" Drzavni mocnici " (grabezljivci) kao da jedva cekaju taj dan privatizacije HEP-a nebi li sto prije i sto vise zgrabili dok su jos u moci.

No, kod privatizacije HEP-a ne radi se samo o promjeni vlasništva neke tvrtke već o kvaliteti budućeg života svih stanovnika Hrvatske što se može zaključiti prema onome što piše u studiji.

Imao je Tomšić i koju riječ utjehe koja uvijek dobro dođe kad te netko udara nogom u jaja, a i za potrebe ublažavanja ovog isprogramiranog marketinškog poteza u vidu novinske najave privatizacije HEP-a: " Izdvajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a.

Ali ja nisam niti jednom riječju govorila o rasprodaji niti jednog konkretnog poduzeća već sam, dapače, jasno poručila da nikakvih razgovora oko privatizacije HEP-a, šuma i voda ne može biti naglasila je Kosor koja je podsjetila SDP-ovce kako su upravo u njihovom mandatu među ostalim prodani Hrvatski telekom, Riječka banka, Splitska banka, te udio u INA-i.

Prof. dr. sc. Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta koji je prozvan za naplaćivanje stotina tisuća kuna HEP-u za intelektualne usluge (što je demantirao uz objašnjenje kako se radilo o procesima savjetovanja, te da se radilo o znatno manjim svotama), odlučio je pojasniti za kakav se točno model privatizacije HEP-a zalaže.

Osim toga, u studiji je obrađena buduća organizacija djelatnosti toplinarstva, temeljena na programu restrukturiranja i privatizacije HEP-a, te osnovni pristup izdvajanju pomoćnih djelatnosti.

Sada mogućnost privatizacije HEP-a odlučno odbija i predsjednica Vlade.

Središnji odbor UHB HEP dio svojih aktivnosti u 2006. i 2007. god. usmjerio je na praćenje uspješnosti rada HEP u cjelini, proces restrukturiranja HEP-a, nove nedavno provedene sistematizacije radnih mjesta, moguće privatizacije HEP-a i ostalih aktivnosti koje se odnose na poboljšanja materijalnog statusa naših članova kao djelatnika HEP-a.

Dapače, Tipurićevim modelom privatizacije HEP-a utjecaj političkih vlasti na taj proces bio bi sveden na najmanju moguću razinu, za razliku od nekih prijašnjih takvih poslova, poput Ine i Hrvatskog telekoma, hrvatska vlada gotovo da i ne bi imala mogućnost utjecati na to kome će pripasti 49 posto dionica HEP-a.

Plenum Filozofskog fakulteta je 14. lipnja 2011. izglasao potporu borbi sindikata protiv privatizacije HEP-a i obećava im pridružiti im se u toj borbi jer je borba za očuvanje HEP-a i borba za interese svih nas i čitavoga društva.

Postupci dosadašnje vlasti, kao i najavljeni programi HDZ-a, Kukuriku koalicije, ali i nekih drugih stranaka su razbijanje HEP-a na dijelove, izdvajanjem prijenosne i distribucijske djelatnosti (75 % zaposlenih) iz sustava HEP-a te ostavljanje iznimno vrijednih resursa (u prvom redu hrvatskih elektrana) potpuno nezaštićene od daljnjeg cijepanja i izloženosti privatizaciji i krupnom kapitalu, pod izlikom da to od Hrvatske traže europske energetske direktive, pri tom se kuneći da privatizacije HEP-a neće biti.

Sada je vrijeme, prema onome što se u marketinškim agencijama zove media-plan (jer ovdje i jest riječ samo o marketingu) da se pitanje privatizacije HEP-a relativizira, lagano razvodni i svede na razinu birokratske odluke.

Tada je najavila da će se za par dana znati i precizna financijska izvješća za sve državne tvrtke, a kada je ono i stiglo kao i projekcija HEP-a za sljedeću godinu, Vlada je definitivno odustala i od ideje privatizacije HEP-a.

No, i ova prva premijerkina izjava je u suprotnosti s podatkom koji je pisao u okvirićima uz tekst, u kronologiji događaja oko priprema privatizacije HEP-a, gdje je rečeno da je 5. veljače 2009. Sabor donio Zakon o prestanku važenja Zakona o privatizaciji HEP-a, koji je bio brana prije ulaska u EU.

Trenutno nam je prioritet da ostvarimo naša prava u procesu privatizacije HEP-a i to u skladu sa Zakonom Vlade Republike Hrvatske i hrvatskog Sabora o pravima hrvatskih branitelja.Vjerujemo da će nam u tom smislu poslovodstvo HEP-a izaći u susret s pravodobnim podacima.Tu imovinu HEP-a stvarali su odricanjem zaposlenici i oni imaju pravo sudjelovati u privatizaciji sukladno svom ulogu.

vođenje domaćih i međunarodnih ekspertnih timova glavni urednik znanstveno stručnog časopisa Energija koordinator HEP-a za izradu studija u svezi s preoblikovanjem HEP-a u HEP grupu, oblikovanjem korporacijskih odnosa u HEP grupi i uvjetima zakonski propisane privatizacije HEP-a suradnja s domaćim i inozemnim stručnjacima na rješavanju razvojnih, investicijskih i organizacijskih pitanja HEP-a voditelj izrade i/ili koautor studija Ekonerga u vezi s isplativosti ulaganja u korištenje geotermalne energije, usklađivanjem energetskog sektora s propisima Europske unije, uvođenjem blok tarife za opskrbu prirodnim plinom i programom provedbe Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.

Protiv sam privatizacije HEP-a jer nam (svim hrvatskim državljanima puneći proračun i zapošljavajući naše ljude, naše znanstvenike,...) može donositi dobit kroz generacije, kao što je to mogla i INA.

Profesor Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva jedan od autora Energetske studije Hrvatske koja će se uskoro naći pred zastupnicima u saborskim klupama, zagovornik je privatizacije HEP-a o kojoj se sve više govori u posljednje vrijeme.

Vidljivo uzrujan i lupajući šakom o stol pozvao je novinare da se pozabave tom tematikom, ističući da zagovornike privatizacije HEP-a nije teško pronaći.

Autori studije su to i učinili, smislili su novi model privatizacije HEP-a, no što je možda još i važnije, u studiji je negirana tvrdnja kako će zbog strogih europskih direktiva Hrvatska do pristupanja Europskoj uniji biti prisiljena razdvojiti HEP na više dijelova i potom veći dio njih privatizirati.

U slučaju ove varijante, svi protivnici privatizacije HEP-a vidjeli su lakši način da se ona i dogodi, pa su između TSO i ITO modela radije birali ITO misleći da je privatizaciju teže provesti ako cijela imovina ostane na okupu.

Na taj način, barem privremeno, osujećen je plan temeljem kojeg bi Ćosić i Begović, inače bliski prijatelji, dobili mogućnost da upravljaju procesom privatizacije HEP-a, poslom vrijednim oko milijardu eura.

S obzirom da je privatizacija Hrvatske elektroprivrede posljednjih nekoliko dana u središtu medijskog interesa te interesa javnosti, Darko Tipurić odlučio je u priopćenju za javnost pojasniti " za kakav se točno model privatizacije HEP-a zalaže zajedno s ostalim autorima studije izrađene u svrhu iznalaženja najboljeg rješenja za privatizaciju HEP-a ".

Situaciju je dodatno zamutio dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić koji je danas, ničim izazvan, svim medijima poslao svoj prijedlog privatizacije HEP-a.

Također, poručuju da nisu protiv privatizacije HEP-a jer su svjesni da je privatni kapital neophodan, posebice za investicije, ali su protiv divlje privatizacije kojom bi se prodali profitabilni dijelovi HEP-a, a neprofitabilni bi se s vremenom odstranili iz te kompanije.

Promjena vlasničke strukture međutim više nije uvjet za ulazak u EU, a ukidanje zakona je jasna poruka kako do daljnjega neće biti privatizacije HEP-a.

Što se eventualne privatizacije HEP-a tiče, sindikati smatraju da bi u tom slučaju stranci ovladali svim resursima koji jednu zemlju čine neovisnom i suverenom.

' Osobno mislim da model privatizacije HEP-a kao cjeline, uz sačuvane strateške uloge države kao vlasnika (50 ili sličan model), može pomiriti potrebitu konkurentnost zbog otvorenosti tržišta, ali i nacionalne interese ', objašnjava Krajcar.

O pokušajima nečasne privatizacije HEP-a - Nacional je o tome nedavno objavio iscrpan tekst - koji su navodno jedan od skrivenih motiva za orkestrirane napade na njegovu upravu i dekana Ekonomskog fakulteta (koji se toj privatizaciji protive), u medijima se gotovo uopće ne diskutira, bez obzira na to što je tema intrigantna koliko i eventualne pronevjere o kojima se priča naširoko. što je s ulogom Ive Sanadera u HEP-u?

U tom kontekstu, jasno je kako će zaključci te studije biti nezaobilazni pri budućim raspravama o optimalnom modusu privatizacije HEP-a.