Zbog položaja Hrvatske, koji ima u sprječavanju turskih prodora na zapad, pape Hrvatsku nazivaju predziđem kršćanstva.

U vrijeme turskih prodora u naše krajeve, tijekom druge polovice 16. stoljeća, vlasnici vlastelinstva Krapine postaju plemenitaška obitelj Keglević.

Primjerice, u Srednjem vijeku ta područja imala su čak 20 samostana, dok su nakon turskih prodora preživjela samo dva u Senju.

Nakon turskih prodora na brisanom prostoru Bosne i Dalmatinske zagore s narodom ostaju franjevci, jer biskupi sa sjedištima u primorju ne mogu ostvariti uobičajeno funkcioniranje Crkve na okupiranim područjima.

U vrijeme turskih prodora Kasezi se raseljavaju, te nanovo naseljavaju, sudeći po riječima putopisca koncem 18. stoljeća koji spominjući Gospić, govore o gradu koji " bijaše prije kukavni turski grad ", u kojem " Grci " imaju malu crkvu s kipom Gospe, a po čemu je Gospić dobio ime.

Nakon zaustavljanja turskih prodora krajem 16. stoljeća podižu se nove utvrde u Vojnoj krajini, među kojim je bio i Bjelovar.

Mjesni župnik Fra Slavko Antunović istaknuo je tešku povijest ove župe koja datira još iz 12. stoljeća a koja je nakon turskih prodora pa sve do kraja Domovinskog rata bila bez vjernika.

U Vodicama su se u to vrijeme još uvijek vidjeli ostaci utvrda, podignutih u vrijeme Venecije i turskih prodora u ove krajeve. (U izvještaju Jakova Foskarinija podnesenog u Senatu na povratku s dužnosti generalnog provodura Dalmacije 1572. godine ističe se da Vodice treba iznova utvrditi (G.

Prvotni je nazivak za stanovnika Bosne« Bošnj ' anin », dok se u razdoblju ratova protiv turskih prodora pojavljuje ime« Bošnjak ».

Za vrijeme turskih prodora u 16. stoljeću selo Sveti Petar potpuno je opustjelo.

Karlovac je relativno mladi grad za kojeg se zna da je osnovan 13.07.1579. godine na velikaškom posjedu Zrinskih kao zaštitna renesansna tvrđava od daljnjih turskih prodora u naše krajeve.

Tijekom turskih prodora izgubio je mnoge svoje posjede.

U vrijeme turskih prodora područje Ancone naseljava veliki broj izbjeglica iz Hrvatske, Hercegovine i Bosne.

Cigani kako su ih onda nazivali, došli su za vrijeme turskih prodora u Europu u puno većem broju i tada su ih optuživali za špijunažu i proganjali.

Pri tome valja istaknuti da je na padinama i obroncima Petrove gore obitavalo neusporedivo više ljudi nego nakon turskih prodora.

Primjerice, u Srednjem vijeku ta područja imala su čak 20 samostana, dok su nakon turskih prodora preživjela samo dva u Senju.

To je uvid u sačuvane ostatke nekadašnje bujne djelatnosti u cvatućoj pokrajini, koju su redom postepeno napuštali nosioci kulturnih tekovina nakon razarajućih turskih prodora.

Bitka kod Sigeta, kao jedan od najvažnijih povijesnih događaja iz razdoblja turskih prodora na hrvatska područja, prikazana je iz najrazličitijih aspekata.

Nakon turskih prodora u 16. stoljeću i pada Starog grada Vrane, stanovništvo se pod prijetnjom nemilosrdne vojske povlači na otok Murter, a djelomice i u južnu Istru.

Izniknuo na četiri rijeke te razvijen iz srednjovjekovne utvrde nekoć namijenjene obrani od turskih prodora u srednju Europu, grad Karlovac ima posebno zanimljivu renesasnu jezgru u obliku šesterokrake zvijezde.

Takve zidine bile su podignute oko crkve Sv. Jurja kao zaštita od turskih prodora.

Za vrijeme turskih prodora opustošeno područje Žumberka naseljavaju Uskoci u tri velike seobe.

Kao i cijeli otok povijesno utkana, samobitna i ponosna, s bezbroj tragova prošlosti: od Liburna, rimskog grada Colentuma, do Hrvata u 9. stoljeću i njihove snažnije i definitivne prisutnosti u 15. i 16. stoljeću, kada, kao posljedica turskih prodora, dolaze u većim skupinama, najviše iz Bosne i Hercegovine.

Mletačka kula, poznata kao objekt izgrađen kako bi se obranili od turskih prodora.

Naziv Bukovica spominje se još prije turskih prodora u ta područja.

U 14. stoljeću osniva se najstariji danas postojeći manastir, Veliki Meteor, a potom, uslijed turskih prodora u Grčku koji su uzrokovali bježanje monaha u nepristupačne predjele, i drugi manastiri, njih sveukupno 24. Danas ih postoji 6.

Tijekom srednjeg vijeka grad je bio središte područja Modruške župe koja je opustjela zbog turskih prodora u ove krajeve tijekom 16. stoljeća.

Najpoznatiji događaji vezani za Sisak zbili su se u vrijeme turskih prodora, posebice nakon izgradnje znamenite sisačke tvrđe 1544. Sisak je svoju slavnu kulminaciju doživio nakon pobjede nad Turcima poslije treće opsade 1593. godine.

Biskup je zahvalivši na poklonu podsjetio na tradiciju i povijest tog svetišta duže tradicije i od Trsatskog, ali svetišta koje je imalo nesigurnu povijest zbog turskih prodora.

Spomenute su tvrđave, porazmještene na grebenu koji se poput kakvih golemih zidina proteže od zapadnih padina planine Biokova sve do dubokoga kanjona rijeke Cetine, iz kojega je prije izgradnje hidroelektrane Kraljevac hučio šezdesetak metara visoki vodopad Gubavica, i prije turskih prodora tvorile neprobojnu branu za one koji bi htjeli silom prodrijeti iz primoskih strana prema Duvnu i Imotskomu ili obratno.