Turneje su bile sveobuhvatne, a pijanistica se nikad nije požalila na napore pri promjeni klime, godišnjih doba, vremenskih zona i sve to s četiri različita repertoara koje je izvodila na brojnim nastupima leteći od SADa, Europe pa sve do daleke Južne Amerike gdje je već dva puta gostovala no nikad prije s orkestrima.

Voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Višnja Grgasović, u svome izlaganju dala je pregled obaveza RH prema Okvirnoj Konvenciji UN-a i promjeni klime (UNFCCC) i politici EU.

Drugi dio 4. sastanka održat će se u okviru 13. Konferencije stranaka UNFCCC (Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime) i 3. Konferencije stranaka Kyotskog protokola od 03. - 14. prosinca 2007. na Baliju (Indonezija).

Dosadašnje točke 24. do 30. postaju točke 23. do 29. Iza točke 29. dodaju se točke 30. do 47. koje glase: »30. zamjenske tvari: fluorirani plinovi koji pridonose globalnom zatopljenju te ih je potrebno nadzirati, 31. kritična razina: razina onečišćenosti, temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude, 32. dugoročni cilj za ozon: razina onečišćenosti koju treba postići u dužem vremenskom razdoblju, osim kada to nije moguće postići razmjernim mjerama, s ciljem osiguranja učinkovite zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, 33. prosječni pokazatelj izloženosti: prosječna razina onečišćenosti utvrđena mjerenjima na mjernim postajama za praćenje pozadinskih gradskih onečišćenja, a koje odražavaju izloženost stanovništva, 34. cilj smanjenja izloženosti: postotak smanjenja prosječnog pokazatelja izloženosti koji je određen s ciljem smanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i koje, kada je to moguće, mora se postići u određenom razdoblju, 35. gornja granica koncentracije: razina onečišćenosti koja je utvrđena na temelju znanstvenih spoznaja u cilju sprječavanja neopravdano visokog rizika za ljudsko zdravlje, a koju treba postići unutar određenog razdoblja i koju se, kad je jednom postignuta, ne smije prekoračiti, 36. novo postrojenje: postrojenje u kojem se obavlja djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi i za koje je dozvola za emisije stakleničkih plinova pribavljena ili dopunjena nakon donošenja Plana raspodjele, 37. emisijska kvota: određeni broj prava na emisijske jedinice koje se dodjeljuju postrojenju za određeno razdoblje na temelju Plana raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova, 38. emisijska jedinica: je dozvola za emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikovog dioksida tijekom određenoga razdoblja, 39. fleksibilni mehanizmi Kyotskog protokola: su mehanizam čistog razvoja, mehanizam zajedničkih projekata i trgovanje emisijama, koje stranke Kyotskog protokola kao nadopunu domaćim mjerama smanjenja emisija koriste za izvršenje svojih obveza iz Priloga B Kyotskog protokola. 40. mehanizam čistog razvoja: instrument Kyotskog protokola za provedbu projekata za smanjenje ili uklanjanje emisije u zemljama koje nisu stranke Priloga I Okvire konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 41. mehanizam zajedničkih projekata: instrument Kyotskog protokola za provedbu projekata za smanjenje ili uklanjanje emisije među strankama Priloga I UNFCCC, 42. trgovanje emisijama: instrument Kyotskog protokola koji omogućuje trgovinsku razmjenu s emisijskim jedinicama među strankama Priloga I UNFCCC, 43. ponor: proces, aktivnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjaju staklenički plinovi, aerosoli ili prethodnici stakleničkog plina, procesom fotosinteze u biljkama, 44. transakcija: evidentirani prijenos prava na emisijske jedinice ostvaren bilo postupkom trgovanja ili na drugi propisani način, 45. međunarodni dnevnik transakcija: središnja elektronička baza podataka Tajništva UNFCCC za praćenje ispravnosti transakcija između registarskih sustava određenih Kyotskim protokolom, 46. dnevnik transakcija Zajednice: središnja elektronička baza podataka Europske komisije za praćenje ispravnosti transakcija između nacionalnih registara država članica Europske unije u shemi trgovanja emisijama, 47. nadzirana osoba: pravna osoba i fizička osoba obrtnik registrirana za obavljanje djelatnosti.«

(1) Praćenje emisije stakleničkih plinova obuhvaća: izračun i izvješćivanje o antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću ponora, uspostavu Nacionalnog registra emisija stakleničkih plinova, izradu izvješća o provedbi politike i mjera za ublažavanje klimatskih promjena, te o projekcijama emisija stakleničkih plinova, izradu Nacionalnog izvješća prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. (2) Popis stakleničkih plinova iz stavka 1. ovoga članka, način praćenja emisija stakleničkih plinova, rokove za izradu izvješća i način izrade inventara stakleničkih plinova propisuje Vlada.«

1. Uvodi - o prognozama promjene klime, njezine globalne i lokalne posljedice te uzajamno djelovanje pojava izazvanih specifično klimatskim promjenama i drugih fenomena, kao što su ' Peak Oil ' ili (dosad već postojeća) migracija - filozofski aspekt zaštite okoliša u promjeni klime

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je ' Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime ' koje je usvojeno na sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 11. veljače 2010. godine.

Inicijativa za korištenje štednih žarulja, tek je jedna u moru sličnih koje su svjetlo dana ugledale nakon što su objavljene studije s alarmantnim prognozama o promjeni klime.

Kako su se one pojavile i prije pretprošlog sastanka na vrhu koji je bio održan u Rio de Janeiru (Brazil), a kojem je kao i ovogodišnjem prisustvovalo visoko hrvatsko izaslanstvo, tada je donešena posebna konvencija o promjeni klime.

NACIONAL: Jedna komentatorica prije deset godina nazvala vas je dinosaurom koji se nije prilagodio promjeni klime pa je osuđen na izumiranje. Mi imamo užasno zanimljivo iskustvo, jedinstveno i teško, iskustvo rata i raspada zemlje, spajanja i odvajanja, ali nedostaje artikulacije tog iskustva.

Nakon toga je predstavljen projekt, dan je pregled obveza Hrvatske prema politici Europske unije i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, te su prikazane emisije stakleničkih plinova za pojedini sektor.

Razvijen je pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), a u skladu je s politikom Europske unije.

Proračun emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske prvi put je izrađen za potrebe Prvog nacionalnog izvješća o promjeni klime, a od 2003. godine izrađuje se godišnje, sukladno smjernicama Tajništva Konvencije i metodologiji Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama (u daljnjem tekstu IPCC).

Nakon 2012. godine Hrvatska računa na intenzivo korištenje mehanizama međunarodnih sporazuma o promjeni klime, osobito trgovanja emisijom kroz EU ETS shemu.

Paradoksalno, postojeće tehnologije zbog svoje nesavršenosti u procesu osiguravanja navedenih dobara ujedno stvaraju i probleme: iscrpljuju se ograničeni izvori ugljikovodičnih goriva, stvaraju se staklenički plinovi koji doprinose promjeni klime,

Polako se kreće prema jugu, zahvaljujući promjeni klime od zadnjeg ledenog doba i smanjenju težine.

Konkretne, gospodarski i ekološki prihvatljive mjere prilagodbe promjeni klime u različitim agroekološkim uvjetima tek treba detaljno osmisliti.

Slika desno prikazuje potpisivanje Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime 1992.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) određuje okvir za međunarodno djelovanje kako bi se odgovorilo izazovu klimatskih promjena na globalnoj razini.

Sukladno članku 22. točki 3. Konvencije, Republika Hrvatska je kao zemlja u procesu prelaska na tržišno gospodarstvo preuzela obveze stranke Priloga I., koje se odnose na zadržavanju vlastite emisije stakleničkih plinova na razini iz 1990. godine. Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime prihvaćen je s ciljem smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova (metana, didušikova oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i sumporova heksafluorida).

U radu ove dvotjedne Konferencije sudjelovalo je oko jedanaest tisuća sudionika, uključujući predstavnike 192 zemlje stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, odnosno 183 zemlje potpisnice Kyotskog protokola.

Projekt " Aktivnosti osposobljavanja za rješavanje pitanja klimatskih promjena: dodatno financiranje za izgradnju kapaciteta u prioritetnim sektorima " (" Aditional funding for Climate Change Enabling Activity: Assesment of Capacity Building Needs for Transfer of Tehnology ") nastavak je projekta Omogućavanje Republici Hrvatskoj da izradi Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime prema UNFCCC konvenciji.

Iako tijekom pregovora vođenih u Kyotu 1997. godine Hrvatska nije imala izrađeno Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime te nije raspolagala s potpunim podacima o emisiji stakleničkih plinova i gospodarski isplativim mogućnostima njihova smanjenja, procjene su pokazivale rast emisija.

Čovječanstvo će izgleda preusmjeriti energiju iz već iscrpljujuće teme o globalnom zagrijavanju, na kontroverznu temu promjene magnetizma naše Zemlje koja je možda i uzrok promjeni klime.

Smatram da moramo raditi na promjeni klime u hrvatskom društvu i da što više javnih i poznatih osoba mora istupiti i zalagati se za ravnopravnost.

Okvirnom konvencijom o promjeni klime (UNFCCC) i Kyoto protokolom za svaku državu određuje se emisija stakleničkih plinova temeljne godine koja služi kao referentna vrijednost za postojeće i buduće obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Odsjek za praćenje i provedbu međunarodnih obveza u šumarstvu potiče međunarodnu suradnju u području šumarstva; vodi evidenciju o usvojenim međunarodnim propisima iz područja šumarstva i preuzetim obvezama; koordinira, prati i nadzire provedbu preuzetih međunarodnih obveza (konvencija, rezolucija, ugovora) iz područja šumarstva, koje su mu stavljene u nadležnost; prati i ostale međunarodne propise koji se odnose na šume (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Konvencija o suzbijanju dezertifikacije, Konvencija o zaštiti bilja, Okvirna konvencija UN o promjeni klime, pripadajuće protokole i dr.) i predlaže aktivnosti, te koordinira rad na njihovu provođenju; sudjeluje u radu međunarodnih institucija i tijela iz područja šumarstva (Europska ekonomska komisija UN-a UNECE, FAO, Ministarska konferencija zaštite šuma u Europi-MCPFE, Forum za šume UN-a UNFF, Međunarodna konvencija o zaštiti bilja-IPPC, Konvencija o biološkoj raznolikosti-CBD, Okvirna konvencija o promjeni klime UN-a UNFCCC, Međudržavni sporazum o europskoj suradnji u području znanstvenog i tehničkog istraživanja-COST, Međunarodna zajednica šumarskih istraživačkih organizacija-IUFRO), te surađuje pri izradi i donošenju međunarodnih dokumenata; koordinira izradu izvješća sukladno međunarodnim standardima, te ih dostavlja međunarodnim institucijama; koordinira pripremu godišnjih i višegodišnjih planova projekata iz područja šumarstva; prati mogućnosti i uvjete financiranja projekata u šumarstvu iz međunarodnih izvora; surađuje s međunarodnim institucijama na provedbi projekata; koordinira i prati izradu izvješća o provedbi projekata; osigurava koordinaciju aktivnosti s drugim tijelima uprave i relevantnim institucijama; predlaže relevantne izmjene nacionalne legislative radi provedbe međunarodnih obveza; osigurava promociju certificiranja odgovornog i održivog gospodarenje šuma te obavlja i druge stručne i upravne poslove koji mu se stave u nadležnost.

U smislu ove Uredbe pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: staklenički plinovi plinoviti sastojci atmosfere koji se prema Konvenciji nadziru, a obuhvaćaju plinove navedene u Prilogu I. ove Uredbe, indirektni staklenički plinovi plinoviti sastojci atmosfere koji se još nazivaju i prethodnici ozona, sulfata ili aerosola, a koji svojim djelovanjem u atmosferi uzrokuju pozitivne ili negativne učinke u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, a obuhvaćaju plinove navedene u Prilogu I. ove Uredbe, antropogeno uzrokovano ljudskim djelovanjem, ponor proces, aktivnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjaju staklenički plinovi, aerosoli ili prethodnici stakleničkog plina, npr. biljke procesom fotosinteze, nacionalni sustav sustav koji uključuje sve institucionalne, pravne i postupovne mehanizme za izračun, izvješćivanje i arhiviranje podataka i informacija o inventaru stakleničkih plinova, inventar stakleničkih plinova sektorski organizirana baza podataka koja sadrži podatke potrebne za izračun i izvješćivanje o svim antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova, a osobito faktore emisije, podatke o djelatnostima, proračunate vrijednosti emisija i uklanjanja stakleničkih plinova, glavne kategorije izvora i ponora, dodatne informacije i pretpostavke koje se koriste za proračun, uključujući i podatke o ponovnom izračunu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova, izvješće o inventaru stakleničkih plinova izvješće o svim antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova koje se priprema godišnje u opsegu i formatu zadanim Konvencijom i pratećim međunarodnim ugovorima, odlukama i smjernicama, izvješće o provedbi politike i mjera za ublažavanje klimatskih promjena izvješće o nacionalnoj politici i mjerama kojima se ograničavaju i/ili smanjuju emisije stakleničkih plinova s količinskim procjenama učinaka politike i mjera prikazano na osnovi pojedinih sektora za svaki staklenički plin, ovlaštenik pravna osoba koja sukladno posebnom propisu ima suglasnost Ministarstva za izradu inventara, izvješća o inventaru stakleničkih plinova i drugih izvješća propisanih ovom Uredbom, izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova izvješće o kvantificiranim vrijednostima emisije u budućem dugoročnom razdoblju temeljene na očekivanim scenarijima razvitka u pojedinim sektorima Nacionalno izvješće prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime izvješće kojim stranke Konvencije periodički izvješćuju Konferenciju stranaka o poduzetim i planiranim mjerama s ciljem ispunjenja obveza prema Konvenciji glavna kategorija izvora/ponora je izvor/ponor emisije koji ima značajan utjecaj na ukupnu emisiju/uklanjanje stakleničkih plinova u pogledu apsolutne količine emisija/uklanjanja, trenda emisija/uklanjanja ili oboje, faktor emisije brojčana vrijednost koja daje količinu emisije određene tvari po jedinici djelatnosti mjerene količinom proizvoda, potrošenog energenta ili sirovine, ili veličinom obavljenog posla za određenu djelatnost, proces ili određene postupke zaštite okoliša.

Kyotski protokol prihvaćen je na Trećoj Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) 11. prosinca 1997. Njime su industrijalizirane države postavile cilj smanjenja emisija plinova koji stvaraju efekt staklenika za ukupno pet posto u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na baznu 1990. godinu.

EU ministri usvojili su i zaključke o zaštiti mora kao i promjeni klime, o Strategiji o održivom korištenju prirodnih izvora te o europskog režima trgovine kvotama za emisiju štetnih plinova u okviru priprema za međunarodnu konferenciju o Protokolu iz Kyota, zakazanu od 6. do 17 studenog u Nairobiju.