Autorica Ljubica Kolarić Dumić u svom se govoru na kraju književne večeri zahvalila Panonskom institutu, Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i svima ostalima koji su na bilo koji način pomogli da njene knjige ugledaju svjetlo dana, kao i svim govornicima na riječima punim hvale o njenom pjesništvu.

S obzirom da je dio protjeranih Hrvata po odlasku u progonstvo privremeni smještaj našao u inozemstvu (Njemačka, Mađarska, Slovenija, Austrija...), ili se iz određenih razloga nije evidentirao u Uredu za prognanike i izbjeglice (neke procjene govore da je takvih osoba i do 10 % ukupnog prognaničkog kontingenta), onda je sasvim nedvojbeno da je s bivših okupiranih područja Hrvatske bilo protjerano i znatno više od 90 % prijeratnog hrvatskog stanovništva, čime je politika etničkoga čišćenja u Hrvatskoj doživjela svoj vrhunac.

Zlatko Žužić, urednik Zova Srijema i glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata ustvrdio je kako je jezik početak ljudske civilizacije te da je stoljećima predstavljao element koji je bio srž društvenog života i razvijao se kao specifično obilježje jednog entiteta, jednog naroda, te postao kontinuitet njihove tradicijske kulture, snažno uporište identiteta. Hrvatska književnost je od početka pluricentrična, a regionalna kultura, a s njome i regionalni identitet, snažno je i duboko ugrađen u matičnu hrvatsku supstancu.

Tako su u srdačnoj i prijateljskoj atmosferi Duško Lupurović, predsjednik Mjesne zajednice Beška, Dušan Stojšić, predsjednik Zavičajnog društva Stara Beška i članovi Vijeća Mjesne zajednice Beška Dalibor Barunčić, Igor Pavlović i Dalibor Petrović sa svojim gostima Matom Jurićem, predsjednikom Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Petrom Andrićem, članom Glavnog i Upravnog odbora Zajednice te novoizabranim predsjednikom Zavičajnog kluba Beščana Mladenom Ćavarom razmijenili stara beščanska sjećanja iz mladosti te se prisjetili i nemilih događaja iz devedesetih godina prošlog stoljeća, uz obostranu želju da se ta (i takva) vremena više nikada ne ponove.

Dočekujemo vas s posebnim pozdravom, ne samo Požežana, nego svih onih udruga, od Vile Velebite, raseljenih iz Posavine, Ramljaka, pa svih onih članova udruga koji su našli utočiste ovdje, što milom, što silom, a dakako da su najteže prošli oni koji su bili protjerani, uzvratio je pozdravom gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, inače počasni član Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Drugu godinu zaredom ovu komemoraciju i memorijalni malonogometni turnir pod nazivom Darko i Mirko organizira Zavičajni klub Slankamenaca Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata kako bi sačuvali uspomenu na svoje sumještane poginule u Domovinskom ratu.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata osnovana je 28. prosinca 1991. kao Zajednica prognanih i izbjeglih Hrvata iz Vojvodine, u trenutku kada su Hrvati iz tog kraja u velikom broju bili prisiljeni napustiti svoj zavičaj u kojem su stoljećima živjeli kao autohtono stanovništvo te svoje utočište pronaći u matičnoj državi Hrvatskoj.

... hrvatskog vojnog vrha, iz vremena borbe protiv srbo-četničke agresije, ide neumoljivo dalje/IDEMO DALJE?/Današnja odluka srbijanskog suda u Beogradu, a " hrvatskog " u Zagrebu o zadržavanju Glavaša i dalje na robiji/ne u pritvoru /, o oslobađanju rušitelja Dubrovnika i okolice, još je jedan šamar hrvatskom pravosuđu tj. hrv. državi/ci/tj. hrvatskom narodu.Ne daju Ameri, ne daju Englezi, Rusi, Au stralci, ne daju ratne zločince, jer navodno, " naši " nisu poslali dovoljno čvrste dokaze protiv istih.Svi su slobodni kao ptičice, osim hrvatskih generala pred " hrvatskim " i haškim sudovima.Oni su i dalje krivi za razaranje hrv. gradova i sela, palež, plja čku i tisuće mrtvih ili protjeranih Hrvata i nesrba.Može li netko pitati, ja nisam u mogućnosti, jer sam sada, poslije izbora opet " obićan mali čovjek ", jesu li vrijednije žrtve nekoliko/u Osijeku pretpostavljeno 10/srba od tisuću Hrvata u tom istom gradu, o kojima se više niti govori niti piše.

Nakon predstave Hrvatsku mladež Bačke i Srijema publici je predstavila djelatnica Hrvatske matice iseljenika Marija Hećimović, voditeljica Matičina Odsjeka za hrvatske nacionalne manjine, dok je Mirela Stantić u ime Mladeži zahvalila Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata i Udruzi za potporu bačkim Hrvatima koji su im pružili svu potrebnu pomoć i uvjete za normalan rad.

Nakon dolaska i raspoređivanja UNPROFOR-a (krajem travnja 1992.) jedinice JNA počele su povlačenje iz Hrvatske, odnoseći sa sobom dio vojne opreme i naoružanja, ali i namještaj, bijelu tehniku, poljoprivredne strojeve i pokretnu imovinu protjeranih Hrvata.

U suradnji s gradom Požega u programu je bila tradicionalna manifestacija Dani Srijemaca, Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, koji su na otvorenome pokazali srijemsko kolinje.

Nisi dosljedan, jer sada, kao da branis Hrvatsku od - protjeranih Hrvata, koji su u " diaspora " a rasane sumadijski, i tvoji I ti ste doselili zbog, preku ratog turskog nasilja nad vasim zenskim sunarodnjacima...

Isto tako je zahvalio i predstavnicima svih triju hrvatskih udruga koji skrbe o Hrvatima iz Vojvodine, Udruzi za potporu bačkim Hrvatima, Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata i Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koji su s velikim zadovoljstvom popratili utemeljenje Hrvatske mladeži iz Bačke i Srijema i ponudili im svu potrebnu pomoć.

No, samo da je pročitao transkript haškog svjedočenja dr. Puhovskog iz 2009. saznao bi da se brojka od 22.000 (izvješća generala Foranda navodi broj 21.744) odnosi na sve promatrane objekte u oba sektora, te da su u ukupan broj spaljenih i uništenih objekata od oko 8 do 9 tisuća uključene ne samo srpske nego i kuće protjeranih Hrvata uništene još 91.

Naglasio je kako se Crkva ne može pomiriti s nastojanjem da se sa svojih stoljetnih ognjišta iskorijeni cijeli jedan narod te pozvao predstavnike međunarodne zajednice da se zauzmu za povratak protjeranih HRvata u BiH.

Temeljni su ciljevi Leksikona umanjenje dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Srijemu, proširivanje interesa hrvatske i šire javnosti prema hrvatskoj manjini u Vojvodini, te osnaženje autorecepcije vlastitog kulturnog nasljeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini te otvaranje novih poglavlja o mjesnom hrvatstvu, rekao je Hemar uz pojašnjenje kako su burne etnodemografske promjene tijekom posljednjega desetljeća prošloga stoljeća rezultirale značajnim smanjenjem broja, a u nekim mjestima i nestajanjem, Hrvata u Srijemu, potaknule pokretanje ovog projekta. Inicijativa je došla iz Zagreba 2008. godine, iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, koji su financijski najviše pripomogli u objavi prvoga sveska ovog leksikona, zaključio je Eduard Hemar, dok je dr. sc. Vlatko Rukavina, član uredništva, pobrojao sve urednike i suradnike i ustvrdio da je prvi svezak obuhvatio oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, a sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama. U planu je nastavak rada na drugom svesku koji će obuhvatiti slova od G do slova K i sadržavat će otprilike isto biografija kao i prvi svezak, a s obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta kojima to nije jedini i profesionalni poziv i bazira se na volonterskom radu suradnika, koji su i jedan dio troškova sami snosili, te zbog nesigurnosti financiranja ovakvog projekta intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima, najavio je budućnosti Leksikona dr. Rukavina.

Susret su u ime organizatora Mjesnog odbora Bakovčica i Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata otvorili prof. Radovan Knežević i Zlatko Žužić.

Milorad Pupovac je pak, istaknuo je, 90 - tih godina bio u Zagrebu u teškim ratnim danima i riskirao da ga napadne netko od protjeranih Hrvata bijesnih s razlogom, što se, dodao je, nije dogodilo.

Svečanom otvorenju prisustvovali su brojni poslovni partneri tvrtke diljem regije, najviši predstavnici Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, čiji je Stjepan Šmit član već dvadesetak godina i trenutačno obnaša dužnost potpredsjednika Glavnog odbora, dok je čast da otvori novi poslovni prostor pripala gradonačelniku Kutine Davoru Žmegaču.

Knjiga je to memoara izašla kao dio Biblioteke Srijemski Hrvat u povodu obilježavanja dvadesete obljetnice Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u kojoj je autor na 347 stranica stvorio djelo koje je nadišlo njegov život i postalo zapis o stradanjima nedužnih Hrvata u Srijemu, njihovom progonu, prognaničkim traumama i nalaženju novih domova, ali i trajno svjedočanstvo o njihovom samoorganiziranju kroz Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, u Republici Srbiji, i Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u Republici Hrvatskoj.

Prvi ovogodišnji broj glasila Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zov Srijema broj 67 izašao je uoči Uskrsa, 15. travnja.

Mi prognani Hrvati iz Srijema, posebno Ti zahvaljujemo što si bio jedan od osnivača Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i što si sve ove godine od našeg progonstva bio simbol naše Zajednice te u vremenima progonstva dizao svoj glas u zaštitu nas koji smo morali otići iz svoga zavičaja.

Predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić ustvrdio je kako ovakvi susreti svjedoče o ustrajnosti i vitalnosti Srijemaca koji i u teškim i burnim vremenima nalaze snagu da čuvaju svoj identitet, ali i drugima pokazuju svu ljepotu svoje duhovne i kulturne baštine, te se prisjetio prvih razgovora s preč.

Nakon polaganja vijenaca, za Darka Habenšusa i Mirka Pejića služena je sv. misa u gradinskoj župnoj crkvi sv. Ilije Proroka, na kojoj im je župnik Stjepan Škvorc još jednom zahvalio na domoljublju i žrtvovanju svojih života za slobodu Hrvatske, te pohvalio Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, odnosno Zavičajni klub Slankamenaca, na čuvanju kolektivne svijesti srijemskih Hrvata, kao i svih onih koji su sebe utkali u budućnost Hrvatske.

Danas nitko ne pita, na primjer, pa ni Amnesty International, što je s povratkom zastrašenih i protjeranih Hrvata u Vojvodinu?

U organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata održana je 7. ožujka ove godine u Zagrebu književna večer na kojoj je predstavljena knjiga Ruže Silađev Šokica pripovida.

Predstavnici zavičajnih udruga iz Like svjedočili o velikom broju ubijenih i protjeranih Hrvata nakon Ustanka iz Srba.

Na otvorenju izložbe posjetitelji su imali prigodu vidjeti i reviju originalnih i prelijepih hrvatskih narodnih nošnji iz Vojvodine koju su nosili ugledni Hrvati rođeni u Vojvodini, a sada žive u Republici Hrvatskoj: prvak hrvatskoga glumišta Vlatko Dulić, urednik na HTV-u Goran Rotim, Ana Lederer, intendantica HNK, Slavica Babić, urednica na HTV-u, Jasna Ivančić, leksikografkinja, sveučilišni profesor dr. Luka Štilinović, Mirela Stantić, predsjednica zagrebačke udruge Hrvatska mladež Bačke i Srijema, profesorica Maja Buza, pjesnik Lajčo Perušić, Vesna Zorić, etnologinja iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, odvjetnik Vladimir Lendvaji, Hrvoje Prčić, glavni urednik National Geographic za Hrvatsku, Zvonimir Cvijin, predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu, Pavle Gašparović iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i banata, violinist Emil Gabrić i drugi.

UDRUGA PROTJERANIH HRVATA IZ SRIJEMA, BAČKE I BANATA

Zavičajna udruga Kukujevčana, koja djeluje u sastavu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, organizirala je u Suhopolju 21. kolovoza veliki zavičajni skup obilježavajući 15 - godišnjicu svog egzodusa iz ovog mirnog i lijepog srijemskog mjesta.