O nekadašnjem kulturnom i prosvjetnom životu Hrvata u Keči svjedoči: tamburaško društvo iz 1924, čitaonica i knjižnica, koje su od 1938. bile smještene u tamošnjem Hrvatskom katoličkom domu, gazdačko (gospodarsko) društvo, vatrogasno društvo, pogrebno društvo, te Bratovština svete krunice, čiji se stijeg iz g. 1921. još i danas nalazi u crkvici sv. Katarine.

Beseda djeluje na kulturnom, prosvjetnom, humanom, zabavnom i gospodarskom području, njeguje češki jezik, pismo i običaje češke manjine u Republici Hrvatskoj.

PA SKINEŠ KONDOM-POLITIKE ILITI NEPOVJERENJA, a to je ono što je gospodin Šprajc htio reči. i to je to. 2 plus 4 Ugovor sa Njemačkom je bio Ugovor-o-suverenitetu, POLITIČKOM, POLITIČKOM. nakon ujedinjenja. hrvatska sad sve ima u tom smislu, ali treba ugovor o ekonomskom, poslovnom i diplomatskom i prosvjetnom suverenitetu, kontraran većini ovdje do sada razvijenih kolektivnih akcija i mentaliteta, posebno ovih krivih u medijima, jer vi djelujete na kolektivnu psihu najviše, i to vam je jasno. ne reklamiraj vino i zajebanciju nego znanja i posao i ideje i kako da se stvori brendove. sam budi brend. a ovaj spomenuti ugovor morate sami znati proizvesti.

Molimo Vas da naslov izlaganja, zajedno s popunjenim upitnikom, pošaljete na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript najkasnije do 1. svibna 2012. S poštovanjem u ime organizacijskog odbora simpozija »Obitelj Ožegović« Program simpozija međunarodnog znanstvenog skupa »Obitelj Ožegović« ČETVRTAK, 15. studenoga 2012. 09.00 09.30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi 09.30 09.50 Anežka Kindlerová (Prag): Ožegovići i slavenstvo 09.50 10.10 Đuro Franković (Pečuh): Ožegovićeve peštanske studije i njegovo povezivanje sa slavenskom omladinom te odnos prema Mađarima 10.10 10.40 Rasprava 10.40 11.00 Stanka 11.00 11.20 Agneza Szabo (Zagreb): Metel Ožegović u političkom i kulturno-prosvjetnom životu Hrvatske 11.20 11.40 Mira Kolar Dimitrijević (Zagreb): Ožegovići u Koprivnici 11.40 12.00 Đuro Škvorc (Križevci): Ožegovići i Sveti Petar Orehovec 12.00 12.30 Rasprava 12.30 14.30 Stanka za ručak 14.30 14.50 Đurđica Tenodi (Križevci): Stjepan Ožegović 14.50 15.10 Ozren Blagec (Križevci): Ljudevit Ožegović 15.10 15.30 Lucija Konfic (Zagreb): Lucija Ožegović 15.30 15.50 Tomislav Bogdanović (Križevci): Ivka Ožegović i njezin humanitarni rad 15.50 16.20 Rasprava 17.00 Izlet u Barlabaševac: mjesto rođenja mnogih članova obitelji Ožegović 19.30 Večera PETAK, 16. studenoga 2012. 09.30 09.50 Hrvoje Petrić (Zagreb): O djelatnosti Metela Ožegovića u Ugarskom saboru 09.50 10.10 Ladislav Heka (Szeged): Uloga Metela Ožegovića u ustavnopravnoj povijesti Ugarske 10.10 10.40 Rasprava 10.40 11.00 Stanka 11.00 11.20 Željko Karaula (Bjelovar): Korespondencija baruna Metela Ožegovića s Ivanom Mažuranićem 11.20 11.40 Ivica Zvonar (Zagreb): Korespondencija između Ivana Kostrenčića i Metela Ožegovića u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 11.40 12.00 Ivan Peklić (Križevci): Obitelj Ožegović i Franjo Marković 12.00 12.30 Rasprava 12.30 15.00 Stanka za ručak 15.00 15.20 Mirko Bogović (Senj): Mirko Ožegović 15.20 15.40 Lucija Radoš (Zagreb): Latinski prigodni govori biskupa Mirka Ožegovića 15.40 16.00 Pavao Knezović (Zagreb): Succinta Mirka Ožegovića 16.00 16.30 Rasprava 16.30 17.00 Zatvaranje skupa 17.00 Izlet u Vinarec: mjesto rođenja mnogih članova obitelji Ožegović 19.30 Večera

Ostale su tamo dvije godine u karitativnom i prosvjetnom radu s izbjeglicama, živeći u maloj zajednici tamošnjih sestara milosrdnica.

U knjizi su navedene osobe koje su se istakle u javnom, društvenom, političkom, gospodarskom, prosvjetnom, sportskom, umjetničkom i kulturnom aspektu života Međimurja.

Njihovim objavljivanjem ponovo će se pridonijeti spoznaji ukupnoga Buntićeva značenja u prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i političkom životu Hrvata u Hercegovini. dr. sc. Anđelko Mijatović

Tako je izumrla ova porodica koja je mnogo učinila ne samo za razvitak našega mjesta nego se vidno isticala u svakom kulturnom, prosvjetnom i socijalnom polju diljem naše domovine. Time završava svojevrstan epitaf Jankovićima.

Službovao u Prosvjetnom zavodu u Zagrebu, na gimnaziji u Sušaku, bio asistent na Filozofskom fakultetu, od 1945. do 1976. na Srednjoj vjerskoj školi u Zagrebu, pa do 1980. u Hrvatskom književnom društvu sv. Ćirila i Metoda.

- za izniman doprinos prosvjetnom, javnom, kulturnom i političkom životu

Drugi dio također donosi i podatke o pastoralnim priručnicima sydneyskih dušobrižnika te prosvjetnom i kulturnom djelovanju summerhillskih franjevaca.

osiguravanje uvijeta i opreme u prosvjetnom sektoru od posebne državne skrbi

Glavnu promjenu u trećem razdoblju autor vidi u odbacivanju kulturnog unitarizma i prihvaćanju federalizma, čime su republike dobile gotovo isključivo pravo upravljanja prosvjetnom politikom.

Iako su Kršnjavi i frankovački pravaši početkom 20. st. bili osamljeni u svojem mišljenju da treba sačuvati podunavsku Monarhiju kao optimalan okvir za ostvarenje hrvatskih nacionalnih, kulturnih i gospodarskih težnji, oni su, osam desetljeća poslije, dobili neočekivanu moralnu zadovoljštinu od akademika Dušana Bilandžića, predstavnika marksističke inteligencije jugoslavenske provenijencije: ÂťNa kraju valja, u vezi sa statusom i perspektivama Hrvata u Monarhiji, ukazati na dvije činjenice: prvo, biti u Habsburškoj Monarhiji značilo je biti u srednjoeuropskom civilizacijskom krugu, ali bez šanse da ostvare svoju samostalnu i nezavisnu državu i drugo, upravo je ta pozicija osigurala Hrvatima da su u procesu stvaranja građanskoga društva i bili uvijek ispred svih ostalih južnoslavenskih zemalja, posebno na kulturno-umjetničkom, prosvjetnom i znanstvenom poljuÂŤ.

Povlačio se s jedinicom kojoj je po rasporedu pripadao - s Prosvjetnom bojnom PTS-a.

Tek je 1907. godine osnovana Hrvatska narodna zajednica (HNZ), koja je dobila dopuštenje djelovanja samo na gospodarskome i prosvjetnom planu.

U novine sam stavio peticiju da ga se udalji iz škole, potom mi je zafitiljio niz jedinica, a predmet sam morao polagati pred prosvjetnom inspekcijom.

Od mnoštva kratkih eseja treba izdvojiti zanimljiv Šakićev tekst o filmu kao agitacijskom, prosvjetnom, ideološkom i političkom mediju, te interpretativna poglavlja (Šakić i Čegir) o Marjanoviću i Hanžekoviću, odnosno o vezi politike, ideologije i poslijeratne filmske produkcije.

Njihov kontinuirani višestoljetni rad na pastoralnom, kulturnom i prosvjetnom polju izgradio je brojne generacije Brođana i snažno utjecao na razvoj grada.

Priznajem, ja sam najslabiji u našem kućnom prosvjetnom timu.

4. razvija prijateljske odnose i suradnju između Republike Hrvatske i države primateljice u političko-diplomatskom, konzularnom, gospodarskom, kulturno-prosvjetnom, znanstveno-tehnološkom i informacijskom području,

Ustanovljena je nagrada općine Metković koja će se dodjeljivati kao javno priznanje zaslužnim građanima i organizacijama općine koji se budu naročito isticali u društveno-političkom, prosvjetnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom i privrednom radu.

Slučaj je zbog toga prvo prijavljen prosvjetnom inspektoratu nadležnog ministarstva, a zatim je policija nadopunila kaznenu prijavu. (H)

Stvorene su jake kulturne veze s bizantskom Crkvom, koje su ukrajinske svjetovne i crkvene poglavare u kulturno-prosvjetnom i religijskom smislu postavile na čelno mjesto među ostalim pravoslavnim narodima sve do 18. stoljeća.

Analizom je prof. Bajrović želio ukazati prosvjetnom ministarstvu kako u pet idućih godina neće biti dovoljno prosvjetara koji će pokriti radna mjesta ljudi što će otići u mirovinu, što će biti i tema njegove daljnje analize.

Nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenici su pohađali u iznajmljenim prostorima sportskih objekata« Hrvatski sokol »,« Iktus », »Zrinjevac »i Kulturno-prosvjetnom centru Mađara.

Bio je zapažen po svom radu medu radničkom omladinom u kulturno-prosvjetnom društvu " Mladost " i u radničkom planinarskom društvu " Prijatelj prirode ".

Ubrzo po dolasku (5. rujna 1845.) udarile su temelje dvjema najjačim Družbinim djelatnostima: odgojno-prosvjetnom radu u školama i njezi bolesnika i starih osoba u bolnicama i domovima.

Privođenje nastavnika hrvatskog jezika iz Područne OŠ Bogoslava Šuleka iz Vranovaca poput groma iz vedra neba odjeknulo je brodskim Posavljem, jer riječ je o prosvjetnom djelatniku koji je godinama bio angažiran u scenografskoj i drugoj pripremi i organizaciji raznih kulturnih manifestacija u gradu i županiji.

Naglašena je njihova uloga u prosvjetnom radu i aktivnostima, djelovanju KUD-a Preporod, društava Naša djeca, Mali uzgajivač i drugih.