Zadnjih desetak godina smanjio se udio prosječnih mirovina u prosječnim plaćama, ali se povećala realna vrijednost mirovina i socijalna sigurnost korisnika mirovina, ustvrdila je Ljiljana Marušić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, analizirajući utjecaj mirovinskog osiguranja na socijalnu sigurnost umirovljenika.

Uočljiv je značajan skok u visini prosječnih mirovina za redovite članove HAZU-a u 2004. godini.

No, u pravilu, iza većine tih umirovljenika stoji dulji staž, a njihove mirovine u prosjeku su tek nešto više od prosječnih mirovina iz radničkog sustava.

Nastavlja se trend pada prosječnih mirovina koje neumolji vo klize prema naknadi na burzi za nezaposlene.

Razlika prosječnih mirovina između sta rih i novih umirovljenika stalno se povećava, pa je od 430 kn u 2004. godini krajem 2005. godine otišla na 495 kuna.

Isplata 12 mirovina godišnje za svakog umirovljenika košta u prosjeku 750 kuna, a u poštu se godišnje slije gotovo 70 tisuća prosječnih mirovina.

Tako su banke na svojim računima i pošta na ime usluga u prošloj godini »pojele« sredstva potrebna za isplatu 83 tisuće prosječnih mirovina.

U visini od barem desetak prosječnih mirovina

S tim novcem moglo se itekako sanirati, na primjer, propalo i legendarno ' Titovo brodogradilište ' u Kraljevici ili u toj svoti sadržano je 40 tisuća prosječnih mirovina od 2000 kuna

Ne čini se to možda velikim iznosom s obzirom da je godišnji trošak mirovina 35 milijardi kuna, ali potpuno je neizvjesno hoće li HZMO i kada uspjeti vratiti taj novac dovoljan za isplatu 55.735 prosječnih mirovina u Hrvatskoj.

Na spomenuti je i to da je standardna starosna mirovina u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj nakon 45 godina radnog staža iznosila 1.195,20 eura (od 1.7.2008.), kao i to da su skoro sve vrste prosječnih mirovina u tom dijelu zemlje manje nego na prostoru bivše Istočne Njemačke.

Dok s druge strane iznosi prosječnih mirovina nisu dovoljni za normalan život i podmirenje svih troškova pojedinca ili obitelji.

No, Željko Šemper iz HSU-a upozorava da bi to značilo dodatno smanjenje prosječnih mirovina i novo osiromašenje umirovljenika.

Dosta su nam dugo drugi, i svi redom dobronamjerni krojili našu sudbinu, da bi sve to na našu žalost rezultiralo činjenicom da smo čak i nakon teškom mukom odrađenog punog radnog vijeka od 35 odnosno 40 godina i životne dobi od 60 odnosno 65 godina dovedeni u situaciju da smo postali socijalni slučajevi, dakle teret društvu čija smo sva dobra stvarali upravo mi, i sve to sa pravom kažemo jer nam je iznos prosječnih mirovina koje primamo daleko ispod svake granice ljudskog dostojanstva, stoga mi tvrdimo i znamo kako mirovina može i mora biti u visini od 70 75 % prosječne isplaćene plače u RH.

Između povlaštenih i običnih prosječnih mirovina postoji jaz kojemu najviše pridonose tzv. saborske mirovine, mirovine redovitih članova HAZU-a i braniteljske mirovine.

Uz visinu prosječnih mirovina zanimljivo je pogledati i prosječni staž ukupno za korisnike starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina.

S druge strane većina korisnika prosječnih mirovina i mirovina viših od prosjeka ostvarenih po bivšem zakonu u istoj ili sličnoj stručnoj spremi ili naobrazbi i identičnim radnim mjestima, imaju danas u prosjeku za 500 ili više kuna mjesečno više mirovine od korisnika mirovina koje se sada ostvaruju.

Uz sadašnju stopu doprinosa za drugi mirovinski stup javnog osiguranja, udio prosječnih mirovina u prosječnim plaćama će nastaviti padati.

Uzmemo li u obzir da je razina prosječnih mirovina u susjednim zemljama još viša od 60 % posljednje plaće osiguranika, dok se u Hrvatskoj ta brojka kreće između 35 i 40 %, te također ako uzmemo u obzir i trenutačnu krizu II mirovinskog stupa čiji je status još neizvjestan - itekako je potrebno razmišljati o dodatnim ulaganjima.

Tako će umirovljenici koji u mirovinu planiraju otići kroz pet do deset godina mogu očekivati da će im mirovine biti manje u odnosu na prosječnu neto plaću, ali i znatno manje od onih prosječnih mirovina 2050. godine zbog razlike između prvog i drugog stupa.

Time se razlika između prosječnih mirovina korisnika prema ZOMO-u (od 1. siječnja 1999.) i braniteljskih penje s 2,7 na 3,1 puta.

U tablici 5. predočeno je kretanje prosječnih mirovina za sve korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili pod povoljnijim uvjetima.

Korisnici su poredani po visini prosječnih mirovina.

No, dodatne se razlike mogu otkriti usporedbom korisnika mirovina prema tri skupine prosječnih mirovina: a) do 1.500 kuna, b) od 1.500,01 do 5.000 kuna i c) većih od 5.000,01 kuna.

Matica umirovljenika Hrvatske provela je analizu najnovijih kretanja prosječnih mirovina i pokazala da je drastično pao standard umirovljenika.

Na obroke u stankama sjednica Bernardićeve zg-Skupštine i tijekom dokonih a glamuroznih svečanosti, potrošit će se pola milijuna kuna (250 prosječnih mirovina zg-sirotinje) i to ne na bilo kakve obroke-sindikalnog graha s kobasicom ili čevapčića u lepinji-nego na:

Iako se s godinama bitno ne mijenja razlika u visini prosječnih plaća između muškaraca i žena u Hrvatskoj, udio prosječnih mirovina koje ostvaruju žene u odnosu na one koje ostvaruju muškarci dramatično se smanjuje.

Zar je moguće ne vidjeti da ta jedna mjesečna plaća iznosi 100 mjesečnih prosječnih mirovina od kojih preživljava barem još toliko uzdržavanih članova obitelji?

Čime je to taj direktor zaslužio jednomjesečnu plaću u visini 14 - godišnjih prosječnih mirovina hrvatskih umirovljenika?

Zbog svoje jednodnevne mirovine Šeks je doduše izazvao ogorčenje javnosti, ali si je na taj način godišnje priskrbio dodatnih gotovo sedam prosječnih mirovina u Hrvatskoj.