1. Uvod 2. Novi radni odnos nije razlog za odbijanje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu nego je razlog za neisplatu mirovine 3. Okolnost što se naknada može koristiti samo na osnovi jednoga prava po vlastitom izboru nije zapreka za utvrđivanje tjelesnog oštećenja 4. Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na određivanje nove svote mirovine na temelju mirovinskog staža ostvarenog nakon stjecanja prava na tu mirovinu

Također, prema novom Zakonu o doprinosima korisnicima: a) starosne i prijevremene starosne mirovine, b) invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, c) obiteljske mirovine, osim korisnika djece na redovitom školovanju, te d) korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji nije zaposlen ili nema svojstvo osiguranika po drugoj osnovi, koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja: a) domaće radinosti i sporednog zanimanja, b) djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, te c) ostale samostalne djelatnosti za vrijeme obavljanja tih djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine, jer počevši od 1. siječnja 2009. za navedene umirovljenike, Porezna uprava ne dostavlja Zavodu« Obavijest o upisu/ispisu iz registra poreznih obveznika », pa te osobe ne stječu svojstvo osiguranika i time ne gube pravo na isplatu mirovine.

Osnovicu za obračun doprinosa čine mjesečne ili zaostale mirovine obračunate prema rješenju o pravu (osim invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja), te dodatak mirovini prema Zakonu o izmjeni i dopunama zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (« Narodne novine », broj 150/2002) i dodatak na mirovine prema Zakonu o pravima Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (« Narodne novine », broj 174/2004).

Najniža mirovina Članak 31. (1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Članak 19. Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje HRVI iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5. Članak 20. (1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju HRVI iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice: Činovi i ustrojbena mjesta Osnovice Vojnik 64.037 Pozornik 68.047 Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847 Skupnik 64.740 Zapovjednik desetine 76.884 Zapovjednik voda 81.648 Zapovjednik satnije 97.980 Zamjenik zapovjednika bojne 107.508 Zapovjednik bojne 118.392 Zamjenik zapovjednika brigade 129.276 Zapovjednik brigade 129.276 Desetnik 74.066 Vodnik 79.386 Stožerni vodnik 79.930 Narednik 79.930 Nadnarednik 80.386 Stožerni narednik 83.004 Časnički namjesnik 92.585 Zastavnik 78.783 Poručnik (poručnik korvete) 81.648 Natporučnik (poručnik fregate) 88.452 Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980 Bojnik (kapetan korvete) 107.508 Pukovnik (kapetan fregate) 118.392 Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276 Stožerni brigadir (komodor) 140.160 Brigadni general (komodor) 140.160 Zapovjednik zbornog mjesta 118.392 Zapovjednik zbornog područja 151.056 General-bojnik (kontraadmiral) 151.056 General-pukovnik (viceadmiral) 155.136 General zbora (admiral) 159.216 Zapovjednik obrane grada 118.392 Stožerni general (stožerni admiral) 163.296. (2) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. (3) Ministar unutarnjih poslova propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnos policijskih zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka.

Radniku kojemu je zbog profesionalne nesposobnosti nadležno tijelo odredilo radno vrijeme kraće od punoga radnoga vremena ne može se tako određeno radno vrijeme povećati.

ovo što tebe muči zove se invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

1.5. Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe ili korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad

- Za zaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i koji rade nepuno radno vrijeme Republika Hrvatska plaća doprinos na prosječnu plaću razmjerno stažu koji se tim osiguranicima priznaje po stopi (samo za II. stup):

Rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju radi profesionalne nesposobnosti za rad na temelju mišljenja ovlaštenog vještaka, donosi HZMO.

- mirovinu isplaćenu istodobno zbog profesionalne nesposobnosti za rad i plaća kod poslodavca

Početna »Aktualnosti iz Zavoda »2008. godina »Povećane prijevremene starosne, najniže i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja - isplata razlika povećanja za devet mjeseci od 3. studenoga 2008.

Naime u slučajevima djelomičnog umanjivanja radne sposobnosti može se donijeti ocjena da je nastupilo samo smanjenje sposobnosti za obavljanje svojeg posla, pa se u tim slučajevima priznaje pravo samo na umanjenu invalidsku mirovinu zbog tzv. »profesionalne nesposobnosti za rad«.

Nezaposlenoj majci, nezaposlenoj majci koja ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, majci-korisnici mirovine i majci koja se nalazi na redovitom školovanju pripada naknada za porodni dopust od rođenja djeteta do šestog mjeseca života u iznosu od samo 900 kuna mjesečno.

Nakon primjene Zakona o mirovinskom osiguranju iz 1998. (od 1. siječnja 1999.) visina invalidske mirovine prevedene ili kasnije priznate zbog utvrđene okolnosti " profesionalne nesposobnosti za rad ", ovisi o činjenici je li takav korisnik i nadalje u radnom odnosu ili je izvan radnog odnosa, odnosno izvan mirovinskog osiguranja po bilo kojoj osnovi.

U ove dvije godine HDZ-ove Vlade mirovine su nominalno povećane za 9 %, što znači da im treba 10 godina ili 2,5 mandata da bi ostvarili onošto smo mi u jednom mandatu. 4. Vratili smo duga (kojega HDZ nije priznavao) u iznosu od 14 milijardi i 820 milijuna kuna, i to ne kroz papire, dionice, obveznice ili puka obećanja, već kešom kao povećane mirovine za 770 000 umirovljenika; 5. Sve smo to učinili usuprot snažnim pritiscima MMF-a i Svjetske banke; 6. Osigurali smo isplatu mirovina do 10. u mjesecu, dok se ranije mirovina čekala cijelimjesec; 7. Povećali smo invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za 20 %; 8. Uveli smo dodatak uz mirovinu hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj koji su mirovine stekli u bivšim republikama SFRJ; 9. Implementirani najuspješniju mirovinsku reformu na svijetu (po ocjeni inozemnih stručnjaka) u rekordnom roku, i još mnogo, mnogo toga.

Invalidsku mirovnu sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida možete ostvariti ako ste uslijed ranjavanja, ozljede, zatočeništva ili bolesti nastale ili pogoršane u obrani zemlje trajno izgubili sposobnost za rad ili je došlo do profesionalne nesposobnosti.

PITANJE: Preveden sam kao invalid rada od 1. siječnja 1999. u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Neka invalidska prava ostvarena prema bivšem mirovinskom zakonu pretvarana su u prava na umanjenu invalidsku mirovinu zbog tzv. »profesionalne nesposobnosti za rad«.

Nakon 1. I. 1999. mogli su ih ostvarivati samo kao pravo na umanjenu invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Korisnicima koji mirovinu primaju preko pošte, razlika će se početi isplaćivati 4. studenog 2008. Pravo na isplatu razlike imaju tri skupine korisnika mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999., kojima je primjenom navedenog Zakona uvećana mirovina, i to: korisnici prijevremene starosne mirovine, korisnici najniže mirovine i korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja.

OBRAZLOŽENJE Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogu biti zaposleni u punom i nepunom radnom vremenu, ili obavljati samostalnu djelatnost, a primici koje stječu iz radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti već podliježu obračunavanju i plaćanju doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Zakon prestaje važiti s danom 01.01.2002, osim: - članka 21. stavka 2. i članka 25. u dijelu koji se odnosi na novčanu naknadu nezaposlenim majkama za vrijeme korištenja porodnog dopusta koji prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti isplata novčane naknade za vrijeme porodnog dopusta nezaposlene majke, majke na redovitom školovanju i nezaposlene majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, - članka 39. koji prestaje važiti stupanjem na snagu posebnog zakona kojim će se urediti pitanje prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta, - članka 50. koji prestaje važiti danom početka primjene članka 16., 17., 18., 73., 78., 79., 80., 81. i 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN 91/01)

Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, koji je preveden od 1. siječnja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 174. st. 3. toč. 3. ZOMO-a) promjenom mirovinskog faktora 0,3333 ili 0,5, potrebno je da to što hitnije učini.

Iznimka je korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji je zaposlen ili ima svojstvo osiguranika po drugoj osnovi.

U sportu mora postojati osiguranje za slučaj profesionalne nesposobnosti, kako bi u slučaju nemogućnosti daljnjeg bavljenja sportom od osigurnine dobili koliko toliko financijsku zaštitu tj. materijalna sredstva koja bi im omogućila pristojnu životnu egzistenciju, kojoj su se nadali po redovnom tijeku stvari, a koja predstavlja, u slučajevima vrhunskih sportaša, samo mali dio one materijalne koristi od bavljenja sportskom djelatnošću, odnosno određenim sportom, koju bi bili ostvarili, da nije došlo do osiguranog nesretnog slučaja.

Kod korisnika invalidskih mirovina problem je složeniji i treba paziti na razliku između invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti i invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti.

Zato se korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti dopušta mogućnost izbora da nakon priznavanja prava na mirovinu nastavi dalje raditi i primati uz plaću i umanjenu invalidsku mirovinu.

Za slučaj da prekine zaposlenje odnosno osiguranje ili bez svoje volje ostane bez posla, tada mu se takva umanjena invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti isplaćuje u nešto povećanoj visini, ali još uvijek manja od njegove pune invalidske mirovine.

Takav korisnik invalidske mirovine priznate zbog profesionalne nesposobnosti za rad može tražiti ponovno određivanje invalidske mirovine ako se kod njega naknadno utvrdi opća nesposobnost za rad.