Tako je svetosavlje odredilo zapadne srpske granice, danas poznate kao Virovitica, Karlovac, Ogulin, Karlobag.Neposredno prije, a i nakon prodora Turaka na Balkan, iz vlaške nizine bježi veliki broj pravoslavnih vlaha i ujedno se naseljavaju na području današnje BiH.Međutim, nakon pada BiH 1463. znatan dio tih pravoslavnih vlaha naseljava se u graničnim područjima prema turskoj BiH.

Svrha je ovog predmeta predočiti studentima povijesni razvitak prostora između Srednje i Jugoistočne Europe (od Podunavlja do Crnoga mora i Grčke), od kasnoantičkog doba do prodora Turaka na ovo područje.

Biskup je zatim progovorio o dva lika slike Gospe od Čudesa, jednog iz vremena prije prodora Turaka koji su onemogućili gradnju velebne katedrale i biskupskih dvora u Oštarijama.

Kad se je Bizant našao stiješnjen zbog prodora Turaka preko Mramornog more u otvorenoj nakani da zauzme Carigrad, došlo je do krize i s izborom novog imperatora na bizantski upražnjeni prijestol.

Takvi tipovi prezimena interesantni su kod demografskih istraživanja jer se i prema njima može pratiti pravce migracija stanovništva, naročito one iz doba prodora Turaka u naše krajeve.

Istakao je da je 16. st. vrijeme renesanse u kojem su česte migracije i pomicanja stanovništva na zapad zbog prodora Turaka u Hrvatskoj.

Na kraju trsatskih stuba nalazi se kapela Sv. Nikole koju je također dao izgraditi Kružić, jer su kopneni putove prema Klisu bili opasni zbog prodora Turaka, te je Kružić koristio morski put i na njemu se utjecao Gospi i sv. Nikoli.

Crkva je u vrijeme prodora Turaka bila spaljena.

Svoj su trag na jalžabetskom području ostavili Kelti, Iliri, Japodi, Rimljani, a brojni povijesni dokumenti i spisi iz srednjeg vijeka, te kasnijih stoljeća, otkrivaju ljepotu i težinu života ljudi s toga područja, strahove od prodora Turaka, nemilosrdne feudalce, bogat vjerski život, narodne običaje i gospodarski razvoj.

Nakon prodora Turaka 1481. godine stradali su lepoglavska crkva i samostan, dok je ponovnu obnovu pomagao hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara.

Za vrijeme Žigmunda (Sigismunda) Frankopana u Otočcu je 1460. g. ustanovljena Otočka biskupija, koja je trajala do 1534. g., odnosno do prodora Turaka.

Posebno ističe kako Kožičić knjige tiska u vrijeme prodora Turaka, dakle jedno teško vrijeme, s željom da očuva fizičko, biloško, a tiskanom riječju i duhovno, kulturno biće vlastitog hrvatskog naroda.

U Ninu je prije prodora Turaka bilo čak 16 crkava od kojih je do danas sačuvana crkva Svetoga križa s početka 9. stoljeća i predstavlja pravi dragulj hrvatskoga graditeljstva.

Zbog prodora Turaka krajem 15. I početkom 16. St. nekadašnja Kurjakovića utvrda se pojačava, ali su dijelovi ranijeg kastruma sačuvani.

Hrvatska je manjina u Mađarskoj autohtona, a Hrvati su se u Mađarsku doseljavali u vrijeme prodora Turaka.

Štovanje Gospe od Zečeva datira iz vremena prodora Turaka u Nin u 16. st.

Na wikipediji je jedno vreme bila karta na kojoj se vidi raspored narecja hrvatskog jezika pre prodora Turaka.

Naziv Graničarska kobasica vraća nas u vremena kada su Petrinju naseljavali graničari i branili ove prostore od prodora Turaka.

I naziv Nemška gat potječe upravo iz toga vremena, svakako podsjećajući na određene njemačke čete iz sastava austrijske carske vojske, koje se doduše nisu borile kod Novoga Zrina, ali su se nalazile stacionirane zapadno od Kotoribe, kao prva linija potencijalne obrane od prodora Turaka prema Štajerskoj i dalje prema Beču.

Garić grad je živio od 1163 do 1545 godine, promijenio je brojne vlasnike i onda je nakon prodora Turaka počeo propadati.

Srbi se počinju doseljavati za vrijeme prodora Turaka u 16. stoljeću, najprije kao bjegunci, a potom i kao turski vojnici.

Crkva sv. Jakova potječe iz druge polovice 15. stoljeća i do prodora Turaka bila je i župna crkva.

Mjesto je raslo, utvrda kroz povijest stalno nadograđivana radi obrane od neprestanih prodora Turaka (kako slično našem Sisku).

Lika je ponovno ostala pusta kao i nakon prodora Turaka, jedino je u bunićkoj utvrdi boravila stalna straža krajišnika.

Gvozdansko ostaje jedina brana od prodora Turaka u srednju Hrvatsku i dalje prema Europi.

Zagreb, 12. veljače 2013. Zagreb je opet u strahu od sve dubljeg prodora Turaka u susjedne krajeve.

Ulaz u gornji dio je obzidan, najvjerojatnije u doba prodora Turaka, kao dodatna zaštita.

U vrijeme prodora Turaka prema hrvatskim zemljama Lovran je zbog geografskog položaja 1527. god., uz dopuštenje Ferdinanda Hasburškog, postao prvo pomorsko uporište Petra Kruži ć a i njegovih Uskoka.

U cijeloj hrvatskoj povijesti, uz stoljetnu obranu od prodora Turaka i brojne ratove za Habsburgovce, ne postoji nijedan primjer koji bi se po broju žrtava mogao usporediti s Bleiburškom tragedijom.

Tako Gvozdansko ostaje jedina brana od prodora Turaka u srednju Hrvatsku i dalje prema Europi.