No sredstva koja su korištena za postizanje tog cilja, procjenjujući ih u svjetlu pritužbe pritužiteljice, nisu niti opravdana niti nužna.

PODUZETE MJERE I ISHOD: Na zahtjev pravobraniteljice za dostavom izvješća i dokumentacije, poslodavac se očitovao samo jednom rečenicom navodeći kako navodi pritužiteljice nisu istiniti te pritom nije dostavio ništa od relevantne dokumentacije niti je iznio bilo kakve činjenice kojima bi dokazao svoj navod.

U odnosu na navode pritužiteljice koji se odnose na njezin radnopravni status za vrijeme rada kod predmetnog poslodavca, pravobraniteljica je sukladno svojim ovlastima zatražila provođenje nadzora od Državnog inspektorata, koji je proveo inspekcijski nadzor te je protiv poslodavca pravne osobe i N. N. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi nadležnom prekršajnom sudu podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o radu.

Stav članova stručnog tima za izvanredni nadzor, koji je u ime Ravnateljstva utvrđivao osnovanost pritužbi, a koji je očito i stav odgovornih osoba poslodavca pritužiteljice, odnosno rukovodećih policijskih službenika u PU, izraz je, ne samo nepoznavanja već i nerazumijevanja propisa o ravnopravnosti spolova, kao i načela na kojima su doneseni.

Pravobraniteljica izražava zabrinutost time da nadležni Centar nije u pokušajima pritužiteljice da joj pomognu stručnjaci i ustanove u koje je imala povjerenja (pedijatrica djece, psihijatrica, Centar za mentalno zdravlje u zajednici, Doma zdravlja) prepoznao posljedice koje na žrtvu nasilja neosporno ostavlja nasilje u obitelji, te u skladu sa činjenicom utvrđenog nasilja i svojim ovlastima poduzeo sve da žrtva nasilja prevlada posljedice nasilja.

Naime, usprkos izričitom traženju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da Centar dostavi cjelokupnu dokumentaciju vezanu za nasilje u obitelji i navode pritužiteljice, u dostavljenoj dokumentaciji ne nalaze se nikakve zabilješke, odnosno zapisnici o razgovorima obavljenim sa strankama, ali ni odluke Centra za socijalnu skrb o skrbi za djecu, za vrijeme dok je Centra bio nadležan za donošenje tih odluka, nema rješenja o određivanju nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi, upozorenja, mišljenja i nalaza stručnjaka u Centru, primjerice psihologa/inje i dr., dakle nema dokumentacije iz koje bi se moglo zaključivati o odlukama i postupanju Centra, na temelju čega su donesene te odluke, i s kakvim obrazloženjem, a sve u cilju zaključivanja o postupanju nadležnog Centra vezano za činjenicu postojanja nasilja u obitelji pritužiteljice.

N. N. pravomoćno kažnjavan radi kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji, čime je doveo pritužiteljicu u nepovoljan položaj u odnosu na istoga, te je svojim nepoduzimanjem ili neodgovarajućim poduzimanjem radnji na koje je ovlašten zakonom radi zaštite pritužiteljice kao žrtve nasilja, jednako tretirao žrtvu i počinitelja nasilja, dovodeći time pritužiteljicu u neravnopravan položaj, koje postupanje je rezultiralo time da se ona stvarno našla u nepovoljnijoj poziciji kao žena-žrtva nasilja, budući je takvo postupanje CZSS dovelo do toga da mldb. djeca pritužiteljice ne žive više s njom.

Iz kojih razloga Centar nema navedenu dokumentaciju, ili je nije smatrao potrebnom dostaviti, Pravobraniteljica ne može zaključivati, ali se iz sadržaja tih nedostavljenih nalaza i mišljenja i druge dokumentacije, saznatih posredno, ili dostavljenih od same pritužiteljice, u kojima se u pravilu navodi nasilje oca, pa i prema stručnjacima (soc. radnica N. N., dr. N. N.), te pozitivna mišljenja o majci, gđi N. N., može zaključivati o osnovanosti navoda pritužiteljice da nadležni Centar postupa pristrano, ne uzimajući u obzir činjenicu od suda utvrđenog nasilja u obitelji od strane njenog bivšeg supruga, čije nasilničko ponašanje se skriva, ignorira, a posljedice tog ponašanja prebacuju na nju, kao majku, tražeći samo na njenoj strani propuste i pogreške.

Osim navedene dostavljene dokumentacije Pravobraniteljica je izvršila uvid i u gore navedenu dokumentaciju dostavljenu od pritužiteljice, od Izjave dječje pedijatrice od 9.3.2005., u kojem se navodi podobnost majke, Izviješća voditeljice nadzora za 12. mjesec 2005., u kojem se navodi da je g.

Naime, pravobraniteljici je dostavljena anomnimna prijava pritužiteljice zbog neprimjerenih pitanja na razgovoru za prijam u radni odnos te činjenice da u postrojbi nisu osigurani ni sanitarni uvjeti ni uvjeti za noćni rad žena i muškaraca (odvojene spavaonice).

Pravobraniteljica nadalje daje preporuku Centru za socijalnu skrb Zaprešić da u konkretnom slučaju provede novi postupak psihološkog, a po potrebi i drugog vještačenja pritužiteljice, njenog supruga i njihove mldb. djece, pred drugom ustanovom i stručnim osobama, te nakon tako provedenog postupka, cijeneći činjenicu da je pritužiteljica žrtva nasilja svog supruga, donese preporuku nadležnom sudu o tome s kime će i kako će živjeti mldb. djeca, te na koji način će ostvarivati susrete i druženja s roditeljima.

Naime, iz podataka da je pritužiteljica stanovala u jednom od stanova poslodavca, počinitelja nasilja, da mu je za protuuslugu prala rublje, Naslov zaključuje da takav odnos ima obilježja osobnog odnosa, koji se ne može dovesti u kontekst radno-pravnog odnosa, te primjenjuje točku 3. članka 35. Pravilnika, usprkos navodima pritužiteljice o nepostojanju emotivnog odnosa s poslodavcem, da joj je ponudio uslugu korištenja stana zbog blizine radnom mjestu i njegove potrebe da kontinuirano radi prekovremeno i u svako doba, kao i navodima da je povod sukoba bilo njeno traženje pojašnjenja njegovog poslovnog programa da bi mogla poslovno voditi financijsku evidenciju, smanjenja prekovremenog rada, traženja 2 slobodna sata dnevno (Izvanredni otkaz ugovora o radu od 3.6.2011., žalba N. N. od 20.9.2011. na prvostupanjsko rješenje).

Kao i ranijih godina u velikoj većini slučajeva pritužiteljice su žene, iako se povećava broj pritužbi muškaraca, osobito u predmetima vezanim uz nemogućnost zapošljavanja u uobičajeno ženskim djelatnostima, kao što su: vrtići, škole, gradske ljekarne.

U ovom konkretnom slučaju Pravobraniteljica smatra da je predrasuda Naslova prema pritužiteljici temeljena prije svega na društvenim stereotipima prema ženama, ne sumnjajući u osobne predrasude kao negativne sudove ili mišljenja pojedinaca koji su sudjelovali u postupcima Naslova kada se odlučivalo o zahtjevu pritužiteljice.

U mnogim slučajevima kad je u savjetodavnom radu pravobraniteljice ženama objašnjen postupak, odnosno kad im je rečeno koje će mjere pravobraniteljica poduzeti kako bi razmotrila slučaj, te da će se, između ostaloga, izravno obratiti poslodavcu sa zahtjevom za dostavu izvješća i dokumentacije, pritužiteljice odustaju od podnošenja pritužbe u slučajevima kad još rade i kad nema izravne najave prestanka radnog odnosa.

Iz tih razloga pribavljena je i potpisana suglasnost pritužiteljice na postupanje.

Na opisani način Centar je povrijedio pravo pritužiteljice na susrete i druženja s djecom, zajamčeno odlukom suda donesenom temeljem čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona, budući nije poduzeo niti jednu mjeru u svojoj nadležnosti kako bi ispitao vrši li N. N. na djecu pritisak kako bi prestale kontaktirati s majkom te pritužiteljicu diskriminirao kao majku, dok otac djece uživa nesmetanu svakodnevnu mogućnost kontakta s njima, premda iz izvješća voditelja nadzora slijedi kako je u obitelji N. zbog nasilničkog ponašanja N. N. i njegove tadašnje partnerice intervenirala policija.

U odnosu na nezadovoljstvo stručnim mišljenjem Zavoda vezano uz povjeravanje mldb. djeteta, pravobraniteljica je ustanovila kako je navedeno mišljenje u skladu s nalazom i mišljenjem Poliklinike za zaštitu djece Grada X, a koja je obavila vještačenje upravo po zahtjevu pritužiteljice.

Obzirom kako je navedeno mišljenje sačinjeno u skladu s pravilima struke odnosno nije uvjetovano spolom pritužiteljice, pravobraniteljica je ustanovila kako u konkretnom slučaju nije prekršeno načelo ravnopravnosti spolova.

Vezano uz rad policije, pravobraniteljica nije ustanovila da bi pol. službenici/ice koji/e su pružili/e predmetnu intervenciju stavili/e pritužiteljicu u nepovoljniji položaj obzirom je predmetna intervencija pružena zbog sukoba pritužiteljice i nove partnerice njezinog bivšeg supruga, a tom prilikom pol. službenici/ice nisu ustanovili/e počinjenje prekršaja.

Međutim, kako je u konkretnom slučaju sadržaj pritužbe javno obznanjen i nažalost popraćen i nekim preuranjenim ocjenama i zaključcima što samo može štetiti zaštiti prava pritužiteljice i obitelji, ovim putem obavještavam javnost o postupanju kao i o stajalištima za koja nije potrebno provoditi poseban postupak.

Postupajući po pritužbi pritužiteljice N. N. na odluku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) kojom joj se ne priznaju ozljedom na radu lake tjelesne povrede kao posljedice fizičkog napada poslodavca, zbog čega je dala izvanredni otkaz i liječi se na psihijatriji, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pribavila je očitovanje i odgovarajuću dokumentaciju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Međutim, nedvojbeno je da postupak radi zaštite dostojanstva povodom pritužbe pritužiteljice nije proveden, budući takvo što ne proizlazi iz dostavljenog očitovanja Naslova, a ravnateljica Naslova je u postupku pred Općinskim sudom u N. osobno izjavila kako nikakav stegovni postupak protiv N. N. nije pokrenut.

Temeljem čl. 23. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova u p o z o r a v a m Naslov da se u slučaju pritužiteljice N. N. nije pridržavao tada važećih odredbi Zakona o radu koje propisuju postupak i način zaštite dostojanstva radnika, niti odredbi svog Pravilnika o radu, donesenog temeljem tada važećeg Zakona o radu.

Naslov je također bio dužan po usmenoj pritužbi pritužiteljice ravnateljici o tome da je bila izložena spolnom uznemiravanju od strane drugog radnika, provesti ispitni postupak sukladno vlastitom Pravilniku o radu kojim bio se utvrdilo da li je došlo do spolnog uznemiravanja, odnosno do povrede dostojanstva na štetu pritužiteljice.

PODUZETE MJERE: Pravobraniteljica je pribavila izvješće, dopunu izvješća i dokumentaciju od Zatvora u X, u kojima se navodi kako su protiv pritužiteljice vođena dva stegovna postupka zbog teške povrede službene dužnosti.

U odnosu na navode pritužiteljice o neprimjerenom ponašanju pojedinih djelatnika/ca, navodi se kako su neki od njih saslušani te kako je bilo nemoguće utvrditi što se uistinu zbilo.

Naime, razvidno je kako Centar nije, na štetu pritužiteljice, postupao u skladu sa svojim zakonskim ovlastima, a sukladno tada važećem Zakonu o općem upravnom postupku i Obiteljskom zakonu.

PODUZETE MJERE I ISHOD: Nakon razmatranja pribavljenog izvješća i dokumentacije, pravobraniteljica je ustanovila kako je nadležni Zavod imao saznanja o nasilju u obitelji pritužiteljice i nakon prestanka bračne zajednice, a za koje nasilje bivši suprug nije bio procesuiran.

Naime, u dokumentaciji Zavoda nalazi se izjava pritužiteljice od 06.08.2009., a u kojoj ona navodi kako bivši suprug na svaku njenu riječ psuje, galami, prijeti da će ju njegovi svjedoci naći i on zajedno s njima te izričito navodi kako ga se boji, i da joj od četvrtog mjeseca ove godine nije prijetio.