Obje se događaju na mjestu zvanome Grobno polje, a Tomo, vojnik HVO-a iz 1993, unuk je domobrana Martina iz 1943. Šestorica pripadnika HVO-a nakon početka bošnjačko-hrvatskih sukoba ostaju odsječena od svojih snaga i prisiljeni su se povlačiti kroz planinska bespuća prema svojim postrojbama.

Predsjednik HVIDRA-e Hercegovačko-neretvanske županije Zoran Zovko izjavio je za " Dnevni list " iz Mostara od petka da se posve krivo tumači slučaj dvostrukih mirovina nakon što su ministri branitelja Predrag Fred Matić i njegov kolega iz Federacije BiH Zukan Helez najavili reviziju pripadnika HVO-a.

Na žalost, od samog početka ova revizija je smišljeno koncipirana prvenstveno kao " odstrel " pripadnika HVO-a, što je dosadašnja praksa i pokazala.

O samom osnivanju HVO-a i o ratu u Bosni i Hercegovini govorio je Slavko Zelić, predsjednik Udruge pripadnika HVO-a u Kninu.

Plaće pripadnika HVO-a, iz tog razdoblja, kako je kazao, namirene su kroz certifikate i nema govora da bi sada moglo biti nekih isplata.

Vrlo brzo je, naime, organizirao i vrlo uspješno proveo akciju sukoba s tamošnjim HVO-om, a što je rezultiralo potpunim egzodusom Hrvata iz toga grada (od 16 tisuća, ostalo je oko tisuću civila u okruženju koji nisu imali kuda izići i oko 300 zarobljenika uglavnom pripadnika HVO-a koji su iz logora na " Iskrinu " stadionu pušteni tek nakon osam mjeseci, uoči potpisivanja washingtonskog sporazuma).

Treba istaknuti da je tek postavljeni spomenik autorsko djelo našeg člana udruge, akademskog slikara Andreja Gvozdena, sina poginulog pripadnika HVO-a.

Da nije bilo pripadnika HVO-a, četnički bi agresor najvjerojatnije preko BiH odcijepio južnu Hrvatsku, što im je bio i strateški plan.

Isto tako, razviditi mogućnost propisivanja jednokratnog prava na uvoz automobila bez plaćanja carine i poreza za sve one hrvatske branitelje koji to pravo nisu konzumirali, imajući u vidu činjenicu da se carina na uvoz automobila proizvedenih u zemljama EU-a ne plaća, - u članku 63. kojim se propisuje oslobađanje plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi trebalo bi zadržati rješenje iz važećeg Zakona jer u protivnom će prava biti umanjena na način da se korisnici prava oslobađaju plaćanja samo u postupku ostvarivanja prava iz predloženog Zakona, - u Prijedlogu zakona nisu riješeni problemi pripadnika HVO-a, a znajući za problem parcijalnog rješenja (nekima su prava prevedena, a nekima nisu), trebalo bi iznaći odgovarajuće rješenje za sve pripadnike HVO-a ne čekajući donošenje Bilateralnog sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojem se već duže godina radi, - razviditi mogućnost konzumiranja nekih prava s osnova beneficiranog staža (staž u dvostrukom ili jednostrukom trajanju) i prije odlaska u mirovinu, a isto tako omogućiti ljudima koji su se kao umirovljenici dragovoljno uključili u Domovinski rat ostvarivanje nekih prava iz Zakona (npr. mogućnost odabira vojne ili civilne mirovine).

Među počiniteljima zločina bile su i dvije ženske osobe; Sanela Variščić te Merima Šabić zvana Lola, koje su poznate kao mučiteljice Hrvata pripadnika HVO-a u logorima.

Dan kasnije iznad Donjeg Sela muslimansko bošnjačka vojska zarobljava i podmuklo ubija Zorana Kuljanina (1969.), pripadnika HVO-a.

- Ne možemo zaključiti zašto se ovi napadi provode pred 20 - tu godišnjicu HVO-a, zašto se provode kada neki žele izjednačiti prava pripadnika HVO-a i HOS-a, kada se revizija prava branitelja provodi i realizira na čudan način, ali možemo sumnjati da im je namjera pravljenja rasula unutar hrvatske braniteljske populacije, slabljenje jedinstva u cilju provođenja zacrtanih ciljeva.

Prvostupanjsko vijeće Prlića drži odgovornim za opsadu Istočnog Mostara tvrdeći da je osobno pridonio blokiranju humanitarne pomoći tom dijelu grada i da je to činio mjesecima, da je znao za brojne zločine pripadnika HVO-a i teške uvjete u kojima su muslimani držani u logorima Dretelj, Gabela i Heliodrom.

Da ni donošenje Ustavnog zakona u političkim krugovima nije shvaćeno s punom ozbiljnošću, pokazuje iznenađenje i nesnalaženje hrvatskih političkih struktura i hrvatske javnosti nakon što su 1996. objavljene prve optužnice protiv Hrvata, pripadnika HVO-a.

Radnja prve se odvija za rata u BiH gdje pratimo Tomu, pripadnika HVO - a koji s grupom kolega ratnika grabi po teritoriju BiH, dok se druga zbiva za Drugog svjetskog rata, a njen glavni protagonist je Tomin djed Martin, domobran koji 1941. godine pokušava probiti partizanski obruč.

Za mirovine bivših pripadnika HVO-a Hrvatska će u ovoj godini izdvojiti oko 700 milijuna kuna što je osam puta više novca nego što izdvajamo za kapitalne investicije u školstvu.

Kada je krajem 2005. Vlada potpisala ugovor s BiH, resorna ministrica Jadranka Kosor najavila je kako će Vlada sufinancirati mirovinu za 4450 invalida, a danas se brinemo za 6406 bivših pripadnika HVO-a, s tim da se mora riješiti još 609 zahtjeva.

Izmjenama se rješava i pitanje više od stotinu podignutih tužbi pripadnika HVO-a protiv Hrvatske kojima traže isplatu invalidnine i dodataka, te im je Hrvatska do sada morala isplatiti desetke milijuna kuna.

Na upit kako komentira dvostruko umirovljenje pripadnika HVO-a, bivša ministrica branitelja te aktualna saborska zastupnica HDZ-a kaže: To sam vam već odgovorila.

U izvješću mu se osporava i mjesto ranjavanja kao pripadnika HVO-a, a na temelju čega je dobio stalnu mirovinu, jer da je navodno tada bio pripadnik MUP-a BiH u Sarajevu.

Prema priopćenju Bartulović je bio jedan od zarobljenih pripadnika HVO-a, koji su držani zarobljeni u objektima na području Bugojna, gdje su zlostavljani na različite načine.

Krajem 1998. godine Sušac je počeo raditi kao povjerenik za rješavanje problema vezanih uz prava pripadnika HVO-a.

Konkretno, riječ je o problematici mirovinsko-invalidskog osiguranja pripadnika HVO-a.

Sušac je također potvrdio kako je bivša Hrvatska Republika HB uplatila MIO Mostaru 35 milijuna KM za mirovinsko i invalidsko osiguranje pripadnika HVO-a po stopi od 35 posto.

On je posebno istaknuo kako se problematika osiguranja pripadnika HVO-a rješavala retroaktivno, što znači da su se, primjerice, u 1996. godini uplaćivali doprinosi iz 1994. godine.

On je svoju tvrdnju potkrijepio činjenicama prema kojima je veći broj pripadnika HVO-a potjecao iz različitih sredina u BiH, kao i izvan nje, te je iz tih razloga bilo teško doći do dokumenata potrebnih za kompletiranje spomenutih obrazaca.

Većina ubijenih pripadnika HVO-a u Hudutskom bili su vojnici brigade« Hrvoje Vukčić Hrvatinić »iz Jajca, koji su bili smješteni na području Rame nakon pada Jajca pod srpsku vlast.

To se u prvom redu odnosi na neisplaćene ratne mirovine bivših pripadnika HVO-a.

Ove podatke potvrdio je i Armin Pračić, pripadnik ovog bataljuna zarobljen u Herama, koji je izjavio da mu je svejedno od koga će poginuti, od pripadnika HVO-a ili od svojih u slučaju neizvršavanja zapovijedi.

Danas, tri godine kasnije mirovine iz proračuna prema tom istom ugovoru prima 6406 bivših pripadnika HVO-a (5888 invalida i 516 obitelji poginulih) i potrebno je 207 milijuna kuna godišnje.