Ne bi vjerovali koja je to zapravo prokleta avlija.

Autor Tema: Ivo Andrić, Prokleta avlija (Posjeta: 2972)

Krešimir Nemec je iznio interpretaciju romana Prokleta avlija kao alegorije izokrenutog društva.

Sjećamo se jakih naslova knjiga, kao primjerice Cvijeća zla, Zločin i kazna, Priče iz davnine, Žedan kamen na studencu, Krik i bijes, Prokleta avlija, Kameni spavač, Hrvatski bog Mars, Hrvatska rapsodija, Hrvatski ratnici

Pored Irene Wenigove dali su vrijedan prinos češkom poznavanju hrvatske književnosti Milada Černá (Prokleta avlija I.

Svojom formom, reminiscencijom koja uokviruje jedan ljudski život i sudbinu, te jednu puno širu priču, Prokleta avlija pomalo podsjeća na Wellesovog Građanina Kanea.

U suradnji Kazališta Virovitica, Teatra kabare Tuzla i Narodnog pozorišta Užice, u petak 23. rujna održati će se svečana premijera predstave Prokleta avlija

Nakon II. svj. rata objavljuje romane Na Drini ćuprija (1945), Travnička hronika (1945), Gospođica (1945), Prokleta avlija (1954), postumno je objavljen nedovršeni roman Omer-pasa Latas (1976).

Režirala je u sarajevskim i pariškim kazalištima, snimala dokumentarce, postavljala izložbe i zaradila uglednu Stendhalovu nagradu 2008. Autor je antologije francuske moderne književnosti, i antologije bosanske književnosti, prevodila je književna djela s francuskog, engleskog, talijanskog, turskog, arapskog i perzijskog na srpskohrvatski (npr. izbor iz 1001 noći, Svjetlost, 1981 prvo izdanje), te s turskog, osmanskog turskog i bošnjačkog na francuski (Ivo Andrić: Prokleta Avlija - La cour maudite)

Kritici često svrstavaju među romane dulju pripovijest« Prokleta avlija », koju mnogi poznavatelji drže vrhuncem Andrićeva pripovjedačkoga umijeća.

Mučan zadah ne dolazi samo iz pristaništa nego udara iz svih zgrada i predmeta; izgleda da sva zemlja koju je pritisla Prokleta avlija lagano truli i pušta neku vonju koja čoveka truje, da mu zalogaj grkne i život omrzne.

U takvim časovima cela ta Prokleta avlija ječi i trešti kao ogromna dečja čegrtaljka u džinovskoj ruci, a ljudi u njoj poigravaju, grče se, sudaraju među sobom i biju o zidove kao zrna u toj čegrtaljci.

I kad već mora da postoji Prokleta avlija i u njoj upravnik, onda je još najbolji ovaj i ovakav.

U dvorani Franjevačkoga medunarodnog studentskog centra 21. veljače predstavljene su četiri knjige Ive Andrića Prokleta avlija, Na Drini ćuprija, Travnička kronika i Pripovijetke, objavljene u biblioteci Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, nakladnik koje je Matica hrvatska u Sarajevu.

Prva stvar koju su već prošle godine organizatori fino organizirali je prostor... UFO koji ja pamtim je bio tamo gdje mu je mjesto, s druge strane Drave i to je zapravo bio pravlji ljetni festival, preko dana kupanje navečer koncerti i cuga i ko preživi pričat će, ove i prošle godine je netko pametan zaključio naplaćivati ulaz pa jasno prostor više nije prostor nego nekako više kao prokleta avlija:) Prva stvar... festivalski ulaz: D pa to je za krepat od smijeha, dakle kupiš kartu za jedan dan ili sve i onda ti ovisno o tome jesi jedan dan ili sve spizde žig ili daju narukvicu koja je valjda znak da si na festivalu: D što je valjda puno važnije nego sam sadržaj festivala.

Učini mu se, za trenutak, da Prokleta avlija zaista nema izlaza.

Bilo je to veliko priznanje piscu, koji je romanima " Na Drini ćuprija ", " Travnička hronika ", " Prokleta avlija " i nizom drugih dela prikazao svetu dotad manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.

U TOM ROMANU, napisanom 1954., Andrić piše o suživotu različitih nacija u najvećem carigradskom zatvoru, zvanom Prokleta avlija, kamo je spletom nesretnih okolnosti dospio nedužni bosanski franjevac fra Petar.

Kako nam je rekao Miran Hajoš, ravnatelj virovitičkog kazališta, koje je nositelj projekta i jedan od začetnika ideje te vlasnik prava beogradske Zadužbine Ivo Andrić za Prokletu avliju za sve tri zemlje, organizatori se nadaju da će predstava biti hit, osobito zato što Prokleta avlija još nikad nije bila postavljena u hrvatskim kazalištima.

Povod je 50. obljetnica dodjele Nobelove nagrade slavnom piscu koja je, prema mišljenju organizatora, prošla potpuno nezapaženo, a izabran je Andrićev roman Prokleta avlija koji se smatra malim remek-djelom, ali i metaforom našeg prostora i vremena.

Naime, osim što je ova pripovijetka parabola o totalitarizmu, u koju su upričavane priče o fratarskoj vjernosti, o tragičnoj sudbini jednoga otomanskog princa (zanimljivo je primijetiti da je Prokleta avlija objavljena 1954, u godini pada princa politbiroa Milovana Đilasa), o ljudskoj prirodi suočenoj s okolnosti sabijanja u životinjski tor, o krivnji i nevinosti čovjekovoj, te o tome koliko malo, iz perspektive same vlasti (ili svake vlasti), znači to je li netko kriv ili je nevin; osim što, dakle, pripovijeda o svemu ovom, Andrić fikcionalizira jedno svoje pretežito osjećanje, svoju frustraciju i svoj najveći strah.

Prokleta avlija, naime, pripovijeda o čovjekovu razotkrivanju pred drugim ljudima, koje je prva i najteža posljedica robije, najgora kazna koju je pisac mogao zamisliti.

Cinik @poskok.info o Abdulahu Sidranu Čini se da bi Cinik jednom mogao napisati dobar scenarij za film " Prokleta avlija 2 " Sidran je kuća koja se ruši (http://poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=15311: sidran-je-kua-koja-se-rui - catid = 144: cinik Itemid = 340)

Svečanom premijerom drame Prokleta avlija Ive Andrića u adaptaciji, scenografiji i režiji Nebojše Bradića, obilježena je pedeseta obljetnica od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, jedinom nobelovcu na prostoru bivše države.

Poslije Drugog svjetskog rata, Andrić objavljuje svoja najvažnija djela: Travnička kronika (1945), Na Drini ćuprija (1945) i Prokleta avlija (1954).

Inače, Ivo Andrić rođen je 1892. u Dolcu kod Travnika, a središnja djela njegova opusa su romani Prokleta avlija, Travnička hronika i Na Drini ćuprija, na koji i danas podsjeća i Google koji svoj doodle, odnosno stilizirani logo na početnoj stranici posvećuje obljetnici Andrićeva rođenja.

Možda sam glupo ili što, nu ni uz zadani odgovor (BiH), iz štiva Prokleta avlija Ive Andrića ja takovu alegoriju ne mrem nać ni izgatat iz slova, riječi i rečenica navedenog djela.

Oko nas sva Prokleta avlija sjajem prelivena. Ajde, jadan, ne govori što ne treba i ne griješi duše.

BiH ne smije ostati prokleta avlija u središtu Europske unije jer to destabilizira nju samu a i pokazuje njenu nemoć da u vrijeme globalizacije riješi teške probleme u BiH.

Osobno, više mi se sviđa Travnička hronika, a najbolje njegovo djelo mi je ipak Prokleta avlija.