Posebno ističemo da štetno djeluju, sušeći usta, mnogi lijekovi, osobito neki koji snizuju tlak krvi i psihofarmaci (lijekovi za smirivanje duševnog stanja).
Posebno ističemo da štetno djeluju, sušeći usta, mnogi lijekovi, osobito neki koji snizuju tlak krvi i psihofarmaci (lijekovi za smirivanje duševnog stanja).
U liječenju se primjenjuju lijekovi s djelovanjem na duševno stanje (psihofarmaci), i to u razdoblju depresije lijekovi iz skupine antidepresiva, a u razdoblju manije lijekovi za smirenje (neuroleptici).
Prije početka fototerapije treba bolesnika pitati o dotadašnjoj reakciji kože na sunčevo svjetlo te prima li bolesnik neke lijekove koji mogu uzrokovati fototoksične i/ili fotoalergijske reakcije na koži (npr. antibiotici, antidijabetici, psihofarmaci, diuretici i dr.).
Nažalost, psihofarmaci se nisu pokazali osobito uspješnima u liječenju anoreksije.
Znanstvena istraživanja su pokazala da najbolja terapija protiv stresa nisu psihofarmaci, već intaktna crijeva.
Postoje sve bolji psihofarmaci te je bolesnicima, članovima njihovih obitelji, ali i stručnom osoblju potrebno naglasiti kolika je važnost adekvatnog odabira lijeka i dobra suradljivost bolesnika i terapeuta.
Psihofarmaci, tj. psihotropni lijekovi, imaju nedvojben terapijski učinak, no kako ih ima oko tisuću, treba dobro poznavati i njihov korisni učinak, i štetno djelovanje, i nus-pojave.
Psihofarmaci moraju biti iskorišteni u učinkovitoj dozi i u dostatnom vremenskom razdoblju, kako je utvrđeno ranijim kliničkim istraživanjima i osobnim iskustvima.
Od simptomatske terapije dobar učinak imaju razni nespecifični lijekovi sa hipotoničnim osmotskim djelovanjem, diuretici, kortikosteroidi, vazodilatatori, vitamini B skupine, antiemetici i psihofarmaci.Svi ti lijekovi djeluju na posljedice vrtoglavice (mučnina, povraćanje, strah, nelagoda) a neki imaju i neželjene nuspojave (psihofarmaci).
Tužna je tvoja sudbina... no, ponavljam; jaki psihofarmaci i ispiranje mozga od strane psihića:)
Psihofarmaci koji su djelotvorni u liječenju poremećaja raspoloženja jesu: antidepresivi, stabilizatori raspoloženja, soli litija, EST (elektrostimulirajuća terapija).
Ima tamo u cijelom onom svemiru hiperlinkova puno zanimljivijih od ove MDMA utopijske farmakologije i hedonistickog imperativa. ima jedna stranica sa opisom intrakranijalno ugradjenih elektroda koje misevima stimuliraju sintezu dopamina ali bez povratne, uobicajene, sprege kasnijeg smanjenja jer je sinteza izazvana elektricnim, a ne kemijskim putem. ukratko, sve se zivotinje drmaju sa tim elektrodama sto vise mogu, glad, sex, teritorij, sve postaje nebitno, samo daj dopamina. kemijski je to neostvarivo jer mozak evolucijski ima ugradjen mehanizam ' kontrasta ' motivacije, da bi bio motiviran moras biti manje motiviran i ako si stalno motiviran gubi se instrument nagrade za evolucijski uspjesno ponasanje (dopamin), u stvari te pojede neki depresivni tigar dok tebe boli kurac i mislis kako bi mogao sagraditi helikopter od bambusa. ja ne vidim nikakav moralni razlog zasto se kemijski inducirana mentalna stanja koja mogu biti korisna, ugodna, zdrava, opustajuca ne bi koristila puno sire nego sto se to danas radi. ilegalnim satusom vecine psihoaktivnih stimulansa i jasnom politikom FDA da je svaki psihostimulans koji nema klinicku vrijednost automatski ' substance abuse ', ljudi su osudjeni da piju alkohol, puse cigarete, puse metamfetamin i crack, drmaju se heroinom i to sve u nekontroliranim uvjetima pa onda nastupa horor kao sad u americi sa chrystal methom koji je postao posast. ako si probao ista psihoaktivno, valjda imas neke preference, ja ne volim MDMA jer mi je osjecaj intenzivne srece na rok od tri do cetiri sata nekako ponizavajuci, LSD je odlicno sredstvo za povremene izlete izvan Kantovih prostor-vrijeme-razum-um kordinata, metamfetamin nisam probao, niti to zelim, to je previse intenzivan stimulans pogotovo ako se pusi pa u roku od tri sekunde zapljusne mozak dopaminom, crack ima isti efekat, kokain sam probao ali mi je prenormalan i nekako arogantan, heroin sam jednom probao i zgadio mi se, to je bas fuj-sumorno-pasivno-fizicki. speed, obicni amfetamin sulfat je dobar ako trebas iskopat neku rupu duboku tri metra, pricati sa troje ljudi od jednom i jednog od njih uvjerit da ce mu izrasti mali penisi ispod pazuha, he he... ali to je jos uvijek primitivno sredstvo, prljavo. moj interes su legalni psihofarmaci, vise teorijski jer tu ima malo sto vrijedno zlouporabe. teorijski oni mogu danas izbaciti na trziste savrsen antidepresiv, savrsen motivator koji bi djelovao i na zdrave ljude bez negativnih posljedica, savrseno sredstvo protiv patoloske inhibiranosti, stidljivosti, melankolicnosti, ali ne zele. savrsen antidepresiv zatvara cijelo to unosno trziste. a zamisli motiviranu i veselu populaciju koja bi malo htijela promijeniti distribuciju sredstava. to je nedopustivo. shulgin je psihonaut, bas kao i hofmann, to su ljudi koji su bili tako duboko i daleko u svojim glavama da je to nama ' normalnima ' nepojmljivo. nervira me taj dogmaticki animozitet prema psihoaktivnim supstancama, mislim da nitko nema pravo uvoditi restrikcije u tom podrucju (stimulansa, heroin ne spada u tu skupinu, on je otrov koji je tako bazicnog mehanizma da mu se teoretski ne moze dopustiti kontrolirana upotreba) i da bi svijet bio puno zanimljiviji kad bi ja imao izbor od nekih dvadesetak razlicitih preparata kojima bi mogao ' obojiti ' dan ili ' propuhati ' ventile. ovako ima konjak i cigarete. imaneptine je bio vrlo blizu savrsenog antidepresiva pa ga je FDA suzbila pritiscima na francuskog proizvodjaca. u svakom slucaju, tematika je ogromna bas kao i kombinatorika pa ko voli nek izvoli. mandragora je halucinogena skupina alkaloida kombinacija kojih varira od biljke do biljke i to normalni ljudi sebi ne rade, tu je mogućnost davljenja zbog stezanja dušnika, psihotičnih ekstremnih epizoda velika, znam neke koji su to probali, nije nitko imao dobra iskustva. mozes nesto slicno kupiti u apoteci za 30 kuna ako hoces petnaestak sati neugodnih halucinacija bez dodira sa stvarnoscu, sve za 30 kuna, bez recepta, najaca tvar na legalnom i ilegalnom trzistu. nevjerojatno.
William Blake je rekao onu glasovitu o čišćenju vrata percepcije da bi se vidjela stvarnost bez filtera svakodnevnog, (Huxley, The Doors). psihofarmaci... otprilike tri velike skupine: anksiolitici, antidepresivi i antipsihotici. prvi su benzodiazepini... diazepam, oksazepam, alprazolam... oni se ' parkiraju ' na GABA receptore (GABA inhibira neuronsku transmisiju tako što otvara ionske kanale, post-sinaptički se neuron puni negativnim ionima klora i tako postaje odbojan prema svim neurotransmiterima), antidepresivi - stari MAO inhibitori i triciklički (Amizol, Anafranil, Ladiomil), oni su neselektivni, povećavaju transmisiju svih transmitera, SSRI - selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (Prozac, Seroxat, Zoloft, Fevarin itd), oni smanjuju vraćanje serotonina nazad u pred-sinaptičke neurone. e tu sad ima cijela jedna nova teorija, jer SSRI povećavaju neurogenezu u hipocampusu za 70 % i sad se postavljaju nove teorije o mehanizmu njihovog djelovanja koje i objašnjava odgodu od nekoliko tjedana da počnu djelovati, taj rok je potreban da bi NOVI neuroni uspostavili aksonske veze sa drugim neuronima.
Usprkos toga što bi moždani trebao značiti hitno stanje, dok je ležala na psihijatriji nije ju obradio neurolog i pregled se tek čeka, pa me zanima ako se utvrdi da je bio moždani udar, koliko će se terapija promijeniti i da li ovi psihofarmaci mogu pogoršati stanje ljudi koji su preživjeli moždani udar? odgovor
Najčešće pomažu različiti lijekovi protiv bolova, promjena načina života, psihoterapija ili psihofarmaci, fizikalna terapija, lijekovi protiv upale.
Međutim, općenito lista lijekova HZZO-a ne samo da nije optimalna, nego nije ni racionalna kad su u pitanju psihofarmaci.
Tijekom liječenja, opisano je, oštećenoj su davani različiti psihofarmaci te je bila smještena na odjel s teškim psihijatrijskim pacijentima.
Ti psihofarmaci sadrže benzodiazepinsku strukturu koja je otporna na kemijsku obradu otpadnih voda (kloriranje, ozonoliza) i ne može se razgraditi djelovanjem sunčevih zraka.
Osnova liječenja Bipolarnog afektivnog poremećaja su svakako psihofarmaci.
Koristit ćemo se pomagalima od kojih ćemo sami pred sobom osjećati sram i krivnju. Pomagala tj. nadomjestci samopouzdanju su brojni, počev od kemijskih sredstava (alkohol, psihofarmaci i drugi narkotici) preko preambicioznih nastojanja da se dokažemo (obrazovanje, radoholija ili gomilanje priznanja svakojakih vrsta i površnih poznanstava poput, primjerice 1000 frendova na FB), minucioznog njegovanja vanjštine in absurdum, sve do fizičkog nasilja nad sobom - apsurdnim plastičnim operacijama i drugim metodama podmlađivanja.
Činjenica je da psihofarmaci nose određeni rizik za fetus, ali i psihički poremećaji, ako se ne liječe, mogu imati vrlo štetne posljedice i za dijete i za majku.
Psihofarmaci trenutno olakšavaju simptome tjeskobe i straha, ali istinsko oslobođenje i razrješenje tjeskobe događa se tek onda kad se osoba odvaži živjeti u istini, kad se usudi izići iz umjetne tvrđave laži i iluzija.
Za majku je važno da se psihofarmaci za koje se procijeni da nisu nužni ili da se mogu zamijeniti onima za koje ima više spoznaja o sigurnosti za embrio postepeno reduciraju uz titriranje doze.
Litijevi spojevi koriste se u medicini kao psihofarmaci, primjerice za tretiranje bipolarnog poremećaja, gdje je aktivni sastojak litijev kation, Li.
Mnogo se uživaju psihofarmaci koji pružaju čudesnu životnu snagu, ohrabruju; pilule koje snažno utječu na svijest, mijenjaju sumornu sliku svijeta, ublažuju neraspoloženje, nezadovoljstvo, nelagodu, tugu, oslobađaju patnje, košmara, osjećaja bespomoćnosti i bezizlaznosti.
Psihofarmaci kao adjuvantna terapija postaju sve značajnija skupina lijekova, korisna kako zbog mogućeg smanjenja doza opioida i drugih analgetika, tako i zbog njihove dokazane učinkovitosti i u određenim bolnim entitetima.
Stoga je nužno pitanjima ovisnosti u medicinskoj struci dati važnost i prostor primjeren pojavnosti problema i njegovoj društvenoj dimenziji (ilegalne droge, alkohol, duhan, psihofarmaci).
Istraživanja su pokazala da su u ovoj dobnoj skupini nerijetko više propisuju psihofarmaci, što iziskuje oprez poradi češćih nus-pojava koje se javljaju jer osoba nerijetko uzima više medikamenata poradi različitih somatskih oboljenja.
- Jednokratno pijenje alkohola i psihofarmaci su nespojivi jer se terapija tada ne provodi.
Kod osoba sklonih samoubojstvu alkohol i psihofarmaci mogu čak potaknuti suicid - rekao je Jukić
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com