(2) Planovima gospodarenja prirodnim dobrima u krškom području utvrđuje se mogući utjecaj na krški ekološki sustav uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije u sastavu Ministarstva i unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Kabinet ministra 1.1. Odjel za europske integracije 1.2. Odjel za odnose s javnošću i informiranje 2. Tajništvo Ministarstva 2.1. Odjel za opće, kadrovske i tehničke poslove 2.1.1. Odsjek za opće i kadrovske poslove 2.1.2. Odsjek za tehničke poslove 2.1.2.1. Pododsjek za tehničke poslove 2.1.2.2. Pododsjek za opće poslove 2.2. Odjel za planiranje i upravljanje kadrovima 2.3. Odjel za informatizaciju 2.3.1. Odsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.1. Pododsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.2. Pododsjek za informatičke poslove 2.3.2. Odsjek za »Culturenet Croatia« i web Ministarstva 3. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1. Odjel za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1.1. Odsjek za bilateralnu kulturnu suradnju 3.1.2. Odsjek za multilateralnu kulturnu suradnju 3.2. Odjel za UNESCO 3.3. Odjel za kulturno kontaktnu točku 4. Uprava za zaštitu kulturne baštine 4.1. Odjel za nepokretnu kulturnu baštinu 4.1.1. Odsjek za pojedinačna kulturna dobra 4.1.2. Odsjek za kulturno-povijesne cjeline 4.2. Odjel za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu 4.2.1. Odsjek za pokretna kulturna dobra 4.2.2. Odsjek za nematerijalna kulturna dobra 4.3. Odjel za arheološku baštinu 4.4. Odjel za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine 4.5. Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje Zagrebačke županije 4.6. Konzervatorski odjel u Bjelovaru za područje Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije 4.7. Konzervatorski odjel u Krapini za područje Krapinsko - - zagorske županije 4.8. Konzervatorski odjel u Sisku za područje Sisačko-moslavačke županije 4.9. Konzervatorski odjel u Osijeku za područje Osječko-baranjske županije 4.10. Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu za područje Brodsko-posavske županije 4.11. Konzervatorski odjel u Požegi za područje Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije 4.12. Konzervatorski odjel u Varaždinu za područje Varaždinske i Međimurske županije 4.13. Konzervatorski odjel u Karlovcu za područje Karlovačke županije 4.14. Konzervatorski odjel u Puli za područje Istarske županije 4.15. Konzervatorski odjel u Rijeci za područje Primorsko - - goranske županije 4.16. Konzervatorski odjel u Gospiću za područje Ličko-senjske županije 4.17. Konzervatorski odjel u Zadru za područje Zadarske županije 4.18. Konzervatorski odjel u Šibeniku za područje Šibensko - - kninske županije 4.19. Konzervatorski odjel u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije 4.20. Konzervatorski odjel u Trogiru za područje Grada Trogira i Grada Kaštela 4.21. Konzervatorski odjel u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije 4.22. Konzervatorski odjel u Imotskom za područje gradova Imotskog i Vrgorca, te općina Cista Provo, Šestanovac, Lovreć, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci, Runovići i Zagvozd 4.23. Konzervatorski odjel u Vukovaru za područje Vukovarsko-srijemske županije 4.24. Odjel za arhivsku djelatnost 5. Uprava za kulturni razvitak 5.1. Odjel za muzejsku i galerijsku djelatnost 5.2. Odjel za INDOK poslove kulturne baštine 5.3. Odjel za digitalizaciju knjižnične, arhivske i muzejske građe 6. Uprava za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost 6.1. Odjel za glazbu, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti 6.2. Odjel za dramske umjetnosti 6.2.1. Odsjek za dramske umjetnosti 6.2.2. Odsjek za kulturno umjetnički amaterizam 7. Uprava za knjigu i knjižnice 7.1. Odjel za knjigu i nakladništvo 7.2. Odjel za promidžbu knjige i čitanja 7.3. Odjel za knjižničnu djelatnost 8. Uprava za zaštitu prirode 8.1. Odjel za biološku raznolikost 8.1.1. Odsjek za očuvanje divljih svojti 8.1.2. Odsjek za očuvanje genetske raznolikosti 8.1.3. Odsjek za ekološku mrežu 8.1.4. Odsjek za provedbu međunarodnih konvencija 8.2. Odjel za zaštićena područja 8.2.1. Odsjek za zaštićena područja međunarodnog i državnog značaja 8.2.2. Odsjek za zaštićena područja lokalnog značaja 8.2.3. Odsjek za zaštitu nežive prirode 8.2.4. Odsjek za dokumentaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti 8.3. Odjel za održivo korištenje prirodnih dobara 8.3.1. Odsjek za prostorno-plansku dokumentaciju 8.3.2. Odsjek za planove gospodarenja prirodnim dobrima 8.4. Odjel za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije 8.5. Odjel za pravne i inspekcijske poslove zaštite prirode 9. Uprava za gospodarenje i financiranje 9.1. Odjel za planiranje i financiranje 9.1.1. Odsjek za dokumentacijsko-analitičke poslove i investicije 9.1.2. Odsjek za financiranje i porezni i carinski sustav 9.2. Odjel za računovodstvo 9.2.1. Odsjek za financijsko knjigovodstvo i likvidaturu 9.2.1.1. Pododsjek za financijsko knjigovodstvo i riznicu 9.2.1.2. Pododsjek likvidature i deviznog plaćanja 9.2.2. Odsjek za plaće i blagajne 9.2.2.1. Pododsjek za plaće 9.2.2.2. Pododsjek za blagajnu i osobne rashode 10. Uprava za normativne i upravno - pravne poslove 10.1. Odjel za normativne poslove 10.2. Odjel za upravno - pravne poslove u kulturi 10.3. Odjel za medijsko zakonodavstvo 11. Samostalni odjel za unutarnju reviziju 12. Samostalni odjel za planiranje razvojnih projekata i analitiku.

Korištenje prirodnih dobara na području ekološke mreže provodi se na temelju planova gospodarenja prirodnim dobrima koji sadrže mjere i uvjete zaštite prirode.

Objedinjeni uvjeti utvrđuju se s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprječavanjem u najvećoj mjeri i otklanjanjem onečišćenja, prvenstveno na svom izvoru, te osiguranjem promišljenog gospodarenja prirodnim dobrima, nadzorom onečišćenja i uspostavljanjem održive ravnoteže između ljudskog djelovanja i socijalno-ekonomskog razvoja, s jedne strane, te prirodnih dobara i regenerativne sposobnosti prirode, s druge strane.

Svrha je Ministarske konferencije bolja koordinacija i umrežavanje, ostvarivanje konkretnih projekata zaštite i valorizacije kulturne baštine jugoistočne Europe te promocija novih pristupa u upravljanju kulturnim i prirodnim dobrima kroz stručno osposobljavanje upravljačkih tijela.

Kršćansko pak viđenje svega Stvorenoga, koje je Bog povjerio na brigu čovjeku, pomaže u ispravnom pristupu prirodnim dobrima, i to prema ljudskoj ekologiji koju su pape više puta isticali.

Zbog toga zaštita prirode i okoliša, pravilno gospodarenje prirodnim resursima, općim prirodnim dobrima, te sve veće korištenje obnovljivih izvora energije i obnovljivih sirovina, iznalaženje i primjena učinkovitijih tehnologija za proizvodnju i poboljšanje životnih uvjeta jesu izazovi 21. stoljeća i jedini mogući put u stvaranju prosvijećene, pravične i gospodarski razvijene društvene zajednice.

Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša utvrđuju se s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprječavanjem, smanjivanjem i u najvećoj mogućoj mjeri otklanjanjem onečišćenja (prvenstveno na izvoru), te osiguravanjem promišljenog gospodarenja prirodnim dobrima nadzorom onečišćenja i uspostavljanjem održive ravnoteže između ljudskog djelovanja i socijalno-ekonomskog razvoja s kapacitetima prirodnih dobara i regenerativne sposobnosti prirode.

U tom se zakonu radi o općim dobrima, onim prirodnim dobrima, koji s dar Božji, koji su u općoj uporabi i koje nitko ne bi smio prisvojiti.

Kolegij treba upoznati studente s društvenim, znanstvenim i inženjerskim načelima na kojima se zasniva održivo upravljanje prirodnim dobrima.

- Također Zakon o prostornog uređenju i gradnji u člancima 7,8,9 i 10 govori o Ciljevima prostornog uređenja i gradnje gdje izdvajamo članak 10 alineja 3: U izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru. Ovo je bitna odredba prema kojoj se moraju uskladiti sve razine prostornog planiranja.

unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

Uvjereni smo kako je uspostava suradnje s europskim Zelenima, koji su četvrta po snazi grupacija u Europskom parlamentu, od presudne važnosti za kvalitetni razvoj Hrvatske, posebno za očuvanje kontrole nad našim prirodnim dobrima.

Čovjek se može služiti prirodnim dobrima koje mu je Bog stavio na raspolaganje.

25. planovi gospodarenja prirodnim dobrima su na temelju posebnih zakona propisane planske osnove za upravljanje, gospodarenje i korištenje prirodnim dobrima u gospodarske, socijalne i ekološke namjene,

Štitit će se kroz ugradnju uvjeta zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima, što smatramo da nisu dovoljno jaki pravni mehanizmi za očuvanje ovih područja.

Radi se, naime, o jednoj od aktivnosti unutar KEC projekta kojom se želi pokazati mogućnost suživota održivog gospodarenja prirodnim dobrima i zaštite prirode.

Održivi razvoj određuje etične principe u odnosu prema prirodnim dobrima, njihovu pravednu raspodjelu između bogatih i siromašnih zemalja te današnjih i budućih naraštaja.

(5) Upravljanje prirodnim dobrima Temeljna postavka: Razdvojiti javnu funkciju upravljanja prirodnim dobrima od tržišnih i komercijalnih aktivnosti javnih institucija.

Upravljanje prirodnim dobrima podrazumijeva koordinaciju i usmjeravanje najrazličitijih aktivnosti, pa tako i gospodarskih radi smanjenja šteta na prirodnim dobrima te osiguravanje njihovih općekorisnih funkcija i dugotrajnog korištenja.

Gdje god je to moguće odmah, a svakako dugoročno razdvojiti javne funkcije i poslove upravljanja prirodnim dobrima od poslova njihova gospodarenja, dakle komercijalnog korištenja.

U što kraćem roku potrebno je reformirati javne ustanove, agencije, zavode i javna poduzeća koje po posebnim ovlastima upravljaju prirodnim dobrima.

Pri tome je potrebno ojačati ovlasti takve agencije za upravljanje prirodnim dobrima.

- Plava zastava nam je priznanje da smo u tih 50 godina ispravno upravljali našim prirodnim dobrima, a ujedno i dižemo razinu kvalitete usluge koju pružamo našim turistima, kazao je Ramić.

Iako je zakonodavstvo s područja upravljanja prirodnim dobrima (za razliku od drugih sektora) relativno dobro usklađeno sa zakonodastvom EU, mnogi segmenti tog zakonodavstva nisu usustavljeni, a mnogi jednostavno ne odgovaraju suvremenom načinu vođenja skrbi za prirodna (javna) dobra (npr. upravljanje nacionalnim parkovima, zaštita voda i mora).

Konvencija uvažava suvereno pravo svake države da se koristi vlastitim prirodnim dobrima, te je takvo gospodarenje nužno u svakoj od održava i u interesu za cijelo čovječanstvo.

(6) Gospodarenje prirodnim dobrima Temeljna postavka: Država je loš gospodar.

Gospodarenje prirodnim dobrima treba provesti uz pomoć modela javno-privatnog partnerstva, odnosno uz pomoć reguliranih i dobro nadziranih koncesija.

Gospodarenje prirodnim dobrima podrazumijeva njihovo ekonomsko korištenje.

Djelatnosti koje nisu izravno vezane uz zaštitu, očuvanje i upravljanje prirodnim dobrima već uz njihovo ekonomsko korištenje, bit će kroz koncesijsko gospodarenje izdvojene iz javnog sektora.