I na tu smo anomaliju često upozoravali, rugajući se činjenici da se dio najniže mirovine za godine staža iznad trideset umanjivao 50 % u odnosu na najnižu mirovinu ostvarenu s trideset godina staža.

Ta je glupost konačno ukinuta pa će se počevši od 1. I. 2008. najniže mirovine za sve godine staža određivati na isti način.

Budući da Zakon o dodatku na mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju ne propisuje da će se tim dodatkom povećavati i zajamčene najniže mirovine, zaključak je da svi ti korisnici malih mirovina neće dobiti ništa.

Naime, unatoč povećanju njihovih stvarnih ali niskih mirovina, još uvijek će im biti povoljnije primanje dosadašnje svote zajamčene najniže mirovine.

Nelogično i nepošteno je umanjivati visinu najniže mirovine za godine mirovinskog staža iznad trideset, pa je to ispravljeno izmjenama mirovinskog zakona koje će se početi primjenjivati od 1. I. sljedeće godine.

Ako se ispravno čita taj zakon o dodatku, dodatak neće dobiti niti jedan korisnik najniže mirovine, pa čak niti oni koji ostvaruju i više svote najniže mirovine, a to su svi oni kojima se zbog većega mirovinskog staža, ali manjih svota stvarnih mirovina, priznaje i isplaćuje najniža svota zajamčenih mirovina u većim svotama, čak i onima koji su ostvarili mirovine s punim stažem od npr. 40 godina, pa im se jamči najniža svota u visini od 1.790,06 kuna mjesečno.

Najniža mirovina Članak 31. (1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Pojašnjavaju se različiti oblici redistribucije, potom se izlažu četiri kategorije redistribucije u mirovinskom sustavu te se tumači značenje najniže mirovine, ovo i u kontekstu Republike Hrvatske, kao najvažnijeg oblika redistribucije.

Dakle slično kao što je propisano i za najniže mirovine, samo s tom razlikom da se u ovom slučaju ograničava dopuštena gornja granica visine mirovine za one kojima bi visina mirovine zbog visokih plaća tijekom radnog vijeka bila daleko iznad prosjeka.

Iz ovog primjera može se zaključiti da su najniže mirovine koje se jamče za veliki mirovinski staž od četrdeset ili više godina približno iste visine kao i redovne mirovine osiguranika s visokom stručnom spremom.

Kako je često ostvarena mirovina toga visoko školovanog osiguranika niža od zajamčene najniže mirovine, tada je njegova najniža mirovina koju će primati prema ostvarenom stažu, koji je za nekoliko godina manji od 40 godina, niža od najniže mirovine nekvalificiranog radnika.

Moguće je tek, kažu, da se uvede pravilo po kojemu bi se mirovina za to razdoblje računala kao da je radnik bio prijavljen na minimalac, ili u određenom postotku od najniže mirovine za tu godinu staža, saznaje Vjesnik. (M. M.)

Za mirovine ostvarene s 31 godinom staža ili više, vrijednost najniže mirovine za svaku godina staža iznad 30 godina je pola manja i iznosi samo 24,93 kune, pa se najniže mirovine za broj godina staža iznad 30 godina određuju tako, da se za svaku godinu staža iznad 30 godina, svaka godina množi s tom manjom vrijednošću (24,93) i onda pribroji visini najniže mirovine određene za 30 godina staža (1.495,80) te se dobije ukupna konačna visina najniže mirovine ostvarene sa 31 ili više godina ukupnog staža, što prikazuje slijedeća tabela:

No, većina tih korisnika umjesto tih mirovina ostvaruje pravo na zajamčene najniže mirovine.

Naime, novi »Zakon o mirovinskom osiguranju« (NN. br. 102/98) u članku 82. nije u početku pravio razliku glede visine zajamčene najniže mirovine između korisnika starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine.

Zakon predviđa dvije vrijednosti za izračun najniže mirovine i to jednu za mirovine ostvarene do 30 godina mirovinskog staža (povoljnija) a drugu za mirovine ostvarene s 31 ili više godina mirovinskog staža (daje nešto manje svote).

Istodobno korisniku mirovine ostvarene 1999. godine po novom zakonu, ali u svoti većoj od zajamčene najniže mirovine za njegov ukupni mirovinski staž pa mu mirovina danas iznosi oko 1.900 kn (dakle oko prosjeka), pripast će povećanjem od 4 % svega 76 kuna, odnosno iznositi će s dodatkom 1976 kn mjesečno.

Iz usporedbe ta dva slučaja s velikom razlikom ostvarenog mirovinskog staža i još većom razlikom u masi uplaćenih doprinosa i poreza u proračun, vidi se golema nepravda jer dobivaju isplatu u istoj visini najniže mirovine u svoti od 848,85 kn mjesečno.

Prvi je u činjenici da sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju svakom korisniku mirovine ostvarene nakon 1. I. 1999. jamči posebnu najnižu mirovinu, kao određeni minimum mirovinskog primanja u slučaju ako je mirovina izračunata prema prosjeku plaća ili osnovica osiguranja manja od te zajamčene najniže mirovine u svoti određenoj samo ovisno o broju godina mirovinskog staža.

Zato se događa da za isti staž i relativno istu plaću nove mirovi postaju sve niže i sve više umirovljenika umjesto svoje mirovine ostvaruje isplatu zajamčene najniže mirovine, koja je uvedena kao socijalni korektiv za korisnike mirovina ostvarene prema tome novom zakonu.

(1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina određena prema članku 74. do 81. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.

Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje ima ovlaštenje da dva puta godišnje utvrđuje visinu zajamčene najniže mirovine koja pripada za jednu godinu mirovinskog staža.

Korisniku xxxxxx rođ. xxxxx obustavlja se s danom 30. 09. 2007. isplata najniže mirovine u svoti od 1.560,36 kuna mjesečno dok traje isplata dodatka na mirovinu.

Umjesto najniže mirovine korisniku će se počevši od 01. 10. 2007. isplaćivati mirovina u svoti od 1.547,92 kune mjesečno.

Uz ovu mirovinu isplaćivat će se i dodatak za mirovinu dok svota mirovine s dodatkom prelazi svotu najniže mirovine.

Ideja je da taj iznos ne bi smio biti viši od najniže mirovine za 15 godina staža, što danas iznosi oko 850 kuna., a procjene iz 2007. išle su za tim da bi pravo moglo ostvariti oko 52.000 građana te dobi koji su bez prihoda ili na socijalnoj pomoći koja je bila manja od spomenute najniže mirovine.

Veliki nesrazmjer (koji država obavezno mora promijeniti i smanjiti razliku između najviše i najniže mirovine...) između mirovina dovelo je do toga da običan čovjek ne želi otići u mirovinu, jer zna da bi mu se ionako mala primanja gotovo za 2 puta smanjila.

Imamo gotovo najniže mirovine u Europi.

Najniže mirovine za 31 i više godina staža

Usklađivanje mirovina na pravednijem principu u odnosu na tzv. " Švicarski model ", uskladiti najniže mirovine bez apsurdnog sniženja od 20,4 % trajno, za što je potrebna izmjena zakona o mirovinskom osiguranju, na čemu aktivno radimo tražeći naša umirovljenička prava.