraženo kao ekvivalentni dušikov dioksid (NO2) i ugljikovodika izraženo kao ekvivalent: C1H 1,85 za benzin C1H 1,86 za diezelsko gorivo C1H 2,525 za UNP CH 4 za PP. 2.5. »Štetne čestice« označavaju sastojke ispušnog plina koji su odvojeni iz razrijeđenog ispušnog plina pri temperaturi od najviše 325 oK (52 oC) pomoću pročišćavača opisanih u dodatku 4. 2.6. »Emisija iz ispušnog sustava« označava: za motore s vanjskim izvorom paljenja, emisiju plinovitih štetnih spojeva; za motore sa samozapaljenjem, emisiju plinovitih štetnih spojeva i emisiju štetnih čestica. 2.7. »Emisija isparavanjem« označava pare ugljikovodika koje su izašle iz sustava za gorivo vozila, osim onih u emisiji iz ispušnog sustava. 2.7.1 »Gubitci iz spremnika goriva« su ugljikovodici koji su izašli iz spremnika goriva zbog promjena temperature u spremniku (izraženo kao ekvivalent C1H2.33). 2.7.2. »Gubitci iz toplog motora« su ugljikovodici koji su izašli iz uređaja za gorivo, vozila, koje stoji nakon jednog razdoblja vožnje (izraženo kao ekvivalent C1H2.20). 2.8. »Kućište koljenaste osovine« je prostor u motoru ili izvan njega koji je povezan s koritom za ulje s unutarnjim ili vanjskim cijevima, kroz koje mogu izaći pare ili plinovi. 2.9. »Uređaj za pokretanje hladnog motora« je uređaj koji privremeno obogaćuje smjesu goriva i zraka te olakšava pokretanje motora. 2.10. »Uređaj za olakšavanje pokretanja motora« je uređaj koji olakšava pokretanje motora bez obogaćivanja smjese goriva i zraka, npr. odnosi se na grijače, pomicanje početka ubrizgavanja, itd. 2.11. »Obujam motora« označava: 2.11.1. kod motora s pravocrtnim gibanjem klipa, nazivni obujam (razlika između najvećeg i najmanjeg obujma cilindra) svih cilindara; 2.11.2. kod motora s okrećućim klipom (Wankel), dvostruku vrijednost obujma koji se dobije kao razlika najvećeg i najmanjeg obujma između kućišta motora i jedne strane okrećućeg klipa tijekom jednoga radnog ciklusa, računajući za sve klipove. 2.12. »Uređaji za kontrolu štetne emisije« (onečišćenja) su uređaji na vozilu koji kontroliraju i/ili ograničavaju emisiju iz ispušnog sustava i emisiju isparavanjem. 2.13. »OBD« označava sustav automatske dijagnostike za kontrolu emisije ugrađen u vozilo, koji ima sposobnost određivanja vjerojatnog područja neispravnosti pomoću kodova grešaka pohranjenih u memoriji računala. 2.14. »Ispitivanje vozila u uporabi« označava ispitivanje i ocjenu sukladnosti koja se provodi prema točki 8.2.1 ovoga pravilnika. 2.15. »Ispravno održavano i korišteno« za potrebe ispitivanja vozila označava da takvo vozilo zadovoljava kriterije za prihvaćanje vozila koje je odabrano prema postupku koji je određan u točki 2. dopune 3. ovoga pravilnika. 2.16. »Poremećajni uređaj« (defeat device) označava bilo koji dio koji je konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, brzinu vrtnje motora, prijenosni omjer u mjenjaču, podtlak u usisnom vodu ili neki drugi parametar za potrebe aktiviranja, modulacije, usporavanja ili deaktiviranja funkcije nekog dijela u sustavu kontrole emisije, pri čemu se smanjuje učinkovitost sustava kontrole emisije, u uvjetima za koje je razumno očekivati da mogu nastupiti kod uobičajenog pogona i uporabe vozila.

Ali tada barem nema smrada od golemih količina ispušnog plina automobila koji se (ne) potrebno vrte po gradu u potrazi za parkingom, kao što su nekad na zapadu ispirali pijesak tražeći u njemu zlato.

3.2.3.12. spojnih elemenata nepropusnih za plin, sa sposobnošću brzoga brtvljenja (Q), između brzodjelujućih ventila i vreća za uzorke; spojevi se moraju automatski zatvarati na strani vreće s uzorcima; kao alternativa, mogu se upotrebljavati drugi načini prijenosa uzoraka do analizatora (trosmjerni zaustavni jezičci, npr.) 3.2.3.13. vreća (B) za skupljanje uzoraka razrijeđenih ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje tijekom ispitivanja; moraju biti dovoljnoga kapaciteta kako ne bi sprečavali protok uzoraka; materijal vreće mora biti takav da ne utječe ni na sama mjerenja ni na kemijski sastav uzoraka plina (npr., laminirani polietilenski/poliamidni filmovi ili fluorinirani poliugljikovodici) 3.2.3.14. mjerača pritiska (G), koji je precizan i točan unutar 0,4 kPa 3.2.3.15. osjetila temperature (T), koji je precizan i točan unutar 1 K i ima vrijeme odziva od 0,1 sekunde do 62 % raspona temperatura (mjereno silikonskim uljem) 3.2.3.16. mjerne Venturijeve cijevi kritičnoga protoka (MV), za mjerenje obujma protoka razrijeđenoga ispušnog plina 3.2.3.17. uređaja za upuhivanje (BL) dovoljnoga kapaciteta za rad s potpunim obujmom razrijeđenoga ispušnog plina 3.2.3.18. kapaciteta sustava CFV-CVS koji mora biti takav da u svim radnim uvjetima koji mogu nastati tijekom ispitivanja ne dođe do kondenzacije vode.

Dizelski motori, za razliku od benzinskih, nemaju ventil za gas pa postoji dovoljna količina ispušnog plina kako bi turbo punjač učinkovito radio, čak i pri malom broju okretaja

Vozio sam auto na dijagnostiku i imam par pitanja o greskama koje sam pronasao na njemu. 1. Senzor polozaja bregaste osovine električna greška (šta je ustvari tu kvar, da li moram promeniti senzor ili se to moze rijesiti na neki drugi način i da li će to naškoditi autu ako ga ne promjenim s vremenom) 2. Magnetski ventil za povrat ispušnog plina neplauzibilno (ovo stvarno ne razumijem o cemu se radi: D) 3. Signal za brzinu unazad stalno isključen (da li je i tu u pitanju neki senzor i da li se to moze rijesiti.

Ispušni plinovi ispitivanog vozila se razrjeđuju, uzorkuju i analiziraju prema niže opisanom postupku, i nakon toga mjeri ukupna količina razrijeđenog ispušnog plina.

Katalizator kod ove tehnologije ima poseban zadatak: dušični oksid (NOx) kao sastavni dio ispušnog plina pretvara u dušik i vodu.

Protok ispušnih plinova jednog ispitnog uređaja za starenje može se razdijeliti u više struja, pod uvjetom da svaka struja ispušnog plina ispunjava zahtjeve ovoga Dodatka.

Ako ispitni uređaj ima više od jedne struje ispušnog plina, sustavi s više katalizatora mogu se podvrgnuti starenju istodobno.

Taj uređaj ne smije utjecati na koncentracije štetnih sastojaka u razrijeđenim plinovima uzetim naknadno za analizu 3.1.3.4 sustava regulacije temperature (TC), koji se upotrebljava za predgrijavanje izmjenjivača topline prije ispitivanja i za održavanje temperature tijekom ispitivanja, tako da odstupanja od predviđene radne temperature budu ograničena na 6 K 3.1.3.5 volumetrijske pumpe (PDP pumpa), upotrijebljene za prijenos protoka konstantnog obujma mješavine zraka/ispušnoga plina; kapacitet protoka pumpe mora biti dovoljno velik da ukloni kondenzaciju vode u sustavu u svim radnim uvjetima koji nastanu tijekom ispitivanja; to se općenito osigurava uporabom volumetrijske pumpe s kapacitetom protoka: 3.1.3.5.1. dvostruko većim od najvećega protoka ispušnoga plina koji se proizvodi ubrzanjima ciklusa vožnje, ili 3.1.3.5.2 dovoljnim da osigura da je koncentracija CO2 u vreći uzorka razrijeđenog ispušnog plina manja od 3 % po obujmu. 3.1.3.6 osjetila temperature (T1) (točnost i preciznost 1 K) postavljena na točku neposredno iznad volumetrijske pumpe; mora biti postavljen tako da neprekinuto prati temperaturu mješavine razrijeđenoga ispušnog plina tijekom ispitivanja 3.1.3.7 mjerila tlaka (G 1) (točnost i preciznost 0,4 kPa) postavljena neposredno ispred mjerila obujma, a upotrebljava se za bilježenje gradijenta tlaka između mješavine plina i atmosferskog zraka 3.1.3.8 drugog mjerila tlaka (G 2) (točnost i preciznost 0,4 kPa) postavljena tako da se može zabilježiti različit tlak između ulaza i izlaza iz pumpe 3.1.3.9 izlaza za uzorkovanje (S 1 i S 2) za uzimanje konstantnih uzoraka razrijeđenog zraka i mješavine razrijeđenoga ispušnog plina/zraka 3.1.3.10. filtra (F) za izvlačenje krutih čestica iz protoka plina sakupljenog za analizu 3.1.3.11. pumpi (P) za skupljanje konstantnog protoka zraka za razrjeđivanje kao i razrijeđene mješavine ispušnog plina i zraka tijekom ispitivanja 3.1.3.12. regulatora protoka (N) koji osiguravaju konstantan ujednačen protok uzoraka plina uzetih tijekom ispitivanja iz sonda za uzorkovanje S 1 i S 2; protok uzoraka plina mora biti takav da na kraju svakog ispitivanja količina uzoraka bude dovoljna za analizu (10 litara po minuti) 3.1.3.13. mjerača protoka (FL) za usklađivanje i praćenje konstantnog protoka uzoraka plina tijekom ispitivanja 3.1.3.14. brzodjelujućih ventila (V) za odvraćanje konstantnog protoka uzoraka plina u vreće za uzorke ili vanjski odušak 3.1.3.15. spojnih elemenata nepropusnih za plin, sa sposobnošću brzoga brtvljenja (Q) između brzodjelujućih ventila i vreća za uzorke; spoj se mora automatski zatvarati na strani vreće za uzorke; kao alternativa, mogu se upotrijebiti drugi načini prijenosa uzoraka do analizatora (trosmjerni ventili, na primjer) 3.1.3.16. vreća (B) za skupljanje uzoraka razrijeđenoga ispušnog plina i zraka za razrjeđivanje tijekom ispitivanja; moraju biti dovoljnog kapaciteta da ne sprečavaju protok uzorka; materijal vreće mora biti takav da ne utječe na sama mjerenja i na kemijski sastav uzoraka zraka (napr.: laminirani polietilenski/poliamidni filmovi ili fluorinirani poliugljikovodici) 3.1.3.17. digitalnoga brojila (C) za bilježenje broja okretaja koje volumetrijska pumpa izvrši tijekom ispitivanja. 3.1.4. Dodatna oprema potrebna pri ispitivanju vozila s dizelskim motorima Za udovoljavanje zahtjeva iz točaka 4.3.1.1. i 4.3.1.2. Dodatka III. moraju se upotrebljavati dodatni sastavni dijelovi unutar iscrtkanih crta na slici III.5.3.1.pri ispitivanju vozila s dizelskim motorima: Fh je grijani filtar S3 je točka uzorka blizu komore za miješanje V h je grijani višesmjerni ventil Q je brzi spojnik koji dopušta da se uzorak atmosferskog zraka BA analizira na HFID, HFID je grijani jonizaciski analizator u plamenu, R i I su načini integriranja i bilježenja trenutačnih koncentracija ugljikovodika, Lh je grijana linija uzoraka.

Promjenjiva brzina protoka mješavine razrjeđivanja i ispušnog plina održava se kao sonična brzina koja je izravno razmjerna kvadratnom korijenu temperature plina.

Budući da su i tlak i temperatura jednaki na dva ulaza sapnice, obujam protoka plina odvraćenog za uzorkovanje razmjeran je ukupnome obujmu proizvedene mješavine razrijeđenoga ispušnog plina te su time zadovoljeni zahtjevi ovoga Dodatka. 3.2.2. Slika III.5.3.2. shematski je nacrt takvog sustava uzorkovanja.

Mogu se upotrebljavati dodatni sastavni dijelovi poput instrumenata, ventila, solenoida i prekidača kao dodatni podatci i za usklađivanje funkcija sustava sastavnih dijelova. 3.2.3. Oprema za skupljanje sastoji se od: 3.2.3.1. filtra (D) za zrak za razrjeđivanje, koji se može prema potrebi unaprijed grijati: filtar se mora sastojati od aktivnoga drvenog ugljena uglavljena između slojeva papira te se mora upotrebljavati za smanjivanje i ustaljenje ugljikovodične pozadinske emisije zraka za razrjeđivanje 3.2.3.2. komore za miješanje (M), u kojoj se ispušni plin i zrak miješaju homogeno 3.2.3.3. separatora ciklona (CS) za izvlačenje krutih čestica 3.2.3.4. dviju sonda za uzorkovanje (S 1 i S 2) za uzimanje uzoraka zraka za razrjeđivanje i mješavine ispušnoga plina/zraka 3.2.3.5. Venturijeve sapnice kritičnoga protoka uzorka (SV), za uzimanje razmjernih uzoraka razrijeđenoga ispušnog plina na sondi za uzorkovanje S2 3.2.3.6. filtra (F) za izvlačenje krutih čestica iz protoka plina uzetog za analizu 3.2.3.7. pumpi (P) za skupljanje dijela protoka zraka i razrijeđenoga ispušnog plina u vrećama tijekom ispitivanja 3.2.3.8. kontrolora protoka (N) za osiguranje konstantnog protoka uzoraka plina uzetih u tijeku ispitivanja iz sonde uzoraka S1; protok uzoraka plina mora biti takav da na kraju ispitivanja količina uzoraka bude dovoljna za analizu (10 litara po minuti) 3.2.3.9. prigušnika (PS) u liniji za uzorkovanje 3.2.3.10. mjerača protoka (FL) za usklađivanje i praćenje protoka uzoraka plina tijekom ispitivanja 3.2.3.11. brzodjelujućih solenoidnih ventila (V) za odvraćanje konstantnog protoka uzoraka plina u vreće s uzorcima ili odušak

Prema našem mjerenju sadražaj štetnog ispušnog plina ugljičnog monoksida (CO) nakon ugradnje auto plinskog uređaja se smanjuje od tri do pet puta kada motor radi na UNP u odnosu kada isti motor radi na benzin.

u kojoj: (3) pri čemu je: PB = barometarski tlak u ispitnoj prostoriji u kPa P1 = vakuum na ulazu u volumetrijsku pumpu u kPa u odnosu na atmosferski barometarski tlak Tp = prosječna temperatura razrijeđenoga ispušnog plina koji ulazi u volumetrijsku pumpu tijekom ispitivanja (K). 1.3 Izračunavanje ispravljene koncentracije štetnih sastojaka u vreći s uzorcima

Za smanjenje količina emisija sumpornog dioksida predlaže koristiti brikete s manjim sadržajem sumpora i primjenu osobito suhe apsorpcije, odnosno ubrizgavanje aditiva u struju ispušnog plina između kupolaste peći i filtarskog uređaja za prašinu

Na vozilima koje pokreće, Bioetanol E85 smanjuje količinu ugljičnog dioksida za 80 % - ispušnog plina koji je najodgovorniji za efekt staklenika.

Varijabilna geometrija punjača kontinuirano mijenja stupanj djelotvornosti turbine i tako omogućuje da se cijela energija ispušnog plina može iskoristiti za regulaciju tlaka punjenja.

Bit ću kratak, prilikom štelanja dotičnog čipa uvelike se pazi na količinu dima koju auto ispušta... kada sam spominjao " sweet spot ", mislim se na najbolje uz nikakvu promjenu boje ispušnog plina;) Dakle, kad počne dimit, smanjiš razinu... pravilo je da NE smije dimit

Ako u izboj dolazi zrak, nastat će ozon koji će se djelomično raspadati na kisik zbog vrućine ispušnog plina i nešto čestica čađe koje će oksidirati.