Ovim zakonom od primjene oprosta bila su izuzeta kaznena djela za čiji je progon Republika Hrvatska bila obvezna prema odredbama međunarodnog prava, ali ipak Zakon o oprostu neopravdano je poslužio kao legalni temelj za amnestiju abolicijom počinitelja tih kaznenih djela, prvenstveno zbog njegove političke konotacije, kao i zbog uvjeta agresije na RH u kojima je donesen i primjenjivan. [ 3 ] Tako su zbog neutvrđene individualne kaznene odgovornosti, u naknadno pokrenutim parničnim postupcima odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja, članovima uže obitelji žrtava, kojim su tražili da se tuženici, Republici Hrvatskoj naloži plaćanje pravične novčane naknade neimovinske štete.